Hrvatska pošta će 12. travnja pustiti u optjecaj novu seriju prigodnih poštanskih maraka „Hrvatski zaštićeni poljoprivredni i prehrambeni proizvodi“.
Autor poštanskih maraka je Duje Šegvić, dizajner iz Splita. Motivi prvog izdanja iz serije su: Dalmatinski pršut, Ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres i Neretvanska mandarina. Naklada poštanskih maraka nominalne vrijednosti 3,10 kn iznosi 100.000 primjeraka po motivu. Marke su izdane u arčićima od 9 maraka. Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC), a žig prvog dana bit će u uporabi 12. i 13. veljače u Poštanskom uredu 10101 Zagreb, Jurišićeva 13. Ovo izdanje, kao i sva ostala izdanja poštanskih maraka, može se kupiti u internetskoj trgovini Hrvatske pošte, www.epostshop.hr.
Dalmatinski pršut
Dalmatinski pršut trajan je suhomesnati proizvod proizveden od svinjskog buta s kosti, kožom i potkožnim masnim tkivom, suho soljen morskom soli bez drugih dodataka, dimljen blagim izgaranjem tvrdog drva bukve, hrasta ili graba te podvrgnut procesu sušenja i zrenja u trajanju od najmanje jedne godine. Odlikuje ga osebujna aroma, blagi slani okus i jednolična crvena boja mesa.
Od faze soljenja do gotovog proizvoda Dalmatinski pršut proizvodi se unutar zemljopisnog područja dalmatinskih županija i grada Novalje. Naime, prostor Dalmacije, posebice zaleđe i zagorski dio, u reljefno-geografskom i klimatskom pogledu čini jedinstvenu cjelinu na prijelazu između mediteranskog i kontinentalno-planinskog atmosferskog strujanja. Tako zimi, zbog blizine toplog Jadranskog mora, izostaju ekstremno niske temperature, dok zrak isušuju i hlade česti planinski vjetrovi stvarajući idealno prirodno okruženje za soljenje i sušenje te naknadno zrenje pršuta.
Ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres
Ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres ulje dobiveno je izravno iz ploda maslina autohtonih sorta otoka Cresa – slivnjače i plominke. Ovo ulje odlikuje se blago ili srednje izraženom pikantnošću i gorčinom, a ponekad i mirisom trave.
Otok Cres baštini dugu i slavnu tradiciju uzgoja masline i proizvodnje maslinovog ulja. Ne zna se točno kada je maslina dospjela na Cres, ali jedno je sigurno: Hrvati su svojim dolaskom nastavili s njezinim uzgojem. Stari su Liburni zajedno s Rimljanima proizvodili glasovito maslinovo ulje i prema Marku Gabiju Apiciju iz 1. st. n. e. to je ulje bilo mjerilo kvalitete drugim uljima i nosilo je jedinstven naziv: Oleum Liburnicum. Kroz kasni srednji i novi vijek maslinarstvo na Cresu se intenzivira. Kroz 19. stoljeće do danas grad Cres ima oko 300 tisuća stabala maslina s veoma velikim variranjima u urodu.
Nakon 2. svjetskog rata maslinici se naglo zapuštaju, a prvi početci njihove revitalizacije sežu u osamdesete godine prošlog stoljeća te se nastavljaju do danas, kada je Ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres zaštićeno oznakom izvornosti. Ta oznaka jamči da je ovo ulje proizvedeno, prerađeno i punjeno na otoku Cresu.
Neretvanska mandarina
Neretvanska mandarina je specifičan proizvod čiji je naziv registriran kao zaštićena oznaka izvornosti, a temelji se na posebnosti ovog proizvoda koja proizlazi iz specifičnih okolišnih čimbenika doline rijeke Neretve i tradicije uzgoja. Mandarina je podrijetlom iz jugoistočne Azije, a prvi nasadi mandarina u dolini Neretve zasađeni su sredinom 20. stoljeća. Tradicija uzgoja Neretvanske mandarine u tom se području nastavila, a proizvodnja se intenzivirala čime je postala glavna komercijalna vrsta među agrumima u Republici Hrvatskoj. Iz tog razloga Neretvanska mandarina zauzima visoku poziciju u proizvodnji i potrošnji voća, što je iznimno važno za naše gospodarstvo jer je najzastupljenija suptropska voćna vrsta koja se uzgaja u Hrvatskoj i jedina voćna vrsta koja se izvozi u većim količinama.
Dalmatinski pršut, Ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres i Neretvanska mandarina registrirani su na razini Europske unije kao proizvodi sa zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla (pršut), odnosno zaštićenom oznakom izvornosti (ulje i mandarina) te su zaštićeni od bilo kakvog oblika zlouporabe u Europskoj uniji. Na taj način stvara se identitet i prepoznatljivost samih proizvoda, ali i zemljopisnih područja s kojih dolaze te se pridonosi ruralnom razvoju Republike Hrvatske.
