Na zagrebačkom Trgu bana Josipa Jelačića 24. studenog počinje projekt marketinške promocije proizvoda ribarstva ‘Riba Hrvatske-Jedi što vrijedi’ u sklopu kojeg će se u iduće tri godine u cijeloj Hrvatskoj intenzivno raditi na edukaciji i promociji ulova, uzgoja i prerade ribe s ciljem povećanja svijesti i potrošnje ribe po stanovniku sa sadašnjih vrlo niskih 8 do 9 kilograma na bar 11 do 12 kilograma godišnje.
Najavljujući tu akciju na današnjoj konferenciji za novinare državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Tonči Božanić kazao je da će se na središnjem zagrebačkom trgu okupiti brojni ribari, prerađivači i uzgajivači ribe nudeći riblji obrok na 13 štandova-malih restorana po promotivnoj cijeni od pet kuna.
Ukupno će se pripremiti oko pet tisuća obroka od 1,5 tone ribe koju će dijelom donirati proizvođači, a dijelom platiti organizatori.
Program će biti cjelodnevni, a osim ribljih obroka te nastupa klapa i tamburaša bit će organiziran okrugli stol o ribarstvu te dodjela nagrada ribarima, prerađivačima i uzgajivačima.
Naglasio je kako je za takav projekt bilo krajnje vrijeme s obzirom na nisku potrošnju ribe u Hrvatskoj koja za svjetskim prosjekom zaostaje za osam od devet kilograma, a za mediteranskim zemljama i više od 20 kilograma. Istodobno u hrvatskom dijelu Jadrana, u rijekama, jezerima te uzgajalištima u Hrvatskoj ima i više nego dovoljno kvalitetne i zdrave ribe.
Projekt ‘Riba Hrvatske-Jedi što vrijedi’ osmišljen je na nacionalnoj razini, Vlada je za njega za iduće tri godine predvidjela 3,5 milijuna kuna, a u financiranju, promociji i provedbi uz ministarstva poljoprivrede i turizma sudjeluje i Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska obrtnička komora, Koordinacija ribarskih zadruga te brojne tvrtke.
Govoreći o problematici ribarstva u Hrvatskoj savjetnik predsjednika HGK za tu tematiku Ljubomir Kučić malu potrošnju ribe u Hrvatskoj povezao je s činjenicom da ribarstvo na nacionalnoj razini još nije prepoznato kao važna gospodarska grana i nema pažnju kakvu zaslužuje. Stoga i ne čudi što gotovo 70 posto od ukupnih oko 100 tisuća tona godišnje proizvodnje ribe (ulov, uzgoj i prerada) ide u izvoz, najviše u Italiju, jer je za domaće tržište relativno skupa i slabo se traži, osim u turističkoj sezoni.
U Hrvatskoj nema kulture jedenja ribe koja je među zdravijim namirnicama, a posebno mala plava riba koje će se ove godine u Jadranu uloviti rekordnih 40 do 50 tisuća tona.
I on i drugi sudionici današnje konferencije naglasili su da taj projekt nije sličan niti nastavak prije nekoliko godina početog, ali i propalog projekta ‘Srdela snack’. (H)
