Sir je masni mliječni proizvod koji se, uz rijetke iznimke, dobiva zgrušavanjem bjelančevina u mlijeku, a smatra se jednim od osnovnih prehrambenih proizvoda. Koliko ga vole hrvatski potrošači govori podatak da sir jede 99,1% hrvatskih potrošača.
Neki češće, neki rjeđe. Natpolovična većina njih (51,4%) ističe da sir jede nekoliko puta tjedno, a nekoliko puta mjesečno ovu namirnicu konzumira njih 28,6%.
Značajan je i broj onih koji sir jedu svaki dan, ima ih 14% u ukupnom uzorku, a da sir jedu rijetko ističe 5% ispitanika.
Sir se najčešće konzumira u sendviču. To, naime, kao svoj odgovor o načinu konzumacije navodi 44,2% ispitanih građana, a potom je najviše onih koji sir konzumiraju samostalno (31,3%). Manje udjele imaju konzumacija sira kao dodatak jelu (12,9%) i kao namaz (11,6%).
Tvrdi sir je najpopularniji među domaćim potrošačima s obzirom na to da ovu vrstu sira preferira čak 63,8% ispitanika. Vrijedne udjele imaju još i svježi sir s 19,2% i topljeni sir s 14%, dok su manje zastupljeni mozzarella s 2,2% i ribani sir s 0,8% udjela.
Trgovina je, sasvim očekivano, dominantno mjesto na kojem domaći potrošači nabavljaju ovu namirnicu. U trgovini sir kupuje 86,7% sudionika ankete, od proizvođača to čini njih 6,3%, na tržnici njih 3,7%, u trgovini delikatesa 1,9%, a da pak rade vlastiti sir ističe 1,4% ispitanika.
Na kraju smo upitali i da konzumenti sira navedu koja im je konkretna vrsta sira najdraža. Dvije vrste su se pritom izdvojile od konkurencije.
Naime, na vrh poretka popeo se emmentaler s 34,9% udjela, a za njim dolazi gouda s 25,1%. Osjetno manje udjele, pak, imaju edamer (9,6%), feta (7%), parmezan (5,4%), mozzarella (4,4%), tilzit (2,1%), trapist (0,7%) i grana padano (0,7%).
Da nemaju najdraži tj. da su im svi sirevi podjednako dragi navodi 4,3% anketiranih građana, a neke druge vrste mimo navedenih preferira njih 6%.
Istraživanje su proveli Ja TRGOVAC magazin i agencija Hendal tijekom listopada 2016. godine na nacionalno reprezentativnom uzorku od 400 građana Republike Hrvatske starijih od 15 godina.
Tijekom istraživanja provedena je stratifikacija po šest regija i četiri veličine naselja uz metodu slučajnog odabira kućanstva i ispitanika unutar pojedinog kućanstva pri čemu je uzorak stanovništva uravnotežen prema spolu, dobi i obrazovnom statusu ispitanika.
