Nema poljoprivrednika – nema hrane! Poruka je to poljoprivrednih proizvođača koji ovih dana prosvjeduju diljem Europe. Dok Europa teži održivoj i ekološkoj poljoprivredi, u Hrvatskoj su ambicije, čini se, značajno manje. Nakon dugog niza godina, trendovi u ekološkoj proizvodnji pokazuju stagnaciju i lagani pad. Prema podacima dostupnim na Agronetu u 2023. za ekološku proizvodnju korišteno je 1046 ha manje nego u 2022. Rezultat je to smanjenja poticaja ekološkoj proizvodnji u novom programskom razdoblju ali i pada standarda građana kao i ekstremnih vremenskih prilika.
Na skupštini Hrvatskog saveza ekoloških proizvođača održanoj u siječnju proizvođači su izrazili nezadovoljstvo sustavom u kojem je, prema njihovom mišljenju puno lakše zadovoljiti formu i ostvariti pravo na potpore nego proizvesti konkretni proizvod, plasirati ga na tržište i živjeti od vlastite proizvodnje. Stalna podrške kupaca jedina je garancija proizvođačima, a bez revizije sustava potpora povećanje ekološke proizvodnje biti će nemoguće.
Rast proizvodnje u 2023. bilježe jedino krški pašnjaci, livade i maslinarstvo dok je sva ostala proizvodnja smanjena. U komunikaciji s Ministarstvom poljoprivrede, proizvođači su već ranije iznijeli stav da izračuni potpora nisu modelirani prema stvarnom stanju na terenu niti su uzeli u obzir inflaciju. Kompenzacijske mjere koje je Ministarstvo predložilo nisu imale stvarni efekt na održavanje trenda rasta ekološke proizvodnje, a ni rast kao cilj nije bio ambiciozno postavljen. Iako je Europa postavila cilj od 25 % površina u ekološkoj proizvodnji do 2030. godine, u Hrvatskoj je cilj Strategije poljoprivrede do 2030. povećanje na 140.000 ha što je oko 12,5 % površina. Trenutno ona zauzima 11 %.
Sve veći problem predstavlja i preopterećenost vođenjem sve potrebne administracije na što se žale i europski kolege iz svih sektora proizvodnje. Dok je prije nekoliko godina bilo dovoljno izdvojiti sat do dva tjedno na vođenje administracije, danas je isto toliko vremena potrebno na dnevnoj bazi. Mjeri se gotovo sve što je mjerljivo, a nema vidljive poveznice između prikupljenih statističkih podataka i stvarne planske podrške proizvodnji, poručuju poljoprivredni proizvođači.
Više entuzijazma u podržavanju ekoloških proizvođača pokazali su ovih dana Grad Zagreb i Zagrebačka županija osmišljavanjem inicijativa ulaska eko hrane u škole putem modela zelena javne nabave, planiranjem pokretanja eko tržnica i organizacije proizvođača putem distributivnog centra za voće i povrće. Eko tržnice već godinama funkcioniraju i u drugim gradovima primjerice u Puli i Čakovcu. No proizvođača koji su ključni za uspjeh ovih inicijativa značajno nedostaje. Ekološko povrće primjerice, proizvodi se na svega 487,72 ha što je za 164,71 ha manje nego lani i svakako nedovoljno.
Ekološki proizvodi posebno su važni u dječjim ustanovama kao i bolnicama jer ne sadrže ostatke pesticida i ostalih dodataka koji mogu djelovati štetno, posebno kod osjetljivijih skupina. Zdrava i održivo proizvedena hrana trebala bi biti dostupna svima. No kako bi ovakve inicijative bile moguće, potrebno je plansko razvijanje ekološke proizvodnje, određena garancija proizvođaču u plasman i podrška u udruživanju. Stalna podrška kupaca, proizvođačima je i dalje jedina garancija i omogućuje njihov opstanak. Kupnjom lokalnih ekoloških proizvoda direktno od proizvođača, osim što se zdravo hranimo, dajemo podršku razvoju modela proizvodnje koji čuvaju naš okoliš, popravljaju poljoprivredno tlo narušeno prekomjernim iskorištavanjem, čuvaju bioraznolikost i zadržavaju ljude u ruralnim područjima, zaključuju poljoprivrednici.
Kliknite za najnovije vijesti, analize i istraživanja u vašem sandučiću!
