Usprkos domaćinstvu u Srbiji i brojnim aktualnim pitanjima koja su se odnosila na to tržište, ključna tema konferencije bila je skorašnji ulazak Hrvatske u Europsku uniju
Nakon dvije iznimno uspješne i posjećene konferencije održane u Zagrebu, ove je godine međunarodna konferencija o prehrambenoj industriji, 3rd FMCG & Retail Arena 2012, u organizaciji Infoarena Grupe i Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), a pod medijskim pokroviteljstvom magazina i portala Ja TRGOVAC, održana sredinom listopada u hotelu Metropol Palace u Beogradu.
Ovaj događaj ponovno je okupio vodeće ljude iz sektora maloprodaje i prehrambene industrije iz čitave regije koji se već tradicionalno okupljaju kako bi uspostavili suradnju, razmijenili mišljenja i iskustva i zajedno, kroz konstruktivnu i otvorenu raspravu, pokušali dati odgovore na tekuća pitanja i rješenja za predstojeće izazove rasta i razvoja poslovanja.
Usprkos domaćinstvu u Srbiji i brojnim aktualnim pitanjima koja su se odnosila na to tržište, ključna tema konferencije bila je skorašnji ulazak Hrvatske u Europsku uniju, odnosno uvjeti poslovanja hrvatskih tvrtki u zemljama Cefte nakon pristupanja Uniji.
KRIZA I DALJE NAGRIZA
Prvi dan konferencije otvoren je okruglim stolom na temu “Kriza ne posustaje – kako dalje” tijekom kojeg su Emil Tedeschi, predsjednik Uprave i većinski vlasnik Atlantic Grupe, Vladimir Čupić, predsjednik Upravnog odbora Hypo banke, Božidar Đelić, član savjetodavne grupe “Od tranzicije ka tranziciji” EBRD-a, Miodrag Kostić, predsjednik Uprave i vlasnik MK Grupe, te Peter Sanfey, zamjenik direktora za strategiju i politiku Kancelarije glavnog ekonomiste EBRD-a, razgovarali o aktualnoj problematici u gospodarstvu i mogućim rješenjima za prevladavanje krize.
Upravo uvodne riječi glavnog ekonomiste EBRD-a, na žalost, nisu bile nimalo ohrabrujuće. Naime, Sanfey je potvrdio da izvještaj o tranziciji za 2012. godinu neće biti povoljan u pogledu makroekonomskih kretanja u zemljama regije.
Konkretno, za Srbiju se predviđa negativna gospodarska stopa rasta od 1%, a za Hrvatsku 2%, dok se neznatno poboljšanje ekonomske situacije, upozorio je, može očekivati tek krajem iduće godine.
Tijekom svog izlaganja također je istaknuo da Keynesijanski pristup, koji propovijeda poznati ekonomist Paul Krugman, nije povoljan za zemlje regije, o čemu smo mnogo mogli čuti posljednjih tjedana za vrijeme njegovog gostovanja u Hrvatskoj i Srbiji.
Bivši potpredsjednik Vlade i ministar Republike Srbije, Božidar Đelić, ocijenio je da Vlade u regiji nisu poduzele ozbiljnije mjere za pokretanje gospodarstva, zbog čega je i sam bio prozvan od strane Miodraga Kostića iz MK Grupe koji se žalio i na samu produktivnost nacije za koju smatra da je daleko ispod prosjeka EU.
Emil Tedeschi, pak, može se pohvaliti s odličnim prosjekom i zastupljenošću njegove Atlantic Grupe u regiji pa je tako istaknuo tisuću zaposlenih u Srbiji, proizvodnje u gotovo svim zemljama ex Jugoslavije i četiri nadnacionalna brenda za koja kaže da su svugdje prihvaćena kao domaći.
Iako se mnogo govorilo o regionalnom tržištu i suradnji svi sudionici panel diskusije zaključili su da “domaće“ tvrtke moraju tražiti izlaz na veća tržišta poput Rusije i zemalja istočne Europe.
“Uvjereni smo da se regionalno tržište može dalje razvijati, a dobar pokazatelj je i činjenica da je usprkos krizi gospodarska suradnja zemalja u okruženju posljednjih godina znatno unaprijeđena. Zemlje regije imaju potencijal postati žitnice Europe čemu svakako treba pridonijeti i primjeren sustav poticaja. Opstanak na tržištu u vrijeme krize nije lak, ali uvjeren sam da će nastavak suradnje i razmjene ideja pridonijeti razvoju i stabilnosti”, rezimirao je diskusiju Miljan Ždrale, moderator i stariji bankar EBRD-a angažiran na agrobiznis projektima ove banke u jugoistočnoj Europi.
Nakon uvodne panel diskusije prvog dana konferencije, sudionici su imali priliku u manje formalnom tonu razmijeniti mišljenja na koktel večeri koja je održana pod pokroviteljstvom MK Grupe.
GOSPODARSTVO I POLITIKA
Idući i zaključni dan konferencije protekao je malo burnije nakon nekoliko pitanja, naravno političke naravi, koja su bila upućena predstavnicima hrvatskih kompanija od strane Božidara Đelića tijekom glavne panel diskusije “Panel lidera“ u kojoj su sudjelovali Vincent Degert, šef delegacije Europske Unije u Srbiji, Miodrag Kostić, predsjednik Uprave i vlasnik MK Grupe, Jelena Krstović, potpredsjednica Delta Holdinga, Zvonimir Mršić, predsjednik Uprave Podravke, Bojan Radun, vlasnik i izvršni direktor Nectara, te Ante Todorić, izvršni potpredsjednik poslovne grupe maloprodaja Agrokora.
Đelić je postavio pitanje kako je moguće da Srbija sa šest puta većim kapacitetima proizvodnje šećera ima istu izvoznu kvotu na tržište EU (180.000 tona) kao i Hrvatska te smatra da bi se hrvatske tvrtke našle u povlaštenom položaju kad bi ulaskom Hrvatske u EU zadržale pogodnosti iz članstva u Cefti. Također je prigovorio da proizvodi iz Srbije nisu dovoljno zastupljeni u Hrvatskoj jer se takva incijativa i druge investicije srbijanskih kompanija u Hrvatskoj politički koče.
Predsjednik Uprave Podravke, Zvonimir Mršić, odgovorio je da nije Hrvatska ta koja je Srbiji određivala izvoznu kvotu te je predložio da, umjesto što će Podravka nakon članstva Hrvatske u Uniji plaćati Srbiji godišnju carinu u iznosu od 2,2 milijuna eura, ta sredstva radije preusmjere u plasiranje i promociju srbijanskih proizvoda kroz prodajnu mrežu Podravke i zapadnim tržištima gdje je hrvatska kompanija već prisutna.
Repliku je nastavio Ante Todorić iz Agrokora, koji je istaknuo kako spomenute tvrdnje nisu utemeljene jer će samo ove godine Agrokor iz Srbije u Hrvatsku uvesti robe u vrijednosti od 70 milijuna eura, dok kao poslodavac u Srbiji zapošljava 6500 ljudi i visokim ulaganjima od skoro pola milijarde eura znatno doprinosi razvoju konkurentnosti i plasiranja srbijanskih proizvoda na druga tržišta.
U nastavku diskusije, Vincent Degert je naglasio da kreatori gospodarske politike zemalja u regiji trebaju ojačati fiskalnu stabilnost, poboljšati poslovno okruženje, smanjiti javnu potrošnju, a borba protiv korupcije mora biti prioritet.
Kada je riječ o CEFTA sporazumu, Degert je rekao da je 28 međudržavnih sporazuma zamijenjeno jednim, i mada nije sve teklo bez problema pokazalo se kako je taj sporazum donio velike koristi i političku stabilnost u regiji.
Na važnost regionalne suradnje osvrnuo se i predsjednik uprave Podravke Zvonimir Mršić poručivši kako će lokalne prehrambene tvrtke, bez obzira na to gdje izvoze, opstati samo ako budu uspješne u ovoj regiji te ako postoji međusobna suradnja.
Generalni direktor Nektara Bojan Radun u svom je obraćanju govorio o aktualnom gospodarskom trenutku u Srbiji istaknuvši kako je tržište rada kao i zakon o radu u toj zemlji neophodno učiniti fleksibilnijim i potaknuti domaću potrošnju.
Jelena Krstović, potpredsjednica Delta Holdinga, naglasila je, pak, kako fokus u Srbiji i regiji danas nije na poslovanju u Europskoj uniji, već je prioritet CEFTA. “Poticanje potrošnje u ovoj regiji je bitan faktor za izlazak iz krize”, kazala je.
S njom se složio i vlasnik MK grupe Miodrag Kostić koji je predložio ukidanje svih carina u okviru Cefte na određeni period kao dobru pripremu prije ulaska u Europsku uniju.
PROBLEM ZEMLJIŠTA
U nastavku konferencije, kroz ostale panel diskusije, naglasak je bio na poljoprivrednoj proizvodnji i okrupnjavanju zemljišta te financiranju takvih projekata.
Izvršna potpredsjednica Agrokora Ljerka Puljić u svom je izlaganju ocijenila da je najveći problem u prehrambenoj industriji u regiji nedostatak obradivog zemljišta, navodeći kako u Hrvatskoj ima oko 850.000 hektara zemlje u državnom vlasništvu koja se ne obrađuje.
“U regiji, kao i u Hrvatskoj, ograničavajući faktori su neadekvatno mali posjedi za poljoprivrednu proizvodnju, nedostatak odgovarajućih kredita za agrar i nedostatak novih tehnologija i znanja koji mogu povećati prinose i prihode u agraru”, kazala je Puljić.
Komentirajući pitanje kako povećati produktivnost u poljoprivredi, komercijalna direktorica kompanije Monsanto Maya Draganova rekla je da se moraju nabavljati kvalitetne sirovine i primijeniti nova znanja.
Draganova je za primjer navela da je na Agrokorovim njivama u Hrvatskoj prinos kukuruza 10 tona po hektaru, a na nivou cijele Hrvatske oko tri tone, što znači da je veća proizvodnja moguća.
Za problem usitnjenih posjeda, što je karakteristično za Hrvatsku i Srbiju, Draganova je napomenula kako je slična situacija do prije pet do šest godina bila i u Rumunjskoj i Bugarskoj.
“U Rumunjskoj i Bugarskoj je poljoprivredno zemljište okrupnjeno i sada njihov agrar bolje posluje nego onaj u Mađarskoj”, zaključila je Draganova.
Istaknuti gospodarstvenici, bankari i međunarodni stručnjaci tijekom konferencije također su pokušali odgovoriti na izazove s kojima se suočava eurozona, ali i ponuditi moguća rješenja za nove teškoće kao što su ekstremne vremenske prilike koje mogu ugroziti lanac prehrane te samim time i gospodarsku i socijalnu stabilnost.
 Strateško partnerstvo časopisa Ja TRGOVAC i srbijanskog Market networkaČasopis i portal Ja TRGOVAC, vodeći specijalizirani medij s područja maloprodaje i robe široke potrošnje u Hrvatskoj, i časopis Market network, najstarije i najpoznatije specijalizirano izdanje za trgovinu robom široke potrošnje u Srbiji, tijekom ovogodišnje konferencije postigli su sporazum o strateškom partnerstvu na zajedničkim tržištima. Informativno i komercijalno udruživanje ova dva medija omogućit će menadžmentu hrvatskih i srbijanskih kompanija i svima koji posluju u sektoru maloprodaje i industrije robe široke potrošnje još pouzdanije i kvalitetnije informacije, povezivanje s relevantnim ljudima i institucijama u obje zemlje, ali i mogućnost da pravovremeno i ciljano pošalju najdjelotvornije poruke tržištu i poslovnim partnerima. Za ova dva izdavača, koja su u mnogočemu bili pioniri na svojim tržištima, međusobno povezivanje predstavlja dodatan iskorak u smjeru jačanja regionalnog prisustva i širenja tržišne komunikacije. |
