U 2014. godini se očekuje smanjenje potrošnje kućanstava za 1,4% te rast nezaposlenosti na 20,5%, a tek u 2015. se može očekivati mali oporavak gospodarstva, potrošnje i prometa u trgovini na malo
Prošla 2013. godina obilježena je nastavkom negativnih kretanja u trgovini na malo, što predstavlja nastavak krize petu godinu zaredom. U kumulativu za razdoblje siječanj-studeni 2013. promet u trgovini na malo smanjen je za 0,7% u odnosu na isto razdoblje 2012. godine.
U strukturi prometa, smanjen je promet neelastičnih neprehrambenih proizvoda (promet od trgovine na malo motornim vozilima za 5,9%; kompjuterskom opremom, knjigama i novinama za 4,9%; audio i video opremom za 4,1%), dok je povećan promet prehrambenih proizvoda (promet specijaliziranih prodavaonica živežnim namirnicama za 13,5%, prodavaonica tekstilom, odjevnim predmetima, i obućom za 13,8%).
KRIZA UZIMA DANAK
Kriza i dalje negativno utječe na smanjenje broja zaposlenih. U studenom 2013. godine u djelatnosti trgovine bilo je 0,5 posto manje zaposlenih nego u istom mjesecu 2012. godine. U posljednjih pet godina u trgovini je, uslijed krize, izgubljeno 42.269 radnih mjesta, a u trgovini na malo 9.332.
U isto vrijeme, plaće u trgovini neznatno su povećane za 1,6% u listopadu 2013. godine u odnosu na isti mjesec 2012. godine (2,1% u trgovini na malo).
Trgovina na malo je jedna od djelatnosti s najnižim plaćama u gospodarstvu. Bruto plaće su u trgovini na malo u odnosu na prosjek gospodarstva niže za 28,8%, a u odnosu na prosjek trgovine za 17,6%.
Nastavlja se i pad investicija u trgovini. U 2012. godini ostvarene bruto investicije u dugotrajnu imovinu u trgovini na malo bile su niže za 40,9% u odnosu na iznos investicija u 2008. godini. Strane direktne investicije u trgovini su porasle u 2012. godini u odnosu na prošlu godinu, ali one još uvijek iznose tek 11,7% ostvarenih investicija u 2008. godini.
U strukturi prometa nastavlja se trend povećanja tržišnog udjela velikih poduzeća. Kriza je najviše pogodila obrtničku trgovinu. U studenom 2013. u odnosu na studeni 2012. godine, broj obrtnika je smanjen za 4,8%, dok je broj aktivnih pravnih osoba u trgovini povećan, što je utjecalo na rast broja poduzetnika za 3,3%, pri čemu je udio trgovine u gospodarstvu smanjen za 2,1%.
OPORAVAK TEK NAGODINU
Negativna kretanja u trgovini na malo posljedica su dugotrajnih negativnih kretanja u makroekonomskom okruženju – pada ekonomske aktivnosti, smanjenja potrošnje stanovništva, rasta nezaposlenosti i smanjenja realnih plaća.
U prva tri kvartala 2013. godine BDP je smanjen za 1,5% u prvom kvartalu, 0,7% u drugom i 0,6% u trećem kvartalu.
Potrošnja kućanstva je u prvom kvartalu zabilježila pad od 2,9%, dok je u drugom i trećem kvartalu zabilježen mali porast potrošnje od 0,4% i 0,2%. Stopa registrirane nezaposlenosti iznosila je u studenom 2013. godine 21,1%.
Negativna kretanja u okruženju pojačavaju potrošački pesimizam. I u 2013. godini ekonomska očekivanja potrošača su u padu. Podaci Hrvatske narodne banke pokazuju da su se indeksi pouzdanja, očekivanja i raspoloženja potrošača u prosincu 2013. u odnosu na isti mjesec prethodne godine smanjeni za 13,6 bodova, 21,5 bodova i 12,7 bodova. Niža su i očekivanja potrošača povezana s kupnjom trajnih dobara za kućanstvo i to za 6,6 bodova.
U 2014. godini ne očekuju se značajnije promjene u gospodarskoj aktivnosti i u kretanju domaće potražnje u Hrvatskoj. Prema projekcijama Ekonomskog instituta Zagreb, u 2014. godini se očekuje smanjenje potrošnje kućanstava za 1,4%, ali i rast nezaposlenosti na 20,5%.
Nesigurnost i najava novih poreza, očekivanje daljnjeg smanjenja plaća i otpuštanje radnika negativno djeluju na ekonomska očekivanja potrošača i utječu na daljnji pad potrošnje kućanstva. Svi se ti čimbenici negativno odražavaju na promet u trgovini na malo.
Tek u 2015. se može očekivati mali oporavak gospodarstva, potrošnje i prometa u trgovini na malo. Projekcije Europske komisije također ne ukazuju na značajnije promjene u 2014. Naime, Europska komisija u ovoj godini prognozira rast realnog BDP-a u zemljama EU-a za 1,4%, a u 2015. godini za 1,9%.
Dr.sc. Ivan-Damir Anić
Ekonomski Institut, Zagreb
