U pčelinje proizvode uz med se ubrajaju i propolis, cvjetni prah, matična mliječ i pčelinji vosak. O radu pčela, odnosno oprašivanju, ovisi čak 84% biljnih vrsta i 76% proizvodnje hrane, a ono ujedno pomaže u održavanju ekološke ravnoteže i biološke raznolikosti.
Med kao zasigurno najpoznatiji pčelinji proizvod dio je čovjekove prehrane već tisućama godina, a kroz povijest su ga brojne kulture, osim za hranu, koristile i u liječenju te za njegu lica i tijela. On je prirodni proizvod pčela, jedne od najvažnijih životinjskih vrsta na Zemlji, budući da, zahvaljujući oprašivanju koje one provode, opstaje naš raznoliki biljni svijet. Srećom po nas, sakupljajući nektar, pčele u košnice pospremaju dovoljno meda za svoje, ali i za potrebe čovječanstva. U pčelinje se proizvode uz med ubrajaju još i propolis, cvjetni prah, matična mliječ i pčelinji vosak.
“Različite vrste meda dobivaju naziv prema medonosnim biljkama s kojih pčele sabiru nektar ili slatke sokove. U našem su podneblju najvažnije vrste meda bagremov, kestenov, lipov, kaduljin, med od heljde, uljane repice, metvice, amorfe ili planike te medljikovci od bjelogorice kao što su hrast i bukva ili od crnogorice kao što su jela, smreka ili bor. Ovisno o bilju od kojeg potječe, med se razlikuje po fizikalno-kemijskim svojstvima, sastavu, okusu, boji i mirisu”, objašnjava dr. med. Zrinka Franić koja se ujedno već niz godina bavi i apiterapijom.
U najvećoj koncentraciji (80%) med sadrži šećere i to najviše jednostavne šećere fruktozu i glukozu te u manjim koncentracijama saharozu i polisaharide. U medu se nalaze još i brojni enzimi, zatim kalij, natrij, kalcij, fosfati, magnezij, željezo, bakar, mangan, silicij i selen, a koncentracija kemijskih elemenata značajno se razlikuje s obzirom na vrstu meda. U medu se nalaze i vitamini topivi u vodi (vitamini B skupine i vitamin C) te flavonoidi, fenolne kiseline i vodikov peroksid koji imaju protubakterijski i antioksidativni učinak.
Med ima baktericidan i bakteriostatičan učinak, ali važno je pri tome imati na umu kako je osjetljiv na utjecaj topline i svjetlosti pa ga zato nikada ne treba zagrijavati ili koristiti u prevrućim otopinama. Ovisno o vrsti meda, razlikuje se njegov učinak na ljudski organizam pa tako tamnije vrste, primjerice kestenov med, u pravilu imaju više minerala i pogodne su za upotrebu kod pacijenata s kroničnim bolestima, dok su svjetlije vrste, primjerice bagremov med, blaže po okusu što ih čini omiljenijima za konzumaciju, pogotovo među djecom.
OSTALI PROIZVODI
Propolis je pak smjesa smola koje pčele sabiru sa smolastih dijelova nekih biljaka i stabala, a služi im kao sredstvo za zatvaranje pukotina na košnici. Zbog antibakterijskih svojstava u košnici ima i higijensku ulogu. Boja propolisa može biti različita, ovisno o izvoru i starosti, od zelenožute do tamnosmeđe, a najčešće ga se koristi u obliku vodenog ili alkoholnog ekstrakta. Ovaj pčelinji proizvod koji nastaje u našim krajevima sadrži oko 50% smola i balzama, voskove, cvjetni prah, različite vrste flavonoida (od kojih su najvažniji galangin, kvercetin, naringin, apigenin i krizin), hidroksiflavone, benzojevu kiselinu i derivate, terpene, eterična ulja, znatnu količinu aminokiselina i vitamina te minerale kalcij, barij, aluminij, željezo, fosfor, mangan i druge.
Dr. Franić otkriva i kako su brojna istraživanja utvrdila antibakterijski, antivirusni i antigljivični učinak propolisa. “On djeluje protuupalno i kao lokalni anestetik, a osobito je važno što se na propolis bakterije ne mogu naviknuti pa on ne uzrokuje rezistentnost. Uz to nije toksičan i ne šteti crijevnoj mikroflori. Antibakterijske tvari u propolisu su termostabilne, dakle otporne su na visoku temperaturu tako da kapi propolisa, za razliku od meda, možemo stavljati i u vruće otopine”, napominje dr. Franić.
Jedan od darova košnice je i cvjetni prah. Njega čine sve esencijalne i uvjetno esencijalne aminokiseline potrebne ljudskom organizmu. U samo 30 grama cvjetnog praha ima esencijalnih aminokiselina kao u otprilike sedam jaja ili pola kilograma mesa pa se konzumacijom te količine mogu zadovoljiti dnevne potrebe organizma za mineralima. Cvjetni prah (pelud) je praškasta tvar, odnosno skup peludnih zrnaca koje formiraju prašnici na cvjetovima biljaka. Kemijski sastav cvjetnog praha toliko je bogat da se procjenjuje da se u njemu nalazi barem tristotinjak aktivnih supstanci, što ga čini odličnim prirodnim dodatkom prehrani. U literaturi postoje različiti podaci o njegovom točnom sastavu, no približno, u sastavu suhog cvjetnog praha je 13-30% aminokiselina, 20-40% ugljikohidrata, 1-10% masti, 3-7% minerala, 8-10% vode te vitamini, hormoni, fermenti i flavonoidi. On sadrži šest puta više minerala nego med, a u sastavu su kalij, natrij, kalcij, magnezij, željezo, bakar, jod, fosfor, srebro, mangan, ali i brojni drugi minerali.
Za otpornost organizma i povećanje imuniteta, dulji umni rad bez osjećaja umora, ublažavanje živčane razdraženosti, poboljšanje funkcije žlijezda s unutarnjim izlučivanjem te inhibiranje rasta nekih bakterija, virusa i gljivica od pčelinjih proizvoda koristi se matična mliječ. Radi se o produktu žlijezda pčelinjih ždrijela kojim se hrane ličinke pčela radilica, trutova i matica u prvim danima života te kontinuirano odrasla matica.
Ona se prosječno sastoji od 65% vode, 13% bjelančevina, od toga osam esencijalnih aminokiselina nezamjenjivih ljudskom organizmu, 13% šećera, uglavnom fruktoze i glukoze, različitih vitamina od kojih su najzastupljeniji A, E i K, a posebno je bogata pantotenskom kiselinom.
Naposljetku, tu je pčelinji vosak kao proizvod žlijezda za lučenje voska pčela radilica, a dobiva se topljenjem saća koje su izgradile pčele.
KLJUČ U OPRAŠIVANJU
Važnost pčelarstva i blagotvornog utjecaja pčelinjih proizvoda za ljudsko zdravlje i blagostanje priznato je među donositeljima odluka na razini Europske unije. Pčelarstvo je naime sastavni dio europske poljoprivrede i za više od pola milijuna građana Unije predstavlja izvor glavnoga dohotka ili dodatne zarade. Čak 84% biljnih vrsta i 76% proizvodnje hrane ovisi o oprašivanju koje obavljaju pčele, a oprašivanje ujedno pomaže u održavanju ekološke ravnoteže i biološke raznolikosti. “Kao ključni problem europskog pčelarstva identificiran je veliki uvoz patvorenog meda, posebice iz Kine, što je između ostalog prepolovilo cijenu meda u Hrvatskoj, Mađarskoj, Rumunjskoj, Bugarskoj, Španjolskoj, Portugalu i Francuskoj. EU uvozi čak 25% meda zbog čega su pčelari u teškoj situaciji, a potrošači zbog lošeg uvezenog meda i postojećih propisa nisu dobro informirani”, upozoravaju u konzultantskoj tvrtki Smarter.
Dodaju kako je u 2018. godini EU imala više od 17,5 milijuna košnica podijeljenih na više od 600.000 pčelara. Pčelarstvo se prakticira u svim državama članicama EU-a, a Europska unija je drugi najveći proizvođač meda na svijetu. Kolonije pčela nužne su za poljoprivredu i okoliš, čime se osigurava reprodukcija biljaka oprašivanjem, a pčelarstvo sudjeluje u razvoju ruralnih područja. Zbog toga Europska unija kroz mjere obnove pčelinjeg fonda, istraživanja te edukacije pčelara nastoji osvijestiti potrebu za očuvanjem lokalnih populacija pčela.
I hrvatska je Vlada uključena u ta nastojanja te je s ciljem poboljšanja općih uvjeta proizvodnje i stavljanja na tržište pčelarskih proizvoda u rujnu prošle godine usvojila Nacionalni pčelarski program za razdoblje od 2020. do 2022. godine u sklopu kojeg će za tehničku pomoć pčelarima i organizacijama pčelara na raspolaganju biti 14,8 milijuna kuna godišnje. Novim programom se želi postići očuvanje zdrave, vitalne izvorne populacije pčela te istovremeno podići konkurentnost pčelarskog sektora kako bi se osigurao dovoljan broj pčelinjih zajednica za uspješno obrađivanje poljoprivrednih usjeva i samoniklog bilja, ali pritom obraniti pčelinje zajednice od širenja i pojave pčelinjih bolesti.
Prema podacima iz Evidencije pčelara i pčelinjaka, Hrvatska ima više od 8 tisuća pčelara i više od 415.000 proizvodnih pčelinjih zajednica, a godišnja proizvodnja meda i drugih pčelinjih proizvoda veća je od 8.000 tona. Prosječna godišnja potrošnja meda po stanovniku Hrvatske iznosi 2 kilograma.
“No to je mali dio uspoređujući s nekim drugim državama EU-a, a Hrvatsku prati negativan trend smanjenja broja pčelara i pčelinjih zajednica ponajviše zbog nestabilnih uvjeta tržišta i nepogodnih uvjeta klimatskih promjena. Cijene po kojima se med može ponuditi na tržištu su demotivirajuće za pčelare, a osim toga ruralna područja stalno prati trend iseljavanja”, upozoravaju u Smarteru.
Tako je u odnosu na 2015. broj pčelara u 2018. godini smanjen za 41,86%, dok je u istom razdoblju broj košnica smanjen za 34,13% iz čega proizlazi da su pčelarstvo napuštali pčelari s manjim brojem pčelinjih zajednica. Hrvatska također prati trend porasta stavljanja na tržište meda iz drugih zemalja, posebice Kine koja je, uz EU, najveći svjetski proizvođač meda. Ovakav uvoz meda po izrazito niskim cijenama zabrinjava pčelare te dovodi u pitanje njihovu poziciju na tržištu.
BOGATSTVO PLODOVA
Unatoč svim problemima, kao i u EU-u, i u Hrvatskoj je pčelarstvo tradicionalna poljoprivredna grana koja ima veliki gospodarski značaj. U našoj državi se mogu naći vrlo kvalitetni pčelinji proizvodi zahvaljujući velikoj bioraznolikosti flore i brojnim krajevima u kojima nema intenzivne poljoprivrede i industrijskih pogona što ih čini pogodnima za uzgoj pčela.
Činjenicu da je naše tijelo imalo tisuće godina da se prilagodi medu, koji se do pojave šećera koristio kao glavno sladilo, iskoristili su u tvrtki Matičnjak sativa pa su proizveli raznolike funkcionalne pripravke na bazi meda i ljekovitog bilja. Njihova sinergija omogućuje da se med iskoristi kao medij i biokatalizator za aktivne principe ljekovitog bilja te da oni postanu najbolje iskoristivi za naš organizam.
“Naša je tvrtka među prvima u Hrvatskoj počela proizvoditi hladno prešano ulje crnog kima pa je i naš prvi pripravak na bazi meda bio funkcionalni med ‘Nigella’. U njemu se koristi mješavina svih vrsta kontinentalnih medova, a u malim količinama sadrži sve alergene kao što su lijeska, joha, topola, breza, bršljan, ali i ambrozija. Ideja je bila da se kroz zimu unose dvije žličice ovog pripravka kako bi se naš organizam uvjerio da su ova peludna zrnca savršena hrana, a ne nešto na što bi trebalo reagirati šmrcanjem, suzenjem očiju i otežanim disanjem”, objašnjava fitoterapeut i apiterapeut tvrtke Ivo Bačlija.
U njihovom je asortimanu još i funkcionalni med Malva, koji osim crnog kima sadrži još i crni (plavi) sljez te divizmu za borbu protiv suhog kašlja, za obnavljanje jetre preporučuju med Hepta sana, za probavu i detoksikaciju med Pet Tibetanaca, a za podizanje imuniteta nude med Četiri lopova. Iz Matičnjaka ujedno upozoravaju kako je na domaćem tržištu pravog meda sve manje zbog primjetne promjene klimatskih prilika, porasta korištenja pesticida te neadekvatnog tretiranja pčelinjih bolesti.
Da tržište nije uređeno u pogledu sustava kontrole kvalitete i legalnosti trženja te da previše nepotrebno uvozimo dodatke prehrani, prirodnu kozmetiku, med i pčelarski input slažu se i u tvrtki PIP. Kao dugogodišnji proizvođač meda i pčelinjih proizvoda ističu da je ovaj dar košnica visoko vrijedan proizvod čiji sastav nije do kraja istražen. “U apiterapiji med je nezamjenjiva sirovina. On je prirodni konzervans, pospješuje apsorpciju djelatnih tvari dodataka prehrani pa i konvencionalnih lijekova te olakšava njihov dolazak do stanica organizma”, napominju u PIP-u.
Tvrtka u ponudi, inače, ima razne vrsta meda u različitim pakiranjima, a plasiraju ga i u foliji za potrebe ugostiteljstva. Razvili su i med s dodacima te ga ponudili kao zamjenu za šećer u kavi pod brendom Coffeemed. Riječ je o proizvodu koji ne mijenja okus kavi, a istu slatkoću daje uz 20% manje kalorija. U PIP-u proizvode i nagrađivani liker Sv. Ambrozije te medicu Pater, dok je energetski dodatak za sportaše, vozače, menadžere i sve koji naporno rade i žive Energypip. U njihovim pogonima nastaju i dodaci prehrani te prirodna kozmetika bez konzervansa, proizvodi bez alkohola prikladni za bebe, djecu i odrasle. Tu su mednopropolisni sirupi Laringopip, Imunalpip, ekstrakti propolisa, matična mliječ u različitim oblicima, Hemopip i Unimast, Dermapip krema i mnogi drugi, a cijeli asortiman dodataka prehrani i prirodne kozmetike obuhvaćen je inovativnim projektom Farmakol.
Budući da su naši proizvođači doista vrijedni kao pčelice i na tržištu nam nude brojne proizvode kojima u velikoj mjeri možemo poboljšati kvalitetu života, ne preostaje nam drugo nego zaključiti kako nam je upala sjekira u med i navaliti na sva blaga koja nam daje košnica.
