Malo je poznato da u recepturi kulena postoji razlika između slavonskog i baranjskog kulena. Samo jedan baranjski proizvođač na tradicionalni, domaći način, ima oznaku zemljopisnog podrijetla.
Hrvoje Matijević iz Suze nije se dugo promišljao kod poslovne odluke što ponuditi tržištu od tradicionalnih baranjskih proizvoda jer smatra da svaki onaj koji ima svoju posebnost ima i dobru budućnost na tržištu.
Proizvodnja u Suzi traje samo tri do četiri tjedna na kojoj se napravi oko dvije tone kulena i kulenovih seka na tradicionalni način. U njima je najkvalitetnije meso buta, karea i filea iz kojeg se još ručno vadi nemesno tkivo. Receptura nije tajna, ali bez konzervansa, aditiva s prirodnim domaćim začinima.
Glavni kulen majstor iza sebe ima 40 godina radnog staža u proizvodnji industrijskog kulena koji je neusporediv s ovim proizvedenim na tradicionalan domaći način.
Mukotrpni put izrade oznake zemljopisnog podrijetla – domaći baranjski kulen, trajao je čak četiri godine, a u skoroj budućnosti očekuje se i potvrda Europske unije o zaštiti toga proizvoda. (HRT)
