PepsiCo igra na sigurno, dok Mondelez igra na pametno. U Adria regiji, gdje su trgovačke marke agresivnije nego ikad, “pametno” je često jedini put prema dugoročnom opstanku.
Svijet robe široke potrošnje (FMCG) trenutačno se nalazi u stanju koje u marketingu često nazivamo “savršenom olujom”. Iako taj termin zvuči dramatično, za većinu voditelja brendova on označava svakodnevnu borbu za opstanak na polici.
S jedne strane, troškovi sirovina i logistike ostali su zacementirani na visokim razinama, dok s druge strane kupovna moć prosječnog potrošača puca pod pritiskom kumulativne inflacije koja se nakupljala godinama.
Cijenu je lako spustiti, ali ju je gotovo nemoguće vratiti bez gubitka baze kupaca
Ovo više nije teorijska rasprava o cjenovnoj elastičnosti iz udžbenika; ovo je realna borba za svako mjesto u košarici. Kada globalni divovi kao što su Mondelez (Oreo, Milka) i PepsiCo (Lay’s, Doritos) povlače radikalno različite poteze na svojim ključnim tržištima, oni zapravo testiraju dvije suprotstavljene hipoteze o ljudskom ponašanju i operativnoj učinkovitosti. Pred nama su dvije škole mišljenja: jedna koja se kladi na maržu i preciznu “kirurgiju” portfelja, te druga koja, pod pritiskom investitora, odabire zaštitu volumena prodaje po svaku cijenu.
ARITMETIKA POVLAČENJA I PRITISAK KAPITALA
PepsiCo je u 2026. godinu ušao s impresivnih 94 milijarde dolara prihoda i portfeljem od preko 30 brendova koji pojedinačno premašuju vrijednost od milijardu dolara. Međutim, brojke ukazuju na određenu razinu interne nervoze. Ulazak investicijskog fonda Elliott Investment Management s udjelom od četiri milijarde dolara značajno je ubrzao promjenu smjera kompanije.
Rezultat ovog pritiska je operacija optimizacije koja uključuje 7.000 otkaza, zatvaranje određenih proizvodnih pogona i radikalno smanjenje broja jedinica na polici (SKU) za čak 20%. Za marketinšku struku najzanimljiviji je strateški uzmak u domeni cijena:
- Strategija “Ista veličina, nova niska cijena”: PepsiCo je odlučio prioritet dati zaštiti tržišnog udjela kroz izravno smanjenje cijena na ključnim brendovima kao što su Lay’s i Doritos. Ovo je klasična oklada na volumen prodaje, financirana internim uštedama i optimizacijom lanca opskrbe.
- Rizik od komodifikacije: Svaki strateg koji se vodi principima dokaznog marketinga Byrona Sharpa u ovome vidi opasan presedan. Ako premium brend drastično snizi cijenu (targetirani rezovi iznose do 15%), on zapravo signalizira kupcima kako je jedina vrijednost brenda – cijena. Time brend riskira da postane obična roba (commodity). A to znači bitku s privatnim markama trgovačkih lanaca u kojoj brendovi rijetko dugoročno pobjeđuju.
- Funkcionalna diverzifikacija: Dok režu cijene u osnovnom segmentu, ulažu u funkcionalne kategorije (hidratacija, proteini, vlakna) kroz akvizicije poput Siete Foodsa. Cilj je operativnom učinkovitošću financirati niže cijene kako bi se zaustavio pad volumena koji je u 2025. godini iznosio -2%.
ARHITEKTURA PAKIRANJA KAO ŠTIT ZA MARŽU
S druge strane nalazimo Mondelez, koji se suočava s izazovima inflacije kakaa. Njihovi rezultati za 2025. godinu pokazuju rast organskih prihoda od 4,3%, no to je gotovo u potpunosti generirano povećanjem cijena, dok je volumen prodaje pao za 3,7 postotnih poena.
Za razliku od PepsiCoa, Mondelez ne spušta cijene. Oni koriste metodu poznatu kao “Arhitektura pakiranja i cijena (PPA)”. To nije puko mijenjanje cijena, već potpuni reinženjering portfelja s ciljem zadržavanja marže uz pružanje privida priuštivosti.
- Psihologija uokvirivanja (Framing): Kompanija prepoznaje da potrošači imaju čvrstu “referentnu cijenu”. Umjesto snižavanja te cijene, uvode nove formate, od malih “ulaznih” pakiranja do velikih obiteljskih pakiranja. Time štite percipiranu vrijednost brenda i izbjegavaju devaluaciju vrijednosti koju trenutačno riskira PepsiCo.
- Operativni izazovi: Ovo je ujedno i najveća slabost ovakvog pristupa. Uvođenje brojnih različitih gramatura znači da proizvodne linije više ne mogu raditi u dugim ciklusima. Česta zaustavljanja radi promjene ambalaže (changeover) značajno povećavaju troškove proizvodnje. Mondelez smatra da je taj trošak ipak manji od dugoročne štete koju bi donijelo linearno rezanje cijena.
● Fizička dostupnost: PPA je alat za širenje fizičke dostupnosti. Pokrivanjem različitih cjenovnih razina, brend pokriva veću količinu kupaca kategorije, više točaka ulaska u kategoriju (Category Entry Points) i različite proračune kućanstava.
ADRIA REGIJA: REALNOST REGIONALNOG TRŽIŠTA
Kada ove globalne strategije preslikamo na Adria regiju, slika postaje još kompleksnija. Regionalno tržište je iznimno brutalno, a ovdje “Arhitektura pakiranja i cijena” nije samo strateški izbor, već preduvjet opstanka. Naši trgovački lanci posjeduju neke od najjačih privatnih marki u Europi, koje više ne predstavljaju samo jeftiniju alternativu, već ozbiljne konkurente s vrhunskom pozicijom na polici.
U takvom okruženju, PepsiCov potez smanjenja cijena bio bi vjerojatno dočekan s oduševljenjem kod trgovaca, ali bi trajno srušio pozicioniranje određenih brendova. Potrošač u Hrvatskoj ili regiji vrlo brzo “nauči” novu nižu cijenu i svako buduće vraćanje na staro percipira kao neopravdano poskupljenje.
Svako novo pakiranje u malim sustavima eksponencijalno povećava logistički trošak
S druge strane, Mondelezov pristup ekstremne kompleksnosti jedinica na polici (SKU) u malim sustavima poput naših može potpuno paralizirati logistiku. Naši distributivni kanali nemaju ekonomiju volumena velikih tržišta te svako dodatno pakiranje stvara eksponencijalno veći trošak skladištenja i manipulacije.
STRATEGIJA PROTIV TAKTIKE
Razlika između ova dva pristupa je razlika između dugoročne strategije i kratkoročne taktičke reakcije pod pritiskom dioničara. Povijest nas uči da je cijenu lako spustiti, ali ju je gotovo nemoguće vratiti na prethodnu razinu bez gubitka baze kupaca.
PepsiCo pokušava silom zaustaviti pad udjela, ali uz rizik gubitka “duše” brenda. Lay’s koji je stalno na akciji prestaje biti lider kategorije i postaje “onaj žuti čips koji je danas jeftiniji”.
Mondelez, unatoč krhkoj profitabilnosti zbog operativne kompleksnosti, čuva ono najvrjednije: mentalnu dostupnost i vrijednost u glavi potrošača. Oni ne dopuštaju da im proizvod postane neprimjetna “tapeta” na polici koja se natječe isključivo cijenom.
SMJERNICE ZA UPRAVU I SENIOR MENADŽMENT
Ako vodite brend u uvjetima visoke inflacije, važno je prepoznati realnost koju strateški konzultanti često prešućuju:
- Ne branite volumen isključivo cijenom. Rezanje cijena je najjednostavniji, ali i najopasniji oblik marketinga. Ako morate reagirati, koristite pametnu arhitekturu pakiranja. Bolje je ponuditi nova pakiranja uz jasno komuniciranu novu upotrebnu vrijednost, nego devalvirati brend stalnim popustima.
- Fokusirajte se na mentalnu i fizičku dostupnost. PepsiCov pokušaj repozicioniranja ikona (npr. funkcionalni napitci) ispravan je smjer. Ako se ne možete natjecati cijenom, morate biti relevantni u novim trenucima konzumacije (Category Entry Points).
- Optimizirajte portfelj (SKU) razborito. Pravi brend menadžment nije samo lansiranje novih proizvoda već i “ubijanje” onih koji ne doprinose rastu. PepsiCo je smanjio portfelj za 20% kako bi oslobodio resurse za brendove koji donose profit. Većina SKU-ova u regionalnim portfeljima često samo stvara šum na polici i opterećuje logistiku.
- Prihvatite operativnu kompleksnost kao nužnost. Arhitektura pakiranja stvara pritisak na proizvodnju. Ako marketing ne može financijski opravdati tu kompleksnost kroz očuvanje marže, strategija neće biti održiva.
Na duge staze, pobjednik neće biti onaj tko je najjeftiniji. Fokus na cijenu donosi vam rat u kojem još nitko nije pobijedio. Pobjednik na duge staze će biti brend koji je ostao najlakši za kupnju (fizička dostupnost) i najlakši za sjetiti se (mentalna dostupnost), a da pritom nije žrtvovao svoje dostojanstvo radi kvartalnog izvještaja dioničarima.
PepsiCo igra na sigurno, dok Mondelez igra na pametno. U Adria regiji, gdje su trgovačke marke agresivnije nego ikad, “pametno” je često jedini put prema dugoročnom opstanku.
*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije jatrgovac.com portala.


























