Izazovi poput klimatskih promjena, cijena goriva i geopolitičkih napetosti dodatno naglašavaju potrebu za otpornim i fleksibilnim opskrbnim lancima u poljoprivredi, globalno i lokalno.
Lanci opskrbe u poljoprivredi ključni su za osiguravanje dostupnosti hrane diljem svijeta. U današnjem globaliziranom gospodarstvu, mnoge poljoprivredne kulture koje svakodnevno konzumiramo dolaze s drugih kontinenata, a njihovo putovanje od polja do tanjura uključuje niz logističkih, tehnoloških i tržišnih koraka.
GLOBALNI LANCI OPSKRBE
Među najpoznatijim globalnim poljoprivrednim lancima opskrbe nalaze se kava, kakaovac, pšenica, banane, čaj, krumpir, riža i slični. Na primjer, kava se uglavnom uzgaja u tropskim regijama poput Brazila, Vijetnama i Etiopije. Nakon berbe, zrna se obrađuju, pakiraju i šalju prema izvoznim lukama, najčešće Santos u Brazilu ili Ho Chi Minh u Vijetnamu, odakle brodovima kreću prema europskim lukama poput Hamburga, Rotterdama ili Antwerpena. Slično funkcioniraju i lanci za čaj (iz Indije i Šri Lanke), kakao (iz Obale Bjelokosti i Gane), te banane (iz Ekvadora, Kolumbije i Filipina). Nakon dolaska u Europu, roba se skladišti, distribuira cestovnim i željezničkim putem te konačno dolazi u trgovine, prerađivačke pogone ili supermarkete u zemljama poput Hrvatske.
LOKALNI LANCI OPSKRBE
U domaćem kontekstu, Hrvatska ima dobru tradiciju poljoprivredne proizvodnje. Među najznačajnijim kulturama izdvajaju se kukuruz, pšenica, uljarice, rajčica, tikvice, jabuke, šljive, mandarine, naranče, jagode, krumpir, kupus, luk, salata, masline, grožđe i ostalo. Proizvodnja se većinom odvija na manjim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima (OPG-ovima), koji uzgajaju, beru i pakiraju proizvode, često uz minimalnu mehanizaciju. Otkup se odvija kroz suradnju s lokalnim otkupljivačima, zadrugama ili putem tržnica, no sve češće i kroz izravnu prodaju kupcima ili putem interneta. Transport se uglavnom odvija cestovno, s ciljem da proizvodi što brže stignu do krajnjeg korisnika kako bi se očuvala svježina.
Prednosti kratkih lanaca uključuju veću transparentnost, bolju povezanost proizvođača i potrošača te kraće vrijeme od polja do stola
Uloga lokalnih proizvođača i kratkih lanaca opskrbe sve više dobiva na važnosti, posebice u kontekstu održivosti, smanjenja emisija CO₂ i podrške domaćem gospodarstvu, ali ne dovoljno. Izazovi poput klimatskih promjena, cijena goriva i geopolitičkih napetosti dodatno naglašavaju potrebu za otpornim i fleksibilnim opskrbnim lancima u poljoprivredi, globalno i lokalno.
IZAZOVI KRATKIH LANACA OPSKRBE
Kratki lanci opskrbe sve su češće tema razgovora među stručnjacima u poljoprivredi. Njihove prednosti uključuju veću transparentnost, bolju povezanost proizvođača i potrošača, kraće vrijeme od polja do stola. Međutim, u hrvatskoj praksi, posebno kod malih OPG-ova, implementacija strategija upravljanja kratkim lancima opskrbe nailazi na niz prepreka koje usporavaju njihovu širu primjenu i učinkovitost.
Jedna od ključnih prepreka leži u ograničenim kapacitetima samih OPG-ova. Većina nositelja OPG-ova svoje vrijeme, energiju i sredstva ulaže isključivo u osnovnu proizvodnju. Rijetko imaju resurse, bilo to znanje, vrijeme, radnu snagu ili financijska sredstva, za obavljanje svih dodatnih aktivnosti koje kratki lanac opskrbe zahtijeva. Tako se često zanemaruju ključni elementi poput planiranja nabave, odabira pouzdanih dobavljača (npr. sjemena, sadnica, opreme), dokumentiranja proizvodnih procesa, pravilnog pakiranja, označavanja i distribucije proizvoda, kao i strateškog upravljanja prodajom i promocijom.
Iz našeg konzultantskog iskustva, često nedostaje i svijest o tome da su i oni, mali proizvođači, sastavni dio šireg lanca opskrbe. Ta svijest je ključna. Kratki lanac opskrbe ne može funkcionirati učinkovito ako svaki njegov član ne prepoznaje vlastitu ulogu i odgovornost unutar sustava. U kontekstu OPG-ova, to znači da proizvođač ne može biti samo “onaj koji sadi i bere”, već i osoba koja upravlja procesima, bilježi evidenciju, razvija odnose s dobavljačima i kupcima, promišlja o tržištu te dugoročno planira razvoj i rast svog poslovanja. U nedavnom posjetu distributeru svježeg voća i povrća, Farmeraj d.o.o., dobili smo potvrdu o navedenom, te su s nama podijelili svoje planove o jačem uključivanju u procese OPG-ova s kojima surađuju, a sve kako bi unaprijedili integriranost i koordinaciju svojeg kratkog lanca opskrbe.
Još jedan izazov je nedostatak znanja i vještina u području menadžmenta, marketinga i logistike. Većina OPG-ova su mikro poduzeća kojima nije dostupna stručna podrška na svakodnevnoj razini. Zbog toga se često oslanjaju na tradicionalne oblike prodaje (npr. lokalne tržnice, poznanstva), dok digitalna prodaja, organizirani oblici distribucije ili udruživanje s drugim proizvođačima ostaju neiskorišten potencijal. Iz ESG izvješća kompanije Yellow Submarine d.o.o. možemo dobiti uvid u integrirani kratki lanac opskrbe. U izvješću se navodi: “Održivost je sastavni dio poslovne strategije Yellow Submarinea. Počevši od upravljanja lancem opskrbe, vodstvo Yellow Submarinea prepoznalo je veličinu svog utjecaja kroz izbor dobavljača, proizvođača i drugih aspekata povezanih s lancem opskrbe, kao što su transport, skladišni kapaciteti i logistika isporuke. Kako bi proaktivno odgovorili na ovaj izazov, Yellow Submarine je prilagodio svoju poslovnu strategiju s ciljem ublažavanja negativnih utjecaja svog lanca opskrbe, istovremeno podupirući lokalne proizvođače.”
Značajnu prepreku predstavlja i administrativno i zakonsko opterećenje. Iako su u zadnje vrijeme vidljivi određeni pomaci, još uvijek postoji niz nejasnoća i prepreka kada OPG-ovi pokušaju legalno proširiti svoje djelatnosti na preradu, pakiranje ili distribuciju proizvoda. Također, provedba standarda i certifikata (npr. HACCP, ekološka proizvodnja) zahtijeva dodatna ulaganja, što za male proizvođače često predstavlja prepreku, a ne poticaj.
INTERREG PROJEKT DINAMIC DANUBE
Za učinkovitu integraciju OPG-ova u kratke lance opskrbe potrebno je više od same dobre volje proizvođača. Potrebna je sustavna edukacija, lakši pristup savjetodavnim i konzultantskim uslugama, poticaji za razvoj dodatnih kompetencija te bolje povezivanje proizvođača kroz zadruge, klastere ili digitalne platforme. Tek tada će OPG-ovi moći aktivno i održivo sudjelovati u kratkim lancima opskrbe, na korist i njih samih i krajnjih potrošača.
Sve su to teme koje pokriva projekt DINAMIC DANUBE čiji je projektni voditelj RIT Croatia, a odvijat će se u periodu od 1. travnja 2025. do 1. travnja 2028. Projekt je prihvaćen u okviru Interreg Danube Region Programme i sufinanciran je od Europske unije. Vrijednost projekta je 2,4 milijuna eura, a Europska unija sufinancira 1,91 milijun eura. Obuhvaćeno je 17 partnera iz 13 zemalja (Njemačka, Austrija, Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija, Mađarska, Slovačka, Rumunjska, Bugarska, Moldavija i Ukrajina).
Kratki lanac opskrbe ne može funkcionirati učinkovito ako svaki njegov član ne prepoznaje vlastitu ulogu i odgovornost unutar sustava
Na web stranici RIT Croatia navodi se: “Kako bi se odgovorilo na ove izazove, projekt jača kapacitete malih OPG-ova kroz cjeloživotno učenje, mentorstvo i implementaciju inovativnih tehnoloških rješenja. Fokus projekta je na održivosti, ravnopravnosti spolova i osnaživanju ruralnih zajednica. U aktivnosti će biti uključeno 500 malih obiteljskih gospodarstava iz 13 zemalja, kojima će se pružiti edukacija i podrška u primjeni održivih poljoprivrednih praksi. Projekt objedinjuje obrazovanje, tehnologiju i inicijative za jačanje kapaciteta s ciljem osnaživanja lokalnih OPG-ova.”
DIGITALIZACIJA KRATKIH LANACA OPSKRBE
U ovom se kontekstu digitalizacija uglavnom provodi u distribuciji poljoprivrednih proizvoda. U Hrvatskoj postoji više digitalnih platformi u tom području, a u svom konzultantskom iskustvu imali smo priliku upoznati platformu plodovi.hr. Na njihovim se web stranicama navodi: “Proizvođači po narudžbi beru količine koje ti dostavljamo u roku 24 do 48 h. Svježije od toga ne ide. Osim toga, silni kilometri i rashladne komore kao u klasičnim opskrbnim lancima potpuno su eliminirani. Kroz naš vlastiti kratak lanac opskrbe svakodnevno učimo o problemima i potrebama svakog člana ovakvog održivog opskrbnog sustava.”
Jedan od najpoznatijih hrvatskih digitalnih rješenja je platforma kompanije AGRIVI d.o.o. Na njihovim se web stranicama navodi: “Smatramo da rješenje nije samo u poljoprivrednom softveru, već i podršci poljoprivrednicima u usvajanju novih koncepata pri upravljanju usjevima, implementaciji najboljih poljoprivrednih praksi usredotočenih na održivost, sigurnost i nutritivnu vrijednost te pravovremenu zaštitu usjeva kako bi se umanjio rizik od gubitka prinosa i osigurala profitabilnost. Za proizvođače prehrambenih proizvoda, promjena se odnosi i na usvajanje novih oblika suradnje s dobavljačima kako bi osigurali održiv i učinkovit lanac opskrbe hranom”. Iz ovih se navoda uočava dobro razvijena svijest o tome da će lanci opskrbe biti efikasniji i efektivniji ako su integrirani i koordinirani te dobro optimiziraju svoje procese. A to će se postići uz dobro poslagane procese, pa nakon toga njihove digitalizacije. Primjeri koji su nabrojani u ovom tekstu daju nadu i djeluju optimistično, a ono što po našem mišljenju nedostaje je sustavna izgradnja cijelog ekosustava. Ipak, izgleda da smo na dobrom putu.
