Još prije godinu dana Zoran Janković podnio je kaznenu prijavu protiv Boška Šrota i Igora Bavčara zbog zloporabe pri otkupu Mercatora 2005. godine. No to je samo dio složene priče niza malverzacija oko Istrabenza, Pivovarne Laško i drugih tvrtki pod vodstvom tog dinamičnog dvojca.
Prošlotjedna velika policijska akcija u operaciji ‘Čista aktovka’ odjeknula je u slovenskoj javnosti kao grom iz vedra neba. Policija je privela Boška Šrota, donedavno nedodirljivog predsjednika Uprave Pivovare Laško i putem lanca poduzeća većinskog vlasnika ne samo Pivovare nego cijelog carstva prestižnih slovenskih tvrtki poput Fruktala, Radenske, Dela i Večera. Na udaru kriminalističke policije, a po nalogu tužilaštva, u toj je operaciji i Igor Bavčar, donedavno također nedodirljivi gazda u koparskom koncernu Istrabenz. Sumnje u zloporabu gospodarskog zakonodavstva i pranje novca pri preuzimanju Istrabenza glavni su razlozi te akcije, u kojoj je izvršeno 19 kućnih pretresa i privedeno osam osumnjičenihkoji su nakon završenih pretresa pušteni na slobodu. Istražne organe ponajprije zanima sporna prodaja 7,3 posto dionica Istrabenza.
Boško Šrot i Igor Bavčar, koji su više godina, posebice od kupnje Mercatora 2005., tijesno surađivali i cijelo vrijeme hodali po rubu zakona, postali su najpoznatije ikone slovenske tranzicije. Malo im je trebalo da postanu i najveći slovenski tajkuni. U pozadini prošlotjednih događaja također su neraščišćeni računi u trokutu Bavčar-Šrot-Janković. Igor Bavčar optužuje Zorana Jankovića tvrdeći da su aretacije njegovo maslo. Naime, sadašnji je gradonačelnik Ljubljane prije nešto više od godinu dana zbog zloporabe pri otkupu Mercatora 2005. podnio kaznenu prijavu protiv Šrota i Bavčara. Čini se da je to učinio jer je tijekom privatizacije Mercatora ispao iz igre, a zatim po Janšinoj želji i smijenjen s čelne funkcije u Mercatoru.
U tim sumnjivim poslovima neki su i masno zaradili, tvrdi nekadašnji prvi čovjek Mercatora, Zoran Janković. – Mislim da su u istražnom postupku bili uzeti u obzir i elementi iz moje kaznene prijave koju sam predao u lipnju prošle godine. U njoj sam naveo kako je išao taj poslovni lopovluk težak oko 25 milijuna eura, od Pivovare Laško preko Plinfina do Igora Bavčara i obratno, iz Istrabenza u korist Šrota, za isti iznos – kaže Janković. Boško Šrot smatra da nije učinio ništa pogrešno. Svaku krivnju odbacuje. Kaže da je uobičajeno da, kad vlast nema novac za plaće i mirovine, nekoga pritvori S time se slaže i Igor Bavčar, uvjeren da će pravna država funkcionirati i da će se njegova nevinost dokazati.
Veliki apetiti
Dolaskom recesije aktualna je politika donijela odluku da banke više ne smiju produljivati takozvane tajkunske kredite. Pivovara Laško ima oko 700 milijuna bankarskih kredita. Banke su na mig politike odmah reagirale i pokupile dionice koje su bile bankarska garancija za kredite, a za oživljavanje Šrotova imperija zahtijevale njegov odlazak s pozicije prve violine koncerna. Potkraj srpnja Šrot se odlučio uz pomoć jednog talijanskog poslovnog čovjeka ipak sačuvati svoje pozicije u koncernu. Igor Bavčar 2002. godine je u Istrabenz ušao na velika vrata i zasjeo na jednu od najprestižnijih fotelja na slovenskom Primorju. Mislilo se da je pravi nasljednik dugogodišnjeg prvog čovjeka Istrabenza Janka Kosmine. U njega se nije usuđivao sumnjati nitko. On je u poslovnoj torbi donio i novu poslovnu filozofiju koju je energično provodio.
Odustao je od Istrabenzove dotad osnovne djelatnosti i trgovca naftom zamijenio vrlo rizičnim i spekulativnim financijskim investicijama. Koliko je to bilo rizično, pokazalo se kada je udarila financijska kriza. Istrabenzove investicije većinom kupljene na kredit, jedna za drugom su padale na koljena. Bavčar ih je takve, ako bi našao kupca, odmah prodavao. Petrol. Droga Kolinska, Banka Koper… Dizgini Istrabenzova koncerna Bavčaru su konačno iz ruku ispali u proljeće ove godine. Dug Istrabenza narastao je na gotovo milijardu eura. Dvije godine prije toga bili su aktualni Bavčarovi osobni apetiti: da postane vlasnik koncerna koji vodi. Tada kreće komplicirana i lukava financijska serija, pri čemu se Bavčar prikrivanjem vlasništva, financijskim izigravanjem i spretnim izbjegavanjem zakona, te uz pomoć vjernih političko bankarskih lobija, dokopao zavidne imovine. Krahom burzovnih indeksa njegova se barka nije samo nasukala, nego kako stvari sada stoje potopila, i to tako brzo da nije imao vremena ni za častan odlazak.
Dimna zavjesa
Politika se od te policijske akcije distancirala unatoč tomu što su u Parlamentu, koji je također pratio događaje u Pivovari Laško i Istrabenzu, donosili zakone koji su omogućavali moralno sporna bogaćenja određene grupe pojedinaca na račun svih građana Slovenije. Aretacije i istraga tekle su po već uobičajenom scenariju koji je prva izmislila Janšina vlada. Pahorova garnitura samo je dodala neke finese. Ako su naprimjer tijekom vlade Janeza Janše sedamdesetogodišnjeg Ivana Zidara, direktora građevinskog diva SCT, u lipnju prošle godine u policijskoj akciji ‘Čista lopata’ kao najokorjelijeg kriminalca s lisicama na rukama strpali u policijski automobil, ovoga su puta aretacije bile znatno mirnije i civiliziranije, bez lisica i policijskih kombija. Slovenska je javnost skeptična. Već nekoliko godina gleda filmski izrežirane aretacije, koje dosad na nadležnim sudovima nisu imale nikakav sudski epilog. I ovoga puta je navodno za aretaciju kriva politika, koja na taj način dobiva političke bodove, a s druge preusmjerava pozornost s mnogo važnijih i konkretnijih životnih teškoća. Tako su upravo prošli tjedan Ured za makroekonomske analize i Banka Slovenije objavili dosta pesimističke podatke i predviđanja o slovenskoj gospodarskoj situaciji i perspektivama. A Vlada je usklađivala proračun koji će se donositi s interventnim zakonom o zamrzavanju plaća zaposlenicima državne uprave i polovičnim zamrzavanjem mirovina…(Liderpress)
