Sve veći broj srpskih kompanija iskazuje interes za plasiranjem svojih proizvoda u Hrvatsku, a očekuje se da će u narednim godinama uvjeti za izvozni plasman biti sve povoljniji i otvoreniji. Ipak, neophodno je da srpske kompanije više ulažu u marketing kako bi pozicionirale svoje brendove na hrvatskom tržištu jer se ne mogu samo oslanjati na prepoznatljive robne marke i kvalitetu iz vremena zajedničke države.
Susjedna tržišta uvijek imaju velike komparativne prednosti za ostvarivanje suradnje te je potrebno razmišljati čisto ekonomski i sve potencijalne prepreke premostiti i izgraditi nove veze između brendova i potrošača. To se u kontekstu Srbije i Hrvatske jasno oslikava jer je u obje zemlje cijeli niz brendova na kojima su odrasli potrošači i jedne i druge zemlje. Upravo ti proizvodi tema su naše priče u ovom broju oslikane pod egidom Made in Serbia u kojoj ovi tradicionalni lideri predstavljaju vezu i putokaz za brojne druge brendove koji imaju sve što se traži, ali im fali ono nešto. Stručnjaci koji se tom problematikom bave na dnevnoj bazi kažu da je to “nešto” marketing i bolja komunikacija.
U proteklih pet godina robna razmjena Srbije i Hrvatske je gotovo udvostručena
Zato o tome i pišemo pa neka to bude mali povod za razmišljanje. I naše malo “istraživanje”, uvjetno rečeno, to potvrđuje jer smo od deset poslanih upita na srpske tvrtke da predstave svoje proizvode i poglede na potencijale suradnje dobili ukupno tri odgovora. Taj je rezultat više nego indikativan. Marketinški gledano, nismo naišli na odaziv oglašivača koji bi svojim marketinškim porukama dali dodatnu potporu ovoj temi te se istaknuli uz nju kao jedan od lidera. Uvjereni smo kao je to prilika za ostvariti dobar marketinški rezultat pa se nadamo kako će u nekom budućem istraživanju odaziv biti na razini vrijednosti teme koju obrađujemo. A ta tema o potencijalima suradnje je golema o čemu dovoljno govori podatak da je robna razmjena dviju zemalja u zadnjih pet godina gotovo udvostručena.
STATISTIČKI UVID
Ukupan izvoz Srbije u 2023. godini iznosio je 28,9 milijardi eura, što je rast od 3 posto u odnosu na 2022. godinu. Pritom su najvažnija izvozna tržišta Njemačka s 15 posto i Bosna i Hercegovina sa 7 posto udjela, dok je Hrvatska na desetom mjestu s ukupno 4 posto udjela u izvoznom plasmanu Srbije.
Prema podacima koje smo dobili od Privredne komore Srbije, u 2023. godini vanjskotrgovinska robna razmjena između Srbije i Hrvatske iznosila je 1,89 milijardi eura i bila je za 156 milijuna eura ili za 7,63 posto manja u usporedbi s razinom iz godine prije. S druge strane, izvoz iz Srbije na hrvatsko tržište u 2023. godini vrijedio je 1,04 milijarde eura, što je za 113 milijuna eura ili za 9,83% manje u odnosu na 2022. godinu, dok je iz Hrvatske uvezeno robe vrijednosti 854 milijuna eura, što je manje za 43,2 milijuna eura ili za 4,8 posto. PKS tako navodi da je Srbija u 2023. godini ostvarila suficit u robnoj razmjeni s Hrvatskom od 183,3 milijuna eura, što je za 69,9 milijuna eura manje u odnosu na prethodnu godinu kada je razlika iznosila 253,2 milijuna eura.
Uslijed skokovitog rasta zabilježenog u 2022. godini i povećanih potreba za sigurnom opskrbom (robna razmjena u toj godini povećana za 53,2 posto), došlo je do stabilizacije tržišnih prilika. Smanjenje razmjene između Republike Srbije i Republike Hrvatske rezultat je smanjenja izvoza mineralnih goriva za čak 80 milijuna eura, odnosno za 36,4 posto, što je direktna posljedica rata u Ukrajini i uvođenja sankcija u sferi energetike, kao i plastičnih masa i proizvoda od plastike za 13,8 milijuna eura, odnosno za 16,3 posto. Također, smanjenje uvoza mineralnih goriva za 41 milijun eura, odnosno za 33,4 posto, koje je rezultat sankcijskih mjera na transport naftovodom JANAF, kao i smanjenje uvoza papira i kartona koje je manje za 14 milijuna eura, odnosno za 26,5 posto u usporedbi s 2022. godinom, doprinijelo je padu ukupne razmjene, zaključuje se u osvrtu Privredne komore Srbije. Pritom navode kako je u 2023. godini 5.355 poslovnih subjekata iz Srbije ostvarilo vanjskotrgovinsku razmjenu s Republikom Hrvatskom.
Ako se fokusiramo samo na poljoprivredno-prehrambene proizvode vidimo da je vrijednost njihova izvoza u Hrvatsku u 2023. godini iznosila 251,6 milijuna eura, što je blagi rast od 0,3 posto u odnosu na 2022. godinu. Pritom najveći udio u izvozu srpskih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u Hrvatsku imaju čokolada i ostali prehrambeni proizvodi od kakaa s ukupno 10 posto, slijede kruh, peciva, kolači i biskviti s 9 posto, ulje od suncokreta, šafranike, pamuka i frakcije s 8%, tjestenine, kuhane ili nekuhane ili punjene sa 7 posto, voda, s dodatkom šećera i ostala bezalkoholna pića sa 7 posto, preparati za prehranu životinja s 4 posto, preparati za umake i umaci, začini miješani i senf s 3 posto, kukuruz s 3 posto, ostalo povrće, konzervirano bez octa, nesmrznuto s 3 posto, te škrob, inulin također s 3 posto udjela.
SVE VEĆI INTERES
Gospodarstvo Srbije gravitira ka Europskoj uniji te je njen izvoz u EU tijekom 2023. godine iznosio više od 18 milijardi eura, što čini skoro dvije trećine od ukupnog izvoza Srbije. I PKS-a ističu da srpske kompanije, shodno tome, poštuju propisane kriterije za poslovanje na tržištu EU-a, čak i u područjima u kojima standardi nisu još usuglašeni s onim u EU u sklopu pristupanja punopravnom članstvu.
U 2023. godini 5.355 poslovnih subjekata iz Srbije ostvarilo je vanjskotrgovinsku razmjenu s Republikom Hrvatskom
Pritom dodaju kako je sve veći broj srpskih kompanija koje iskazuju interes za plasman svojih proizvoda u Hrvatsku, a očekuje se da će u narednim godinama uvjeti za izvozni plasman biti sve povoljniji i otvoreniji. “Ne postoje ekonomski razlozi da ne bude tako jer su srpske kompanije u tehnološkom i financijskom pogledu, kao i svojom kvalitetom, izuzetno napredovale. Ipak, neophodno je da srpske kompanije više ulažu u marketing kako bi pozicionirale svoje brendove na hrvatskom tržištu jer se ne mogu samo oslanjati na prepoznatljive robne marke i kvalitetu iz vremena zajedničke države”, naglašavaju iz PKS-a.
Tržište Hrvatske pruža velike mogućnosti za plasman srpskih proizvoda i usluga s obzirom na to da turistička ponuda čini gotovo 20 posto BDP-a Hrvatske. U PKS-u smatraju kako upravo turistička industrija Hrvatske može angažirati srpske kompanije za izvođenje radova na rekonstrukciji postojećih i izgradnji novih turističkih objekata i opskrbu građevinskim materijalima proizvedenim u Srbiji. Povrh toga, i srpski poljoprivredni i prehrambeni proizvodi sa svojom visokom kvalitetom mogu postati dio lanca opskrbe velikih hotelskih kompleksa, ugostiteljskih objekata kao i malih obiteljskih hotela. “Pozitivne ocjene o gospodarskoj suradnji dvije zemlјe mogu se dobrim dijelom pripisati aktivnostima privrednih komora i u tom kontekstu dobroj među komorskoj suradnji Hrvatske gospodarske komore i Privredne komore Srbije. Komore su do sada organizirale veliki broj susreta gospodarstvenika na granskoj osnovi i na razini djelatnosti. Osim toga, treba spomenuti forume, znanstvene skupove, zajedničke projekte, prezentacije i sajamske manifestacije”, odgovaraju iz Privredne komore Srbije na naš upit.
VELIKI RAST
S takvim zaključkom slažu se i u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) iz koje nam navode da kontinuirano rade na jačanju odnosa sa Srbijom, prije svega na snažnijem izvozu hrvatskih proizvoda na srpsko tržište (nastupi na sajmovima, organizacija B2B poslovnih susreta i dr.). “Predstavništvo HGK u Srbiji pruža aktivnu pomoć primarno hrvatskim tvrtkama prilikom izlaska na tržište, no isto tako i u povezivanju hrvatskih i srpskih tvrtki u različitim područjima gospodarstva, kao što su energetika i OIE, proizvodnja hrane (vinari i dr.). U okviru Predstavništva djeluje i Hrvatski poslovni klub u Srbiji koji okuplja gospodarstvenike zainteresirane za suradnju te daje potrebnu podršku u ostvarivanju kontakata tvrtki i institucija”, pojašnjavaju iz HGK.
Gospodarstvo Srbije više od dvije trećine svog robnog izvoza plasira u zemlje Europske unije
Podaci koje je obradio Centar za internacionalizaciju HGK ponešto se razlikuju od onih koje su nam dostavili iz PKS-a, ali zorno ilustriraju trend robne razmjene u proteklih pet godina gdje se vidi veliki skok u 2022. godini.
Tako je, prema podacima HGK, ukupna robna razmjena između Hrvatske i Srbije dosegnula vrijednost od 2,318 milijarde eura u 2023. godini, što Srbiju stavlja na 7. mjesto vanjskotrgovinskih partnera Republike Hrvatske. Pritom u razmjeni Hrvatska ostvaruje suficit s izvozom od 1,262 milijarde eura i uvozom od 1,056 milijardi eura. “Proteklu, 2023. godinu obilježio je blagi pad trgovine između dviju zemalja, pri čemu je hrvatski izvoz manji za 8,2 posto u odnosu na prethodnu 2022. godinu, a uvoz iz Srbije za više od 27 posto. Međutim, promatrajući razdoblje od prošlih pet godina zaključak je da je robna razmjena u tom periodu gotovo udvostručena”, navodi se u zaključku HGK.
TRI LIDERSKE PERSPEKTIVE
Kao što smo ranije spomenuli, u našoj pripremi teme dobili smo tri odgovora kompanija koje su istinski lideri na regionalnom tržištu – Atlantic Grupa, Nelt Grupa i Pionir – te ćemo u nastavku navesti njihove poruke koje najbolje oslikavaju potencijale koji postoje na tržištu.
Nataša Šarčević, direktorica Marketinga i inovacija, Strateško poslovno područje Slatko i slano u Atlantic Grupi, ističe kako je ova grupacija ponešto specifičan slučaj u kontekstu navedene teme, a s obzirom na okolnost da su akvizicijom Droge Kolinske 2010. godine postali vlasnici palete regionalno renomiranih brendova (uz Cedevitu, čiji su vlasnici od 2001., pridružuju se Argeta, Donat, Barcaffe, Cockta kao brendovi porijeklom iz Slovenije, a osim toga i Grand kafa, Najlepše želje, Smoki, Bananica i niz proizvoda slatkog i slanog snacka iz Štarka, porijeklom iz Srbije). “Uz ljude koje okupljamo u našoj zajednici, brendovi su najveća vrijednost kompanije, oni su u središtu našeg fokusa, razvojnih planova i investicija, a rezultati su vidljivi i na policama širom regije gdje su naši brendovi prepoznati po kvaliteti i tradiciji”, naglašava Šarčević.
Za uspješno poslovanje regionalnih kompanija i jačanju gospodarstva obiju zemalja ne bi trebalo biti granica
Kada je riječ o mogućnostima za jače pozicioniranje srpskih brendova u Hrvatskoj i kako tome pomažu institucije dvije zemlje kroz sajamske prezentacije i druge oblike tržišne komunikacije, generalna direktorica Pionira, Mirjana Mihajlović Ćujić, ističe da je poslovna politika kompanije kojoj je na čelu proizvodnja visoko kvalitetnih i sigurnih konditorskih proizvoda uz korištenje vlastite tehnologije i znanja, modernizacija i racionalizacija u svim područjima poslovanja kao i poduzimanje mjera za očuvanje životne sredine. “Možda nije toliko poznato da je Pionir ustvari izvozno orijentirana kompanija te da imamo nekoliko desetljeća iskustva u suradnji i nastupima na tržištima izvan domaćeg. S takvom orijentacijom izgradili smo vlastite snage na koje se oslanjamo, prije svega u izgradnji brendova i dobrog imidža, jer je to zapravo stup i preduvjet očekivanja bilo kakvog uspjeha. Sva dodatna pomoć je svakako dobrodošla i poželjna, a mi smo uvijek otvoreni da je prihvatimo”, naglasila je direktorica Pionira.
S time se slaže i Milena Vušak, naša sugovornica iz Nelt Europe koja radi na poziciji Business Development Managera. Ona je uvjerena da postoji veliki potencijal za plasman kvalitetnih proizvoda kako od Srbije do Hrvatske, tako i u suprotnom smjeru od Hrvatske do Srbije. “Nelt Grupa već dugi niz godina uspješno posluje u cijeloj Adria regiji. Osim što je prisutan na hrvatskom tržištu s vlastitim brendovima Nutrino i Prego, Nelt je i distributer Kraša, najvećeg regionalnog proizvođača slatkiša u Srbiji, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini i Albaniji”, naglasila je Vušak dodajući kako postoji niz brendova koji su iznimno popularni u obje zemlje. Smatra kako potrošačima treba dati priliku pronaći omiljene marke s tih tržišta na policama te im omogućiti kupnju i konzumaciju posebno pritom ističući da za uspješno poslovanje regionalnih kompanija i jačanju gospodarstva obiju zemalja ne bi trebalo biti granica. “Ne bi nam trebalo biti važno porijeklo tvrtke ili proizvoda već njegova kvaliteta, kako potrošači reagiraju na proizvod te zadovoljava li potrebe potrošača. Nadležne institucije, poslovne organizacije, gospodarske komore i klubovi zemalja kroz zajedničke sporazume, projekte i suradnju svakako rade na tome da poslovno okruženje svake godine bude bolje i vjerujem da je to jedini način da svi zajedno značajno rastemo i razvijamo se”, poručila je ova menadžerica.
Made in Serbia – Izjave
Atlantic Grupa – Nataša Šarčević, direktorica Marketinga i inovacija, Strateško poslovno područje Slatko i slano
U kontekstu proizvoda koji su nastali i proizvode se u Srbiji, a distribuiraju na hrvatskom tržištu, tu su brendovi Smoki, Prima i Jimmy Fantastic. Najbolji primjer regionalno uspješnog i voljenog brenda je vjerojatno Smoki, koji je odavno postao sinonim za kategoriju flipsa u čitavoj regiji, a danas je i najprodavaniji flips u Hrvatskoj. U skladu s dugogodišnjom liderskom pozicijom, Smoki je preuzeo i ulogu inovatora i generatora rasta vrijednosti kategorije flipsa pa je tako sredinom prošle godine lansiran i jedinstveni Smoki WOW punjeni flips. Zahvaljujući odličnim rezultatima i značajnom rastu izvoza, između ostaloga i na hrvatsko tržište, u tijeku su pripreme za izgradnju nove tvornice Smokija na proizvodnoj lokaciji u Beogradu, kako bismo dugoročno mogli zadovoljiti potrebe tržišta i razvojne planove.
Dobrim rezultatima može se pohvaliti i Prima asortiman slanih štapića. Kad je riječ o čokoladnom asortimanu za hrvatsko i zapadna tržišta razvijen je novi brend čokolade – Jimmy Fantastic, osvježen odnedavno i ponudom čokoladnih keksa, koji postiže odlične rezultate na hrvatskom tržištu. U pogledu promocije, odnosno komunikacije s kupcima i potrošačima, primjenjujemo uobičajene (široke) alate suvremene marketinške i brend komunikacije za industriju u kojoj poslujemo, jednako u ATL i BTL segmentu. Regionalni potrošači prepoznaju vrijednost koju nosi kvaliteta, a to je prva stvar na koju se mi oslanjamo. Poznatost i prepoznatljivost naših brendova od velikog je značaja za lokalnog potrošača, a naravno uz adekvatna ulaganja u inovacije asortimana kako bismo uvijek zadržali relevantnost kod potrošača te u komunikaciju pogodnosti koje nose upravo naši proizvodi, ni rezultati ne izostaju.
Nelt Europe – Milena Vušak, Business Development Manager
Na hrvatskom tržištu prisutni smo s proizvodima iz naše tvornice Baby Food Factory s brendom Nutrino koji nudi cijeli portfelj dječje hrane, ali i inovativni Nutrino LAB asortiman koji se sastoji od 100% voća i povrća te asortiman od voća i zobenih pahuljica. Također, jedan smo od rijetkih dobavljača koji nudi zdrav voćni snack i za djecu pod brendom Nutrino Junior. Također, potrošačima su dostupni proizvodi marke Prego iz Neoplanta tvornice u Novom Sadu. To su tradicionalna domaća jela koja se mogu pripremiti za nekoliko minuta. Proizvodi ove marke odgovor su na rastuće potrebe potrošača, koji imaju sve manje vremena za pripremu kvalitetnih kuhanih jela zbog ubrzanog tempa života.
Pokazalo se da konzumacija voća ima veliki potencijal u svim dobnim skupinama pa smo pripremili tri različite kategorije proizvoda. Proizvodi dolaze iz naše nove tvornice Baby Food Factory koja je izgrađena 2018. godine kao greenfield investicija i jedna je od najmodernijih tvornica hrane za bebe i djecu u Europi. S druge strane, dječja hrana je važna kategorija i nije u velikoj mjeri osjetljiva na turbulencije koje doživljavaju druge FMCG kategorije. Bez obzira na tržište, roditelji veliku pozornost posvećuju zdravoj i kvalitetnoj prehrani svojih najmlađih pa pakirana dječja hrana ide vrlo dobro i ima veliki daljnji potencijal.
Nelt Grupa je korporacija koja je prisutna u regiji već 30 godina, a uspjeh dugujemo stalnoj spremnosti za inovacije proizvoda i brendova te širenju asortimana. Kvaliteta je, zapravo, naša najveća prednost jer briga o zdravom odrastanju i prehrani naših mališana puno je više od same proizvodnje dječje hrane.
Pionir – Mirjana Mihajlović Ćujić, generalna direktorica
Na tržištu Hrvatske, zahvaljujući distribuciji koja je povjerena kompaniji AWT International, predstavljeni su svi Pionirovi brendovi. Pionir je kompanija s dugom tradicijom poslovanja, dužom od jednog stoljeća, točnije punih 107 godina, koliko su na tržištu prisutni naši Menthol bomboni. Potom dolaze Negro bomboni koji su kreirani i plasirani na tržište davne 1928. i od tad se proizvode po istom receptu, kao i Medeno srce, medenjak koji je predstavljen 1978. godine. Činjenica je da tržišta u našoj regiji prepoznaju kvalitetu koju naša kompanija nudi, a dugogodišnja tradicija svakako ulijeva dodatno povjerenje svakom našem potrošaču, pa i onima koji to tek trebaju postati.
Od naših brendova na hrvatskom tržištu najbolje rezultate bilježe tradicionalni brendovi Negro i Medeno srce, ali izuzetan potencijal prepoznali smo i u plasmanu Vitanova žitnih barova, keksa i drugih proizvoda. Svi su naši proizvodi bliski hrvatskim potrošačima, ali od neprocjenjive je vrijednosti da im budu dostupni na što više mjesta u svakom trenutku, na čemu naporno radi naš distributer AWT International, a mi se trudimo olakšati im taj posao koliko god možemo. Dobar imidž kompanije Pionir posljedica je jasnog identiteta, kvalitetnog rada i dobrih međuljudskih odnosa. Stalno unapređujući svoja znanja, primjenjujući nove tehnologije i suvremene načine organizacije Pionir dostiže vrhunsku kvalitetu proizvodnje. O tome svjedoči i IFS Food standard kao sustav kvalitete koji potvrđuje da nudimo sigurne proizvode našim potrošačima. Također, certificiran je i HACCP standard čime se jamči primjena dobre proizvođačke i higijenske prakse u proizvodnom procesu.
