Kiša i niski prinos smanjili proizvodnju meda na količine koje ne pamte ni najstariji pčelari zbog čega će skočiti cijena i porasti izvoz
Iako je ova godina bila izuzetno loša zbog vremenskih neprilika, prema podacima s terena meda ima dovoljno na hrvatskom tržištu i za izvoz, poručuje Tomislav Gerić, tajnik Hrvatskoga pčelarskog saveza.
Sezona skupljanja meda još nije završila i neke vrste su doista podbacile, primjerice bagrem kojeg ima između 10 i 12 posto manje, ali nekih sorti, kao što su kesten i lipa, ove godine ima više.
Skuplji otkup
Optimizam tajnika Gerića, koji tvrdi da zastupa 4000 pčelara iz Hrvatske, ne dijeli Mateja Fanuko, predsjednica Koordinacije tvrtki iz pčelarske proizvodnje pri HUP-u.
Zbog obilnih kiša, kaže ona, pčele su proljetni med koristile kao hranu tako da se nije vrcao. Fanuko dodaje kako su i pčelari svakodnevno izvještavali o katastrofalnoj paši i niskim prinosima.
Kod kestena prinos je bio 6 do 7 kg po košnici, lipe između 2 i 3 kg, dok je bagrem isto sredila kiša. Ukratko, ni najstariji pčelari ne pamte ovako lošu godinu, što će sigurno ove zime imati za posljedicu nestašicu meda, ne samo u Hrvatskoj već i u Europi.
Već sada se zna da će i med u maloprodaji biti puno skuplji jer ga ove godine ima jako malo, smatra i Damir Rogulja, predsjednik Udruge pčelara “Pčelinjak”. Procjenjuje da će se med od bagrema u maloprodaji prodavati i po 90 kuna za kilogram jer se za njega u veleprodaji nedavno nudilo više od 30 kuna.
Međutim, med od bagrema jedan je od najjeftinijih, a oni kvalitetniji mediteranski od ružmarina i kadulje već sada stoje 80 kuna. Med planinska livada, kvalitetna kontinentalna vrsta, sada stoji 50 kuna i sigurno će poskupjeti.
Rogulja tvrdi da je podbačaj zabilježen u cijeloj regiji od Slovenije i Mađarske do Srbije. Naši pčelari u posljednje dvije godine izvezli su oko 1200 tona prirodnog meda, a uvezli 65 tona.
Primjerice, u 2009. uvezeno je prvi put iz Kine čak 40 tona meda. Izvoz meda iz Hrvatske ove godine ne bi smio biti veći, ne zato što ga manjka na tržištu kao što tvrde Fanuko i Rogulja već i zato što su tvrtke iz pčelarske proizvodnje ponudile više cijene u otkupu.
Nepotpuni podaci
Poduzetnici ne znaju kolika je točna proizvodnja meda, odnosno više puta pozivali su Hrvatski pčelarski savez da dostave konkretne podatke o dostupnim količinama kako bi ih mogli otkupiti. Tajnik saveza kaže kako u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede izrađuju katastar pčelinjih paša i krajem godine moglo bi se znati koliki su bili prinosi. (pd)
| Falsifikati
Med od sirupa Cijena nije jedini problem, nego i sve veći broj falsifikata. Hrvatski med izvozi se u Sloveniju gdje je tamošnja inspekcija utvrdila za tri vrste meda da su falsifikati proizvedeni od kukuruznog sirupa.
|
