U odjeći i obući nađeni otrovni sastojci

“Mi smo u robi pronalazili kancerogena AZO bojila, formaldehid ili krom 6 u obući”, izjavio je direktor certificiranog laboratorija za kontrolu tekstila, kože i zaštitne opreme upozoravajući na to da se na 50 posto robe nalazi kriva deklaracija.

Ni pet posto hrvatskih uvoznika tekstila i trgovaca tekstilom ne kontrolira kvalitetu uvezene robe, a više od 50 posto odjeće koja se ipak nađe na analizi sirovinskog sastava navedenog na deklaraciji pokaže kako su navedeni podaci lažirani, tvrdi Mirsad Avdagić, član Hrvatskog društva za kvalitetu, te direktor certificiranog laboratorija za kontrolu tekstila, kože i zaštitne opreme Euroinspekt-Eurotextil iz Zagreba.

Prema njegovim riječima, katastrofalnu situaciju dokazala je nedavno i štih-proba Državnog inspektorata, koji je od 177 izuzetih komada odjeće u 85 posto slučajeva utvrdio lažni sirovinski sastav robe navedene na deklaraciji.

“Tada su izvan prometa stavljena 7.734 komada robe u vrijednosti dva milijuna i 700 tisuća kuna. Zbog recesije situacija se dodatno pogoršava pa više ni velike i renomirane tvrtke ne kontroliraju kvalitetu robe. Nedavno smo imali slučaj žene koja je kupila vunene hlače, koje su joj se nakon pranja skupile 30 posto, pa je sve prijavila Državnom inspektoratu”, ispričao je Avdagić dodajući kako su im na pitane zašto je na odjeći kriva deklaracija odgovorili da hlače nitko ne bi kupio da je znao da se moraju nositi na kemijsko čišćenje.

Kad je riječ o tekstilu, najveći je problem što prema hrvatskom zakonu uvoznik odjeće nije obavezan provjeriti je li roba koju će staviti na police u skladu s onim što stoji na deklaraciji, piše Novi list.

Avdagić ističe kako u EU postoji zajednički informatički Rapex sustav, te ime tvrtke koja prodaje lažno deklarirano robu odmah biva objavljeno i ta je tvrtka javno osramoćena.

Kod nas toga nema, ali zato ima upozorenja stručnjaka po kojima je upravo nekontrola tekstila krivac za sve veći broj alergijskih i kancerogenih bolesti na našem području.

“Vjerujte, ne dolazi baš sve iz zagađenog zraka. Naime, mi smo u robi pronalazili kancerogena AZO bojila, formaldehid ili krom 6 u obući. Država koja ne ulaže u nadzor postaje idealna za ekološko zagađivanje, ‘uvoz’ bolesti i totalnu anarhiju na tržištu”, kazao je Avdagić za Novi list.

U Udruzi »Potrošač« napominju kako samo državni inspektorat ima ovlasti obaviti potpuni nadzor nad onim što se prodaje, no zbog opsežnosti posla ova institucija nije u stanju kontrolirati sve što nam se nudi.

– Potrošač ima pravo reklamirati robu usmeno, a potom i pismeno. U slučaju da trgovac ne uvaži reklamaciju, ima pravo tražiti pomoć inspektorata, a prema zakonu je tada neophodno vještačenje. No, troškove vještačenja naposljetku plaća ona stranka koja izgubi spor pa je cijeli postupak pomalo riskantan za potrošača – objašnjava Mira Brumerček-Lukačević iz Udruge »Potrošač«.

Zbog ove činjenice u nezahvalnoj poziciji su i inspektori, jer pokaže li se da je uzeti uzorak pravilno deklariran, smatrat će se da inspektor nije »dobro« radio svoj posao jer je napravio trošak inspektoratu. (Novi list)