Hrvatski turizam ima vrlo dobru perspektivu kao i šanse za oporavak od posljedica pandemije znatno brže nego druga, nama konkurentna, turistička tržišta, ali je potrebno sustavno raditi na unaprjeđenju ponude i promicanju turizma vrijednosti – zaključak je to panel-rasprave “Koliko je hrvatski turizam održiv – prelazak s turizma brojki na turizam vrijednosti”. Rasprava je održana u sklopu predstavljanja Mastercardovog projekta Uplift, sveobuhvatne platforme namijenjene mikropoduzetnicima te malim i srednjim poduzetnicima iz sektora turizma.

Na panel-raspravi sudjelovali su Hrvoje Balen iz Algebre, Maruška Vizek iz Ekonomskog instituta, Zagreb, Josip Mikulić iz Instituta za turizam, Marin Medak iz Rougemarina te Gea Kariž iz Mastercarda, dok je ulogu moderatora preuzeo TV voditelj Zoran Šprajc.

Turizam se ne temelji na zgradama, nego na ljudima
Govornici su naglasili kako je pred cijelim sektorom gospodarstva zahtjevan proces prilagodbe i razvoja temeljen na sveobuhvatnoj digitalizaciji turističke djelatnosti i zaokreta prema iskustvenom turizmu ako želimo turizam koji prati nove trendove, turizam koji je održiv, koji će i u budućnosti generirati dobre brojke i dobre prihode, te u konačnici, turizam koji će pozitivno i stimulativno djelovati na cjelokupnu ekonomiju i društvo u cjelini.

Panelisti su ujedno problematizirali stvarno značenje iznimno dobrih brojki aktualne turističke sezone za opću gospodarsku sliku te raspravljali o smjerovima u kojima treba dalje razvijati turističku ponudu kako bismo izbjegli zamke masovnog turizma i profilirali se u top turističku destinaciju iz koje će turisti odlaziti zadovoljni i rado se vraćati. A u cijelom procesu zaokreta ka turizmu vrijednosti velik značaj imaju mikropoduzetnici te mali i srednji poduzetnici koji prema podacima CEPOR-a za 2019. čine ukupno 99,7 posto domaćih poduzeća.

Oni su ujedno i iznimno važan segment u turističkom sektoru pa je tako broj tih poduzeća u sektoru turizma u razdoblju od 2015. do 2019. godine povećan za 31%, baš koliko je narastao i broj zaposlenih u tom razdoblju. Ukupni prihodi u mikro, malom i srednjem poduzetništvu u turizmu su od 2015. do 2019. godine narasli za gotovo šest milijardi kuna, odnosno od 11,6 milijardi na 17,2 milijarde kuna. Upravo je zato Maruška Vizek istaknula važnost oporavka tog sektora, naročito u kategoriji turizma koji je vitalna grana hrvatske ekonomije, ali i pojasnila zašto oslanjanje na turizam kao glavnu ekonomsku djelatnost nije dugoročno moguće.

“Turizam je u ovom trenutku najvažnija hrvatska gospodarska grana koja izravno generira 11% BDP-a, dok njegov ukupni izravni i neizravni doprinos doseže 16%. Tako visoko oslanjanje na turističku aktivnost nije održivo jer izrazito opterećuje – a ako se ne pripazi – i degradira prostor u kojem se turistička aktivnost događa, a upravo je taj prostor temeljni resurs za turističku aktivnosti. Toliko oslanjanje na turizam neodrživo je i iz ekonomske perspektive jer ne donosi dovoljan rast proizvodnosti potreban za održivije povećanje dohodaka naših građana te dovodi do seljenja ionako oskudne radne snage, štednje i kapitala iz ostalih sektora u turistički sektor”, zaključila je Vizek.

Josip Mikulić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu i stručnjak za turizam, vjeruje kako će se oporavak hrvatskog turizma na razinu na kojoj je bio prije pandemije koronavirusa dogoditi i prije 2023./2024. godine što je predviđanje na globalnoj razini, a čemu u prilog idu i rezultati ovogodišnje turističke sezone.

“Iako su još prije par mjeseci to rijetki očekivali, vrlo brzo smo se vratili na predpandemijske razine turističkog prometa. Međutim, vrlo brzo smo se vratili i predpandemijskim problemima povezanim s prekomjernim turizmom. Tako smo se još jednom našli na prekretnici treba li ići prema kvalitetnom i održivom turizmu, koji prvenstveno zahtijeva zaustavljanje nekontroliranog bujanja turističko-apartmanskih zgrada tj. turističkih stanova za kratkoročni najam i rast turizma niže dodane vrijednosti, ili ćemo ići prema potencijalnoj turističkoj distopiji. Svi znamo da se turizam ne temelji na zgradama, već na ljudima i doživljajima, da je čovjek ključ uspjeha u turizmu, i nije to floskula”, ističe Mikulić koji ujedno smatra i da je najveći izazov osigurati radnu snagu u turizmu.

“Što se tiče manjka radne snage u turizmu, u budućnosti možemo očekivati više razine automatizacije procesa u ugostiteljstvu, samoposluživanje i korištenje uslužnih robota. Međutim, to nije samo hrvatski problem, s manjkom radnika suočavaju se ugostiteljska poduzeća i u Njemačkoj, Velikoj Britaniji, SAD-u itd.”

Gosti su educirani, zahtjevni i žele uspomene
O izazovima u svim segmentima gospodarstva s kojima su se poduzetnici susreli od proljeća 2020., pa tako i ugostiteljstvu kao jednom od najpogođenijih sektora, pričao je Marin Medak, vlasnik restorana Rougemarin. Medak smatra kako je turistima važno ponuditi puno više od običnog jela na tanjuru, odnosno da im je u svim segmentima potrebno ponuditi vrijednost koju će pamtiti.

“Čisto more i turizam kakav mi imamo definitivno će uvijek stvarati dodanu vrijednost našoj obali, ali samo to nije više dovoljno jer su prije svega gosti postali educirani, zahtjevni su i žele iskustvo. Bez iskustva nemaju uspomenu koju će vrednovati, a bez uspomene neće cijeniti nas i naš turizam”, istaknuo je Medak naglasivši da smatra kako se održivost turizma može postići aktivacijom tradicije kroz zapuštena mjesta te kroz disperziranje gostiju i na unutrašnjost Hrvatske.

“Održivost se neće dogoditi bez apsolutne digitalizacije, a upravo je digitalizacija ono što može promijeniti turizam u potpunosti. Ako se primimo posla, u narednih 10 godina možemo očekivati da će sve biti digitalizirano i da ćemo imati puno veće brojke nego što ih imamo sada”, smatra Medak.
Bez edukacija i ulaganja u znanje nema napretka. Vrijedi li to u turizmu? Odgovor na ovo pitanje dao je Hrvoje Balen iz Algebre.

“Tamo gdje buja nestrukturirani oportunistički turizam, tamo je obrazovanje apsolutno nevažno. I mi to vidimo ovdje iz godine u godinu. No, ako težimo nešto drugačijem turizmu, edukacija i obrazovanje su neizbježni. Kada gledamo mikro i malo poduzetništvo, ulaganja u znanje često nema u dovoljnoj mjeri. Iz ove perspektive, edukaciju tog segmenta u poduzetništvu se treba poticati”, izjavio je.

Kako bi pomogli mikropoduzetnicima, malim i srednjim poduzetnicima unaprijediti i digitalizirati poslovanje u cilju ostvarenja boljih rezultata i praćenja trendova te pozicioniranja Hrvatske kao poželje turističke destinacije, Mastercard je pokrenuo Uplift akademiju koju provodi Algebra. Riječ je o jedinoj edukaciji te vrste u Hrvatskoj koja svoj program temelji na modernom pristupu, uzimajući u obzir aktualne tržišne trendove, ali i specifičnosti turističkog sektora. Ove je godine turizam stavljen u fokus upravo zato što je ta grana zadnje dvije sezone pretrpjela veliki financijski udarac, a ideja je program kroz sezone prilagođavati aktualnim potrebama tržišta. Mastercard je osigurao 32 besplatne stipendije za poduzetnike koji se na natječaj za Uplift akademiju mogu prijaviti do 9. rujna ove godine putem obrasca dostupnog na Uplift.hr, dok sam program online edukacije počinje u listopadu.

“Mikro, malo i srednje poduzetništvo prepoznato je kao jedan od ključnih, živih segmenata domaćeg gospodarstva, a poticanje njihovog usavršavanja vitalno je za razvoj kvalitetnije i konkurentnije ekonomije. Stoga kroz projekt Uplift želimo upravo tom segmentu pružiti sve što je potrebno za njegov tehnološki i tržišni razvitak. Vjerujemo da su obrazovano i digitalizirano društvo te pojedinci osnovna pretpostavka razvoja našeg poslovanja, a kroz Uplift akademiju nam je cilj stvoriti poduzetnike koji razmišljaju izvan okvira i koji zapravo mogu potpuno samostalno voditi i širiti svoje poslovanje neovisno o tome koliko zaposlenika imaju”, istaknula je Gea Kariž iz Mastercarda.

Kliknite za najnovije vijesti, analize i istraživanja u vašem sandučiću!