Britanski poslovni tjednik The Economist u 2018. godini očekuje rast hrvatskog gospodarstva za 2,6 posto, sporije nego u ovoj godini, a ta je procjena i manja od prognoza većine drugih analitičara i institucija.
The Economist u posebnom izdanju pod nazivom “The World in 2018” procjenjuje, također, da bi inflacija u Hrvatskoj iduće godine mogla iznositi 1,8 posto, a proračunski deficit 1,6 posto BDP-a.
“Koalicijska Vlada predvođena konzervativnim HDZ-om je slaba, a premijer Andrej Plenković mogao bi sazvati ranije izbore kako bi iskoristio snažan rejting stranke. Ako to ne učini, reforma gospodarstva bit će spora. Ako osigura čvršći mandat, Vlada će pokušati ograničiti veliki javni dug i potaknuti domaće investicije”, ocjenjuju analitičari The Economista.
Među europskim zemljama, najviše stope rasta ti analitičari predviđaju za zemlje središnje i istočne Europe, pri čemu najviše za Rumunjsku, 4,5 posto, Estoniju 3,5 posto, Mađarsku i Poljsku, po 3,4 posto, Bugarsku, 3,3 posto te Sloveniju, 3,1 posto.
Za najveće hrvatske trgovinske partnere – Njemačku i Italiju – The Economist predviđa stope rasta BDP-a u 2018. od 1,8, odnosno 1 posto.
Procjena The Economista o rastu hrvatskog BDP-a niža je od većine procjena drugih analitičara, kao i od procjena za ovu godinu u kojoj se očekuje rast od oko 3 posto.
Tako je Europska komisija u nedavnim prognozama objavila kako u 2018. očekuje rast hrvatskog gospodarstva za 2,8 posto.
Međunarodni monetarni fond (MMF) i Svjetska banka očekuju pak, rast gospodarstva od 2,7 posto.
Još je optimističnija Addiko banka, koja je nedavno objavila kako u idućoj godini očekuje rast BDP-a od 3,0 posto.
Raiffeisenbank Austria (RBA) poručila je, pak, nedavno da zbog mogućih negativnih rizika od restrukturiranja Agrokora u idućoj godini očekuje rast gospodarstva od 2,3 posto.
Vlada je, pak, prijedlog proračuna za iduću godinu temeljila na procjeni rasta gospodarstva od 2,9 posto. (Hina)
