Potrošačke cijene u eurozoni u prosincu su pale 0,2 posto na godišnjoj razini, prvi puta od 2009. i više nego što se očekivalo, zbog znatno jeftinijih energenata, pokazala je u srijedu prva procjena Eurostata
Potrošačke cijene u eurozoni u prosincu prošle godine pale su 0,2 posto na godišnjoj razini, prvi puta nakon 2009., pokazala je u srijedu prva procjena Eurostata koja će vjerojatno potaknuti Europsku središnju banku (ECB) da pokrene program kupovine državnih obveznica. Pad je posljedica znatno jeftinijih energenata i veći je nego što se očekivalo.
Posljednji put pad cijena u eurozoni zabilježen je u listopadu 2009. kada su one bile smanjene 0,1 posto. Usporedbe radi, u studenome 2014. godišnja inflacija iznosila je 0,3 posto, navodi se u izvješću europskog statističkog ureda.
Pad cijena veći je od 0,1 posto koliko su prognozirali ekonomisti u anketi Reutersa. Godišnja inflacija tako ostaje i dalje znatno ispod ECB-ove srednjoročne ciljane stope koje je nešto ispod dva posto.
Temeljna godišnja inflacija, koja isključuje utjecaj promjenjivih cijena energenata i neprerađene hrane, u prosincu je, pak, treći mjesec zaredom iznosila 0,7 posto, pokazalo je izvješće Eurostata.
U prosincu lani cijene energenata na godišnjoj su razini pale za 6,3 posto, a neprerađene hrane za 1,0 posto, pritisnuvši ukupan indeks potrošačkih cijena unatoč porastu cijena usluga za 1,2 posto.
U ECB-u su zabrinuti da bi duže razdoblje vrlo niske inflacije moglo promijeniti očekivanja inflacije kod potrošača i navesti ih na odgodu kupovina u nadi da će cijene još padati, potičući time deflaciju.
S obzirom da su ključne kamatne stope već na rekordno niskim razinama, u Europskoj središnjoj banci pripremaju programe tiskanja novog novca za potrebe kupovine državnih obveznica na sekundarnom tržištu kako bi se u gospodarstvo ubrizgale dodatne količine novca, potaknula potražnja i izazvao brži rast cijena.
Ekonomisti očekuju da bi odluka o pokretanju takvog programa kupovine obveznica mogla biti najavljena već na idućem redovnom mjesečnom sastanku ECB-a 22. siječnja.
“U tehničkim smo pripremama kako bi uskladili obujam, dinamiku i strukturu naših mjera početkom 2015. godine, bude li bilo nužno odgovoriti na predugo razdoblje niske inflacije. Upravno vijeće jednoglasno je po tom pitanju”, izjavio je prošloga tjedna predsjednik ECB-a Mario Draghi.
Godišnja inflacija u eurozoni drži se ispod 1,0 posto, što u ECB-u nazivaju opasnom zonom, još od listopada 2013. godine. (Banka.hr / Hina)
