Iz najnovijih zimskih procjena Europske komisije mogu se iščitati dvije važne činjenice za EU i Hrvatsku. Prva je da je kretanje domaćeg gospodarstva i gospodarstva Unije u prošloj godini bilo nešto bolje od predviđanja, a druga je da je došlo do određenog pogoršanja procjena za ovu godinu, što je prvenstveno posljedica aktualnog kretanja pandemije, zaključak je analitičara Hrvatske gospodarske komore.
Što se 2020. tiče, procjena rasta povećana je za cijelu EU i za gotovo sve članice osim Grčke, Malte i Austrije. Za EU je ta procjena povećana sa -7,4 posto na -6,3 posto, a za Hrvatsku sa -9,6 posto na -8,9 posto.
“Najveći utjecaj na takvo kretanje procjena za Hrvatsku imao je treći kvartal, odnosno znatno bolja turistička sezona od očekivane. Nešto bolja situacija je bila i u većem dijelu četvrtog kvartala, ali je krajem godine, kao i na razini većeg dijela EU, došlo do ponovnog zatvaranja gospodarstva što se negativno odrazilo na kretanje BDP-a. To se odrazilo i na prognoze za ovu godinu pa je procjena rasta za EU smanjena s 4,1 na 3,7 posto, a za Hrvatsku s 5,7 na 5,3 posto. Pritom je za Hrvatsku bitno da bi i sa ovom smanjenom procjenom trebala biti među najbrže rastućim članicama EU u ovoj godini”, istaknuo je predsjednik HGK Luka Burilović, dodavši kako je vrlo bitno što nam je procijenjeni rast dinamičniji od rasta na razini Unije jer se time približavamo prosječnoj razini razvijenosti EU.
Na rast u Hrvatskoj trebao bi, prema analizi Europske komisije, utjecati oporavak osobne potrošnje potaknut suzbijanjem pandemije, rast investicija pod utjecajem sanacije posljedice potresa i korištenja EU fondova, te oporavak robnog izvoza pod utjecajem oporavaka inozemnog tržišta. Europska komisija istodobno ne očekuje značajniji oporavak izvoza usluga, odnosno turizma zbog poremećaja turističkih tokova na globalnom tržištu.
U današnjim procjenama objavljena je i procjena za 2022. godinu po kojoj bi EU trebala rasti 3,9 posto, a Hrvatska 4,6 posto. Po takvim procjenama Hrvatska se nažalost nalazi među tek osam članica EU čiji bi rast u idućoj godini trebao usporiti u odnosu na ovu godinu. Također, kada se promatra kumulativni utjecaj krize izazvane pandemijom na procijenjena kretanja u 2020., 2021. i 2022. godini, pokazuje se da će Hrvatska, prvenstveno zbog visokog udjela usluga u stvaranju BDP-a, biti osma među članicama po negativnom utjecaju pandemije. Točnije, realni BDP bi prema novim procjenama u 2022. godini u Hrvatskoj trebao biti tek 0,3 posto viši nego u 2019. godini, a najpogođenije bi trebale biti Grčka, Španjolska, Italija i Austrija čiji BDP i dalje ne bi trebao dostići tu razinu.
Kliknite za najnovije vijesti, analize i istraživanja u vašem sandučiću!
