Najveći dio duga građana, 24,5 milijardi kuna, dug je prema ostalim vjerovnicima, u čemu su najzastupljeniji dugovi građana prema bankama, a tu su i dugovanja telekomunikacijskim kompanijama i osiguranjima
Dug 317.000 blokiranih građana iznosi nešto manje od 28 milijardi kuna.
Gotovo polovicu čine dugovi manji od 10.000 kuna. Neodrživa je to situacija, ministar financija traži rješenje, javlja HRT.
Vlada će donijeti Zakon o stečaju potrošača i u sklopu tog zakona razradit će se više mogućih modela za rješavanje problema dugova socijalno ugroženih građana, među kojima je i oprost dugova, ali i reprogram i moratorij, priopćila je Služba za informiranje Ministarstva financija.
Najviše je građana s blokiranim računima u Gradu Zagrebu, njih gotovo 60 tisuća, dok je u odnosu na ukupan broj stanovnika kao i radno sposobnih građana najviše blokiranih u Koprivničko-križevačkoj te Sisačko-moslavačkoj i Virovitičko-podravskoj županiji.
Pokazuje to analiza koju je objavila Financijska agencija, a prema čijim je podacima krajem lipnja u Hrvatskoj bilo ukupno 316.919 blokiranih građana s dospjelim dugovima većim od 27,8 milijardi kuna.
Od toga se 3,2 milijarde kuna odnosi na dug prema središnjoj državi, a 172,7 milijuna kuna građani su dužni jedinicama lokalne područne (regionalne) samouprave.
Najveći dio duga građana, 24,5 milijardi kuna, dug je prema ostalim vjerovnicima, u čemu su najzastupljeniji dugovi građana prema bankama, a tu su i dugovanja telekomunikacijskim kompanijama, osiguranjima, kartičarskim i leasing kućama. (HRT)