Promet u maloprodaji eurozone i EU-a smanjen je u prosincu, a Hrvatska se svrstala uz bok Bugarskoj u skupini zemalja s izrazitijim rastom, pokazale su u četvrtak preliminarne procjene europskog statističkog ureda.
Sezonski prilagođen obujam prometa u maloprodaji eurozone i EU‑a pao je u prosincu za 0,5 posto u odnosu na studeni, izračunali su statističari.
U studenom je bio porastao za 0,1 posto u eurozoni, prema revidiranom podatku, i za 0,2 posto na razini Unije.
Najviše je u zoni primjene zajedničke europske valute na kraju prošle godine smanjen obujam prometa u maloprodaji široke kategorije neprehrambenih proizvoda, za 1,2 posto, nakon 0,5-postotnog rasta u prethodnom mjesecu.
Promet u maloprodaji hrane, pića i duhanskih proizvoda uvećan je pak za 0,1 posto, nakon 0,4‑postotnog pada u prethodnom mjesecu.
Na benzinskim postajama zadržao se ponovo na razini iz prethodnog mjeseca, kao i u studenome.
Hrvatska uz Bugarsku
Među zemljama čijim je podacima Eurostat raspolagao najsnažniji rast prometa na mjesečnoj razini zabilježio je i u prosincu Luksemburg, za 7,0 posto.
Slijedi Slovačka s rastom prometa za 3,1 posto.
Eurostat je u skupini zemalja s najizrazitijim rastom na mjesečnoj razini izdvojio i Hrvatsku gdje je uvećan za 1,8 posto, najsnažnije od lipnja. U studenom bio je na mjesečnoj razini pao za 0,6 posto.
Najbliža je Hrvatskoj u prosincu bila Bugarska s rastom prometa od 1,6 posto.
Promet u maloprodaji najviše je pak smanjen u Portugalu, za 3,1 posto, a slijede Švedska i Danska gdje je pao za 1,9 odnosno za 1,6 posto.
Eurostat nije raspolagao podacima za Češku i Grčku.
Slabiji kraj godine
Na godišnjoj razini kalendarski prilagođen promet u maloprodaji porastao je u prosincu za 1,3 posto u eurozoni i za 1,7 posto u EU, izračunali su statističari.
U studenome je, prema revidiranim podacima, uvećan za 2,4 posto u zoni primjene zajedničke europske valute i za 2,5 posto u Uniji.
U cijeloj 2025. uvećan je u prosjeku na oba područja za 2,3 posto, pokazuju procjene Eurostata.
U maloprodaji široke kategorije neprehrambenih proizvoda promet je u prosincu porastao za 1,6 posto u eurozoni i za dva posto u EU. U studenom je na godišnjoj razini bio poskočio za 3,7 odnosno za 3,9 posto.
Prodaja goriva u eurozoni posustala je pak na kraju godine, prema rastu prometa za 0,9 posto. U studenom bio je porastao za 1,3 posto.
Na razini EU-a promet na benzinskim postajama porastao je u prosincu za 2,4 posto, signalizirajući blago ubrzanje u usporedbi sa studenim kada je uvećan za 2,0 posto.
U maloprodaji hrane, pića i duhanskih proizvoda promet je u eurozoni u prosincu uvećan za 1,2 posto, nešto snažnije nego u prethodnom mjesecu. Na razini Unije uvećan je za 0,8 posto, kao i u studenom.
Skok na Cipru
Najsnažniji rast prometa u maloprodaji na godišnjoj razini bilježio je i u prosincu Cipar, od 8,2 posto, pokazali su Eurostatovi podaci.
Slijede Bugarska i Luksemburg s prometom većim za 7,7 odnosno za 6,2 posto.
U Hrvatskoj je promet u maloprodaji u prosincu na godišnjoj razini poskočio za 4,8 posto, najsnažnije također od lipnja. U studenom je bio veći za 1,4 posto.
Najbliža Hrvatskoj bila je Malta s rastom prometa u prosincu od 5,1 posto.
Najsnažniji pad prometa u maloprodaji bilježila je pak Slovačka, od 5,1 posto.
Slijedi Rumunjska gdje je smanjen za 2,1 posto u odnosu na kraj 2024. godine, pokazuju Eurostatovi podaci. (Hina)
Kliknite za najnovije vijesti, analize i istraživanja u vašem sandučiću!
