Tranzicijsko izvješće EBRD-a za 2011.godinu nazvano je ‘Kriza i tranzicija iz perspektive običnog čovjeka’ i analizira niz podataka pribavljenih anketiranjem najmanje tisuću građana u svakoj od 29 tranzicijskih i pet zemalja Zapadne Europe.
Istraživanje, koje je prezentirao Peter Sanfey, zamjenik direktora u EBRD-u, pokazalo je da ljudi postaju manje skloni demokraciji ako ih je posljednja kriza pogodila jače u odnosu na sjećanja koja imaju na ranije krize.
Pokazalo je i da su tržišta i demokracija izgubili podršku u naprednijim tranzicijskim gospodarstvima zato što su ona doživjela izrazitiji pad nego za vrijeme recesija s početka i sredinom 90-ih godina prošlog stoljeća.
Izvješće je pokazalo ono što kao građani jedne od tranzicijskih zemalja već znamo – kriza nas je pogodila više od građana u zapadnoj Europi. Analiza se posebno osvrnula na kredite banaka koji su tijekom krize na Zapadu pospješili potrošnju, dok su u tranzicijskim zemljama polučili suprotan efekt, što je uglavnom vezano uz trendove uzimanja stambenih kredita u stranoj valuti.
U poglavlju posvećenom šansama da se odlučimo krenuti u poduzetničke vode navodi se da se žene rjeđe odlučuju za pokretanje vlastitog posla, no ako se na to odluče imaju jednake šanse da uspiju kao i muškarci. Zanimljivo, obrazovani poduzetnici koji pokreću prvi biznis nemaju više šanse da ‘prežive’ od manje obrazovanih poduzetnika, što pokazuje specifičnost regije u kojoj je važnije biti okretan nego pametan.
Kada je riječ o Hrvatskoj, istraživanje je pokazalo da smo tek malo bolji od prosjeka regije. Oko 20 posto građana kriza je teško pogodila, dok je čak 36 posto smanjilo kupnju osnovnih prehrambenih namirnica (39 posto prosjek je regije).
Nije pomoglo ni to što samo 15,2 posto nezaposlenih prima neku vrstu pomoći, dok je u Zapadnoj Europi to čak 35 posto. Što nam u EBRD-u preporučuju? Ništa nova – poticanje rasta BDP-a, ubrzanje privatizacije i daljnju komercijalizaciju infrastrukture. (Lider)
