Osječko Žito proteklih je dana na natječaj za Mjeru 4 programa ruralnog razvoja poslalo sedam projekata. Tri projekta odnose se na ulaganja u industriju prerade mesa ukupne vrijednosti 300-tinjak milijuna kuna.
U pogonima koji će biti smješteni u Čepinu (o čemu smo već pisali) planirana je proizvodnja vrhunskih pršuta, trajnih salama, pečenica i ostalih suhomesnatih proizvoda. U dijelu proizvodnje kao sirovina koristit će se i domaća ekološki uzgojena svinja.
Upravo su najkvalitetnija sirovina od domaće svinje i vrhunska tehnologija koja će se primjenjivati u proizvodnom procesu preduvjeti premium kvalitete proizvoda koje Žito planira plasirati na tržište.
Ti proizvodi, osim što će biti izrađeni od najkvalitetnije sirovine, bit će i posve prirodni s visokovrijednim nutritivnim svojstvima te niskim udjelom soli.
Nove investicije Žito grupe (ako prođe na natječajima), kako ističe njezin vlasnik Marko Pipunić, trebale bi pokrenuti val zapošljavanja u ovoj regiji te snažno utjecati na njezin rast i razvoj.
Ciljevi tih investicija su višestruki, a jedan od najvažnijih je stvaranje dodane vrijednosti, ne samo za tvrtku Žito nego i za cijelu regiju.
Naime, vlasnik Žita tvrdi kako je cilj dosegnuti proizvodnju od 500.000 pršuta godišnje u sljedeće tri godine, čime će se otvoriti najmanje 100-tinjak radnih mjesta u samim pogonima, a kroz kooperaciju koju planiraju razvijati potaknut će se i zapošljavanje u slavonskim selima.
U prvoj fazi predviđena je proizvodnja 150.000 pršuta, 3000 tona trajnih salama i 2200 tona ostalih suhomesnatih proizvoda, a u drugoj fazi količine bi se povećale za oko 50 posto.
Druga grupa projekata odnosi se na ulaganja u peradarstvu i gradnju nove farme koka nesilica u Ivanovcu, gdje bi se otvorilo najmanje 50 novih radnih mjesta.
Uz postojeću farmu koka nesilica u Vuki, gdje Žito proizvodi 64 milijuna jaja, što ga čini najvećim proizvođačem jaja u Hrvatskoj, gradnja nove farme utrostručila bi proizvodnju te bi Žito na godinu proizvodilo oko 180 milijuna jaja.
Novim investicijama Žito u razdoblju od tri-četiri godine planira dosegnuti milijardu kuna prihoda godišnje, no ključno je da bi zapošljavanjem (poreze, plaće i ostalo) to dovelo do razvoja ove regije ili, kako to kaže Pipunić – “nove industrijske slavonske priče”.
Natječaj traje do 10. travnja i kada od Ministarstva poljoprivrede dobiju odobrenje projekata, počinju radovi najavljenih investicija.
“Imamo osigurane izvore financiranja iz vlastitih sredstava, ali i od banaka, i ako sve bude po planu, u roku od osam mjeseci investicije će biti završene”, rekao je Pipunić.
Investicijska priča osječkog Žita tu neće stati, naime, priprema se još 20-ak projekata, a svi bi oni trebali biti financirani dijelom iz fondova EU-a. Ukupna vrijednost svih tih greenfield investicija bit će oko 120 milijuna eura.
OSTALI PLANIRANI PROJEKTI:
18 milijuna eura vrijedna ulaganja u čepinsku uljaru
Vrijednost ulaganja u energetska postrojenja, ulaganja u skladišne kapacitete, tehnološka unaprjeđivanja i povećanje iskoristivosti sirovine te efikasnosti proizvodnog procesa u Tvornici ulja Čepin iznosit će 18 milijuna eura. Sva tri projekta u realizaciju ulaze 2015. i početkom 2016. godine. Tim ulaganjem Tvornica ulja Čepin postat će konkurentnija, a dodatno će se povećati i potreba za kooperacijom u proizvodnji sirovina.
Gradnja bioplinskog postrojenja na Orlovnjaku
Proizvodnja energije iz obnovljivih izvora kroz bioplinska postrojenja, prerada stajskog gnoja, nusproizvoda i biljnih ostataka sektor je u kojemu se Žito već potvrdilo. Ove godine planira se gradnja bioplinskog postrojenja snage 1,7 MW uz farmu muznih krava Orlovnjak, a sljedećih godina i na drugim lokacijama.
40 milijuna eura vrijedna ulaganja u svinjogojstvo
Velika ulaganja Žito planira i u svinjogojstvu.
Definirana je nova proizvodna piramida: nukleus farme za proizvodnju nazimica, reprofarmi i farmi za tov svinja ukupnog kapaciteta 300.000 tovljenika godišnje. Procjena ulaganja u tom sektoru je 35-40 milijuna eura u sljedeće dvije-tri godine. (Zdenka Rupčić/glas-slavonije.hr)
