Važno je odmaknuti se od razmišljanja usredotočenog uglavnom na “E” komponentu ESG-a, već se svim komponentama i njihovim međudjelovanjima pozabaviti holistički.
Koncept održivog gospodarstva temelji se na tri stupa: gospodarskom razvoju uz osiguranje zaštite okoliša i prirodnih resursa, društvenoj odgovornosti te odgovornom upravljanju tvrtkama. Sveobuhvatni izraz za ova tri stupa je ESG (Environmental, Social, Governance), a ubrzane klimatske promjene postavile su ESG kao ključnu temu na dnevnom redu za tvrtke širom svijeta. Štoviše, velike tvrtke utječu na manje tvrtke duž opskrbnog lanca da se prilagode i prijeđu na potpunu usklađenost s ESG standardima.
Velike tvrtke utječu na manje tvrtke duž opskrbnog lanca da se prilagode i prijeđu na potpunu usklađenost s ESG standardima
Društveni dio ESG-a definira se kao način na koji tvrtka upravlja odnosima sa svojom radnom snagom kao i s društvima i političkim okruženjima u kojima djeluje. Poddimenzije koje obuhvaća “S” dimenzija ESG-a su:
- Raznolikost, jednakost i uključenost (Diversity, equality and inclusion – DEI),
- Ljudska prava,
- Radna prava (osiguranje obuke i razvoja, standardi rada, odgovarajuće zdravlje i sigurnost, zaštita podataka),
- Prava potrošača,
- Angažman zajednice.
GLOBALNE PRAKSE
Kearneyev članak “Može li usvajanje vodećih ESG praksi poboljšati korporativnu vrijednost?” navodi da zaposlenici društveno odgovornih tvrtki pokazuju višu razinu angažmana pri čemu većina njih ističe da bi radili samo za tvrtku koja ima jaku svrhu. Isto tako, većina zaposlenika koji rade za tvrtke s jakim osjećajem svrhe imaju višu razinu inspiracije, motivacije i lojalnosti, a zaposlenici društveno angažiranih tvrtki vjerojatnije će preporučiti svog poslodavca onima u svojoj mreži koji traže posao.
Svjedočili smo mnogim primjerima različitih načina na koje tvrtke grade ovu predanost zaposlenika i privlače talente, posebno nakon pandemije COVID-19. Tako su, na primjer, veliki poslodavci u SAD-u i UK-u povećavali plaće kako bi privukli i zadržali radnike.
Neke su tvrtke odlučile zaposlenicima koji nisu stalno zaposleni dati sigurnost i pogodnosti koje su obično povezane s ugovorima o stalnom radnom odnosu. Beneficije nisu iste kao one koje se nude zaposlenicima s punim radnim vremenom, ali uključuju mirovinu, zdravstveno osiguranje i naknadu za bolovanje. Nakon pokretanja ovog programa u matičnoj zemlji korporacije, ista je praksa pilotirana na nekoliko drugih lokacija, uključujući Južnu Ameriku, Afriku i Aziju. Istraživačko izvješće koje je naručila tvrtka otkrilo je da poduzeća s hibridnim radnim strukturama imaju 6 posto veći prihod, 22 posto veća je vjerojatnost da će imati veću produktivnost te je 28 posto veća vjerojatnost da će biti inovativnija od onih bez hibridnih radnih politika.
Uz poduzimanje koraka za poboljšanje beneficija zaposlenika i fleksibilnosti radnog mjesta, fokus na isplatu plaća koje prate troškove života pojavljuje se kao dugoročna ESG strategija. To će povećati troškove za današnje poslodavce, ali vjerojatno će i dalje pokazivati druge koristi za tvrtku koja ulaže u svoje ljude. To uključuje privlačenje i zadržavanje talenata, produktivnije radnike s manjom fluktuacijom, jače odnose sa zajednicama i bolju priču za kupce o neto pozitivnom utjecaju na svijet. Na primjer, kada je IKEA u Ujedinjenom Kraljevstvu od 2015. do 2016. uvela plaću koja prati troškove života, švedska je tvrtka najavila povećanje prodaje od 8 posto u odnosu na prethodnu godinu, sugerirajući da sretniji radnici mogu pomoći u povećanju prodaje. Nastavno na to jedan trgovac na malo iz Ujedinjenog Kraljevstva obvezao se platiti razliku u plaći koja je potrebna za život svojim proizvođačima tropskog voća počevši od siječnja 2022. Općenito, ovi primjeri sugeriraju da dobro postupanje sa zaposlenicima i dobavljačima može imati početne troškove, ali će isplatiti dugoročne dividende.
ŠTO SE DOGAĐA LOKALNO?
Kearney je nedavno dovršio svoje izdanje tradicionalnog istraživanja “ESG champion Croatia” za 2024. u suradnji s AmCham Hrvatska. Pokazalo se da je zrelost ESG-a povećana u gotovo svim dimenzijama u usporedbi s prošlogodišnjim rezultatima.
Dobro postupanje sa zaposlenicima i dobavljačima može imati početne troškove, ali će isplatiti dugoročne dividende
Premda su velike tvrtke zrelije u smislu upravljanja ESG-om, posebno u ekološkoj komponenti, ponovno smo utvrdili da još uvijek postoji prostor za poboljšanje socijalne komponente, kako u velikim poduzećima, tako i u MMSP (mikro, malim i srednjim poduzećima). Zajednička bolna točka u panelu bio je nedostatak strukturiranog i sveobuhvatnog ulaganja u DEI. Nažalost, obeshrabrujuće je vidjeti da 30% velikih poduzeća i 42% MMSP-ova ima manje od 40% žena u svojim strukturama na razini C i C-1. Međutim, nove europske direktive su obećavajuće te bi kroz njihove alate moglo doći do povećanja zrelosti. Direktiva o transparentnosti plaća ima za cilj smanjiti jaz u plaćama između spolova prisiljavanjem tvrtki da objave podatke o plaćama i poduzmu mjere ako jaz u plaćama premaši 5%. S druge strane, Direktiva o ženama u upravnim odborima zahtijeva od javno uvrštenih društava da osiguraju najmanje 40% podzastupljenog spola u nadzornim odborima, odnosno 33% i u nadzornim i u izvršnim odborima. Povrh toga, još uvijek postoje drugi segmenti za potpunu implementaciju DEI-a, a zanemarivanje tih segmenata značajno će smanjiti njihove vlastite bazene talenata iz kojih bi mogli regrutirati potencijalne buduće zaposlenike i štoviše, može emitirati sliku tvrtke koja nije svjesna DEI vrednota i ne ulaže u to pa će posljedično obeshrabriti neke segmente kupaca da s njima posluju.
PREVELIK FOKUS NA “E” KOMPONENTU
Nažalost, također smo vidjeli da su hrvatske tvrtke u pogledu dionika i društvenog utjecaja smanjile svoj rezultat, uglavnom zato što ne procjenjuju temeljito dobavljače, pri čemu gotovo polovica tvrtki nema unaprijed definirane kriterije za odabir dobavljača i vodi se cijenom prije nego omjerom kvalitete kao kriterijem. To bi se moglo poboljšati povećanjem fokusa na lokalne dobavljače i provjerom njihovih ESG praksi.
S druge strane, vidimo da su tvrtke izrazito angažirane u doprinosu dobrobiti društvene zajednice, davanjem novčane potpore raznim kulturnim manifestacijama, sportskim događanjima i humanitarnim ciljevima. Ono što nedostaje je doprinos ciljevima na nenovčane načine (donacije hrane, programi razvoja talenata, suradnja sa školama i dr.).
Naposljetku, vidimo da se hrvatsko tržište popravlja u smislu “S” komponente ESG-a, no kako bi se ubrzalo postizanje veće zrelosti, potrebno je da veći igrači daju primjer i implementiraju najbolje svjetske prakse kao i da povećaju svijest među manjim igračima unutar njihovih opskrbnih lanaca. Važno je odmaknuti se od razmišljanja usredotočenog uglavnom na “E” komponentu ESG-a, već se svim komponentama i njihovim međudjelovanjima pozabaviti holistički.
To znači da bi tvrtke trebale postaviti svoje ESG strategije i poduzeti učinkovite mjere. Važno je slušati glasove svojih zaposlenika, poslovnih partnera, kupaca i svih ostalih relevantnih dionika kako bi svoje poslovanje učinili potpuno društveno odgovornim.
Izvori:
- Kearney&AmCham ESG Champion Initiative
- Kearneyjev članak “Može li usvajanje vodećih ESG praksi poboljšati korporativnu vrijednost?”
