Svjetska proizvodnja vina zadržat će se i ove godine ispod prosjeka, ponajprije zbog vrućina, suše i mraza koji su smanjili prinose u vodećim vinogradarskim regijama, objavila je Međunarodna organizacija za vinovu lozu i vino (OIV).
Svijet će ove godine proizvesti oko 225 milijuna hektolitara vina, prema prvim procjenama ovogodišnje berbe, nešto manje nego lani i gotovo na razini 2024. godine, kada je proizvodnja bila najslabija od 1961. godine.
Klimatske promjene ponovno su bile glavni razlog slabije berbe, rekao je glavni direktor OIV-a John Barker, uz različite utjecaje na pojedinačne zemlje pa nije bilo godine u kojoj bi sve istodobno imale dobru ili lošu berbu.
Proizvodnja se smanjuje i zbog krčenja vinograda u velikim vinogradarskim zemljama poput Francuske, Španjolske i država Južne Amerike. Proizvođači time nastoje ograničiti višak vina na tržištu u uvjetima slabije potražnje, osobito za crnim vinima.
Svjetska potrošnja vina prošle je godine pala 2,7 posto, na 208 milijuna hektolitara, ponajprije zbog gospodarskih teškoća. “Vino je proizvod kojeg se ljudi lakše odriču kada moraju smanjiti potrošnju”, rekao je Barker, dodajući da se mijenjaju i životne navike te da ljudi možda sve češće biraju komunikaciju tekstualnim porukama, umjesto druženja uz čašu vina.
Čelnik OIV-a nije komentirao kretanje cijena, ali je upozorio da su troškovi proizvođača porasli pa imaju malo prostora za snižavanje cijena.
U Europskoj uniji, na koju otpada oko tri petine svjetske proizvodnje vina, očekuje se rast proizvodnje od jedan posto, na 137 milijuna hektolitara. Unatoč tome, proizvodnja će i dalje biti ispod uobičajenih razina, uz najviše ljetne temperature na zapadu Unije otkako se objavljuju podaci.
Među najvećim proizvođačima trendovi su različiti. Italija, vodeći svjetski proizvođač vina, očekuje manju berbu nakon iznimno vrućeg ljeta. Francuska je pak blago povećala procjenu proizvodnje, ali berba bi i dalje mogla biti među najslabijima u povijesti. Španjolska i Rumunjska bilježe pak oporavak proizvodnje.
Sjedinjene Američke Države očekuje treća uzastopna slaba godina, uz pad proizvodnje od pet posto u odnosu na 2025. Proljetne vremenske prilike poremetile su razvoj grožđa u Kaliforniji, glavnoj američkoj vinogradarskoj regiji.
Na južnoj hemisferi veća proizvodnja u Južnoafričkoj Republici nije nadoknadila oštar pad u Australiji, gdje su vinograde poharali suša, mraz, toplinski valovi i poplave.
Slabljenje potražnje odrazilo se i na međunarodnu trgovinu vinom, čiji je obujam prošle godine smanjen zbog slabije potražnje na glavnim uvoznim tržištima i neizvjesne američke carinske politike.
Iako klimatske promjene uglavnom štete proizvodnji vina, u pojedinim slučajevima poboljšale su kvalitetu ovogodišnje berbe. Tako je, primjerice, suša smanjila količinu grožđa u Francuskoj, ali njegova je kvaliteta iznimno visoka.
“Globalno gledano, klimatske promjene očito nisu dobra stvar, ali u vinskom sektoru potiču inovacije i promjene u proizvodnji”, zaključio je Barker. (Hina)
Kliknite za najnovije vijesti, analize i istraživanja u vašem sandučiću!


























