Glavni trgovinski ataše Španjolske u Zagrebu, Francisco de Borja Morales Pérez, govori o sektorima u kojima Španjolska vidi najveći potencijal rasta u Hrvatskoj i BiH pri čemu posebno ističe agritech, modernizaciju željeznice i obnovljive izvore energije, ali i prepreke poput logistike i nedovoljne prepoznatljivosti brendova.
Od rujna 2024. na čelu Španjolskog gospodarskog i trgovinskog ureda u Zagrebu nalazi se Francisco de Borja Morales Pérez, glavni trgovinski ataše zadužen za Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu. U razgovoru otkriva gdje vidi najveći potencijal suradnje, zašto španjolski proizvodi u Hrvatskoj još nisu dovoljno prepoznati te koje sektore smatra ključnima za idući val investicija i trgovinskog rasta.
Koliko dugo djelujete na ovom tržištu i kako biste opisali svoje dosadašnje iskustvo rada u regiji jugoistočne Europe?
Tijekom karijere obnašao sam različite dužnosti u više odjela Ministarstva gospodarstva u Španjolskoj, ali i u inozemstvu, među ostalim kao trgovinski ataše u El Salvadoru. Također sam radio u Delegaciji Europske unije u Tajvanu.
“Hrvatska treba modernizirati svoj poljoprivredni sektor, a Španjolska upravo u tome prednjači”
U Hrvatsku sam stigao u rujnu 2024., tako da sam još uvijek relativno nov u regiji. Budući da Ured za gospodarstvo i trgovinu u Zagrebu pokriva i Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu, imao sam priliku izravno promatrati koristi koje je članstvo Hrvatske u Europskoj uniji donijelo zemlji. To se, između ostaloga, odražava u kontinuiranom rastu bilateralnih trgovinskih tokova od ulaska Hrvatske u Uniju 2013. godine, kao i u sve većoj prisutnosti španjolskih tvrtki, iako ona još uvijek nije na razini zastupljenosti tvrtki iz nekih drugih europskih zemalja. Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, vrlo je zanimljivo pratiti njezin proces pridruživanja EU, za koji se nadamo da će, kada se ostvari, dodatno revitalizirati i naše bilateralne gospodarske odnose.
Koje ključne razlike i sličnosti u poslovnoj kulturi i tržišnim strukturama primjećujete između Španjolske te Hrvatske i Bosne i Hercegovine?
Što se tiče Hrvatske, jedna od ključnih razlika je veličina tvrtki, koja je u prosjeku još uvijek manja u usporedbi sa španjolskim poduzećima. To je razumljivo s obzirom na broj stanovnika, no vjerujem da bi hrvatske tvrtke u budućnosti trebale dodatno jačati i rasti kako bi mogle uspješnije odgovoriti na intenzivne investicijske procese, povećati međunarodnu prisutnost te snažnije ulagati u istraživanje i razvoj.
Istodobno, pozitivno je što hrvatske tvrtke uspješno prolaze kroz modernizaciju i relativno brzo uključuju digitalizaciju u svoje poslovanje. Kada govorimo o Bosni i Hercegovini, riječ je o tržištu koje se i dalje suočava s nizom razvojnih izazova pa je put do iste razine modernizacije i tržišne dinamike još uvijek znatno duži.
Kada je riječ o promicanju bilateralne trgovine i investicijske suradnje, možete li istaknuti na kojim sektorima trenutno najviše radite i gdje vidite najveći potencijal za rast suradnje između španjolskih i lokalnih tvrtki?
U Uredu za gospodarstvo i trgovinu provodimo aktivnosti u širokom rasponu sektora. S jedne strane, usmjereni smo na promicanje tradicionalnih potrošačkih dobara u kojima još uvijek postoji značajan prostor za rast španjolske prisutnosti, poput poljoprivredno-prehrambenog sektora, mode i industrijske opreme. S druge strane, aktivno radimo i na jačanju španjolske prisutnosti u infrastrukturnim projektima.
Trenutno smo posebno zainteresirani za promicanje španjolske poljoprivredne tehnologije u Hrvatskoj, jer vjerujemo da taj sektor nudi konkretne prilike. Hrvatska ima potrebu za modernizacijom poljoprivrede, a Španjolska je među zemljama koje prednjače u razvoju i primjeni naprednih rješenja u tom području. Osim toga, usmjereni smo i na istraživanje mogućnosti koje se otvaraju kroz modernizaciju željezničkog sustava, razvoj obnovljivih izvora energije, projekte pročišćavanja vode i gospodarenja otpadom, kao i kroz širi segment prometne infrastrukture.
Kakva je trenutno pozicija FMCG industrije u Španjolskoj u okviru nacionalne ekonomije? Koji su segmenti prehrambenog sektora i industrije robe široke potrošnje najrazvijeniji?
U Španjolskoj imamo snažan i raznolik poljoprivredno-prehrambeni sektor koji je jedan od ključnih stupova nacionalne ekonomije, kako u smislu zaposlenosti, tako i u kontekstu izvoza. FMCG industrija, posebno u segmentu hrane i pića, ima važnu ulogu u domaćoj potrošnji, ali i u jačanju međunarodne konkurentnosti Španjolske na tržištima Europske unije i šire. Najrazvijeniji segmenti prehrambenog sektora uključuju proizvodnju maslinovog ulja, vina, suhomesnatih proizvoda, konzervirane hrane, svježeg voća i povrća te ribljih i mesnih proizvoda, uključujući smrznutu kategoriju. Osim toga, španjolske tvrtke sve više ulažu u modernizaciju proizvodnje, sljedivost, kvalitetu i održivost, što dodatno povećava atraktivnost španjolskih proizvoda na međunarodnim tržištima.
Koji su poljoprivredno-prehrambeni proizvodi najviše prisutni u izvozu iz Španjolske u Hrvatsku? Što se najviše plasira na hrvatsko tržište kada je riječ o proizvodima za svakodnevnu potrošnju?
Španjolska trenutno izvozi proizvode na hrvatsko tržište, iako ispod svog potencijala, poput maslinovog ulja, suhomesnatih proizvoda, janjetine te voća i povrća. Vrlo značajnu prisutnost ima i u smrznutoj ribi i mesu. To su proizvodi u kojima Španjolska drži značajan tržišni udio.
Možete li navesti konkretne primjere španjolskih tvrtki koje su uspješno ušle i pozicionirale se na tržištima Hrvatske i Bosne i Hercegovine?
Vjerujem da šira hrvatska javnost dobro prepoznaje i cijeni brendove poput Zare i Manga, koji u Hrvatskoj imaju snažnu tržišnu poziciju i predstavljaju vrlo dobre primjere uspješnog ulaska na tržište. Također, SEAT je brend koji je široko poznat i prisutan, što dodatno potvrđuje da španjolske tvrtke mogu ostvariti vidljivost i uspjeh kada imaju jasnu tržišnu strategiju i kontinuitet prisutnosti.
Koje su uobičajene prepreke s kojima se španjolske tvrtke susreću pri ulasku na ova tržišta i kako im Vaš ured pomaže u tom procesu?
Jedan od izazova na hrvatskom tržištu jest snažna konkurencija iz zemalja koje ovdje imaju dugogodišnju prisutnost i razvijene distribucijske kanale. Uz to, smatram da španjolski proizvodi, unatoč kvaliteti i raznolikosti, još uvijek nisu dovoljno poznati hrvatskim potrošačima i poslovnoj zajednici.
Kako bismo to promijenili, organiziramo različite promotivne i poslovne aktivnosti, od degustacija vina i prezentacija prehrambenih proizvoda do tehničkih radionica i stručnih događanja, s ciljem jačanja svijesti o španjolskoj ponudi te povezivanja španjolskih izvoznika s hrvatskim uvoznicima i partnerima.
Jedna od prepreka koja nas dodatno zabrinjava jest geografska udaljenost između naših zemalja, koja je veća u usporedbi s nekim drugim konkurentskim tržištima. Nadalje, neuravnoteženi trgovinski odnosi, pri čemu je španjolski izvoz u Hrvatsku gotovo četiri puta veći od hrvatskog izvoza u Španjolsku, rezultiraju većim troškovima prijevoza. Budući da se većina robe prevozi cestom, nerijetko se događa da prijevoznici nemaju jamstvo povratnog tereta, što dodatno povećava logističke troškove.
Kako gledate na mogućnosti jačeg pozicioniranja španjolskih brendova u Hrvatskoj i kako tome pomažu institucije dviju zemalja kroz organizaciju konferencija, sajmova i drugih oblika tržišne komunikacije?
Smatram da je prioritet osigurati da španjolski brendovi budu bolje prepoznati i da u Hrvatskoj imaju stabilan i pozitivan imidž. U tom smislu, konferencije, sajmovi i drugi oblici tržišne komunikacije imaju važnu ulogu jer omogućuju hrvatskim tržišnim sudionicima da se izravno upoznaju sa španjolskim proizvodima, tehnologijama i poslovnim rješenjima. Institucije dviju zemalja, uključujući veleposlanstva, gospodarske urede i partnerske organizacije, mogu kroz takve formate dodatno poticati umrežavanje, razmjenu informacija i stvaranje konkretnih poslovnih prilika, što je često ključno za dugoročnu prisutnost na tržištu.
U kojoj mjeri je u tim nastojanjima važna gospodarska diplomacija te koje sve aktivnosti u tom smjeru provodi Veleposlanstvo Španjolske u Zagrebu i Vaš ured?
Iz Ureda za trgovinu provodimo kontinuirani rad na informiranju naših izvoznika o mogućnostima na hrvatskom tržištu. Organiziramo trgovinske misije, olakšavamo sudjelovanje na sajmovima i organiziramo webinare kako bismo povezali španjolske tvrtke s hrvatskim institucijama i poduzećima, poboljšavajući njihovo razumijevanje ovog tržišta. Također, pratimo i podržavamo napredak španjolskih tvrtki koje sudjeluju u javnim i privatnim projektima.
