
Društveno odgovorno poslovanje se unatrag deset godina nametnulo kao (jedini) poslovni model koji omogućava održivi razvoj, kako kompanija, drugih organizacija, tako i društva u cjelini. A održivi je razvoj najsažetije opisan u jednoj međunarodno prihvaćenoj definiciji kao razvoj koji zadovoljava potrebe današnjice, a pritom ne ugrožava potrebe budućih generacija.
Društveno odgovorno poslovanje u formi stalne rubrike na stranicama našeg magazina kontinuirano pratimo od ožujka sada već davne 2012. godine. Sjeća li se netko te godine? Kakav ste mobitel tada imali i na kakvom računalu ste radili svoj svakodnevni posao? Realno gledano, nije puno vremena prošlo, ali u današnjem brzom tempu u kojem je jedino promjena konstanta ne čini li vam se kao da je prošlo znatno više od tih nepunih osam godina?
U tom periodu mi smo iz broja u broj pratili vaše aktivnosti i izvještavali o njima u rubrici vijesti iz područja društveno odgovornog poslovanja. “Humanitarno djelovanje i društveno odgovorni projekti tvrtke Henkel Croatia”, “Donacija Kauflanda Caritasu Zagrebačke nadbiskupije” i “Mercator dječjim domovima donira pet tona voća i povrća” bila su prva tri naslova objavljena u tom našem 16. izdanju magazina. Danas smo na broju 89 pa se možemo smatrati vjernim svjedokom razvoja aktivnosti iz područja društveno odgovornog i održivog poslovanja. A ono je u zadnjih osam godina prošlo nemali proces evolucije.
Ipak, ovo je prvi put da smo odlučili ovako sustavno obraditi ovu temu kroz veliki članak koji će biti konstruiran oko primjera najboljih praksi u proizvodnji i trgovini. Pritom će sigurno biti mnogo toga što neće biti spomenuto pa unaprijed ulažem kviska za to, ali jednostavno je riječ o tako širokom području, dubokoj i osjetljivoj tematici koja zahvaća sve pore današnjeg poslovanja pa će i ovaj tekst kao glavnu misiju imati skretanje pozornosti na to koliko se društveno odgovorno i održivo poslovanje tiče svih nas.
U pripremi teme želio sam poslati nekoliko upita na najistaknutije tvrtke u ovom području, ali se pritom nije postavilo pitanje kome poslati nego kome ne poslati. Uistinu, imamo veliki broj tvrtki iz našeg sektora koje se ističu, kako na našoj lokalnoj razini u Hrvatskoj, tako i u globalnim razmjerima. Stoga će cijeli ovaj članak biti posvećen onome što najbolje ilustrira dinamiku zbivanja u području održivosti i društvene odgovornosti, a to su primjeri iz prakse.
KORPORATIVNI DOPRINOS
Bilo da je riječ o donacijama i vraćanju vrijednosti društvenoj zajednici u kojoj se posluje ili odgovornom korištenju resursa i zaštiti okoliša, odgovornosti u cijelom lancu opskrbe, bilo da se provode aktivnosti usmjerene na zdravlje djelatnika i dizanja svijesti samih potrošača pa sve do danas aktualnih traženja održivih oblika ambalaže koji će zamijeniti plastiku, korporativni sektor mora dati svoj doprinos napretku i solidarnosti u zajednici.
Tihomir Adam, direktor Zvijezde, sumira to ovako: “DOP je danas mainstream jer su kompanije prepoznale kako održivo poslovanje jamči održivost kompanije i da je dugoročnost financijske profitabilnosti upitna bez uključenja načela održivosti u strategiju poslovanja.” On ističe kako ima puno dobrih primjera iz prakse naglašavajući kako su domaće kompanije prepoznale DOP kao priliku za diferenciranje na tržištu, što u konačnici pozitivno djeluje na razvoj društva u cjelini, podiže kvalitetu našeg života i štiti okoliš, no konstatira kako i dalje ima prostora za napredak u tom području.
Na tom tragu je i Matija Hlebar, voditelj održivog razvoja u Grupi Podravka, koji poručuje kako je važnost ovih inicijativa poslovne zajednice presudna za dugoročnu konkurentnost i opstanak poduzeća na tržištu. “Vođenje brige o održivosti i društveno odgovornom poslovanju predstavlja prioritetnu zadaću uspješnog menadžmenta u svakom poduzeću. Danas je nedvojbeno da menadžment orijentiran na održivost i društveno odgovorno poslovanje sustavno razmatra utjecaje svih poslovnih odluka na društvo, okoliš i gospodarstvo. U praksi je dokazano da zdravo poduzeće može poslovati i razvijati svoje poslovanje jedino u zdravom društvu i okolišu”, navodi Hlebar te i on dodaje kako u ovom području društveno-ekonomskog života u Hrvatskoj ipak ima jako puno prostora za napredak.
Prema njegovom mišljenju, mnogobrojna će poduzeća u Hrvatskoj u svoje poslovne strategije tek s vremenom ugrađivati održivost i društveno odgovorno poslovanje. “Hrvatsko tržište samo djelomično prati svjetske uzore u ovom segmentu. Po tom pitanju, za sada izgleda da je riječ o liderima u pojedinim industrijskim segmentima koji imaju dovoljno poslovnih kapaciteta za takvo što”, smatra Hlebar.
Elena Wolsperger Dolezil, direktorica korporativnih komunikacija Dukata, ističe kako danas više nije moguće poslovati bez da se vodi računa o različitim dionicima, rizicima i (globalnim) izazovima kao i utjecajima koji tvrtka ima na potrošače, okoliš, dobavljače, zaposlenike, njihove obitelji i zajednice u kojima posluje, odnosno društvo u cjelini. “Upravo poslovanje koje uvažava sve spomenuto je društveno odgovorno poslovanje. Ono se unatrag deset godina nametnulo kao (jedini) poslovni model koji omogućava održivi razvoj, kako kompanija, drugih organizacija, tako i društva u cjelini. A održivi razvoj je najsažetije opisan u jednoj međunarodno prihvaćenoj definiciji kao razvoj koji zadovoljava potrebe današnjice, a pritom ne ugrožava potrebe budućih generacija”, naglašava Wolsperger Dolezil. Ona dodaje kako je Hrvatska kao malo tržište i gospodarstvo opterećeno nizom problema pa često zaostaje za zapadnim zemljama.
“Ipak, u segmentu DOP-a dosta se toga radi na različitim razinama, a u zadnjih nekoliko godina uočava se i značajan napredak na ovom području. Osim Indeksa DOP-a, ocjenjivanja i nagrađivanja najboljih DOP praksi i postignuća hrvatskih poduzeća, koje već 12 godina provode Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj i Hrvatska gospodarska komora, godišnje konferencije o DOP-u te osnivanja Zajednice za društveno odgovorno poslovanje pri HGK, stupanje na snagu obaveze nefinancijskog izvještavanja za velike tvrtke i one od strateškog interesa za Hrvatsku ‘poguralo’ je sve naprijed. Tako su DOP prakse 60-ak najvećih hrvatskih tvrtki koje izvještavaju o svojim nefinancijskim učincima postale vidljivije, što je nedavno predstavljeno u Nacionalnoj studiji o stanju u nefinancijskom izvješćivanju u Hrvatskoj 2017. i 2018.”, ističe direktorica korporativnih komunikacija Dukata.
PRIMJERI IZ PREHRANE
Krenimo od Podravke kao naše najveće prehrambene kompanije. Podravkin Matija Hlebar naglašava kako sve izraženija osviještenost potrošača daje poticaj kompanijama da ubrzaju i pojačaju svoje napore usmjerene na održivost i društvenu odgovornost. Prema njegovim riječima, veliki broj potrošača u Hrvatskoj još uvijek nedovoljno prepoznaje kompanije koje su kroz svoje poslovanje posvećene održivosti i društveno odgovornom poslovanju.
“Stoga se tim kriterijima potrošači uglavnom niti ne vode prilikom odluke o kupnji proizvoda. Osviještenost potrošača da odabirom proizvoda održivih i društveno odgovornih kompanija njima daju prednost na tržištu te na taj način izbace iz tržišne utakmice neodržive i neodgovorne, vrlo je važan i za sada nedovoljno korišten mehanizam u Hrvatskoj. Dok smo svjedoci da u naprednim zemljama mnoge organizacije civilnog društva već dugo i aktivno rade na promjeni kupovnih navika potrošača temeljenih na utjecaju kompanija na društvo i okoliš, u Hrvatskoj je ovo područje još uvijek na početku”, smatra Hlebar. Ipak, on je mišljenja kako u segmentu održivosti i društveno odgovornog poslovanja možemo očekivati kontinuirani razvoj i napredak.
“U Grupi Podravka duboko vjerujemo da unaprjeđenjem pristupa održivosti i društveno odgovornom poslovanju izravno utječemo na povećanje reputacije, povjerenje dionika, konkurentnost i održivost poslovanja na dugi rok. Grupa Podravka od svog osnutka brojnim aktivnostima nastoji pridonijeti razvoju opće društvene zajednice te ulaže u znanost i obrazovanje, održivi razvoj, kulturu, umjetnost, sport te rado promiče korporativnu društvenu odgovornost”, naglašava Hlebar te dodaje kako su temelj uspjeha i razvoja kompanije odgovorni, kreativni i zadovoljni zaposlenici. U tom pogledu Grupa Podravka aktivno podupire i provodi programe informiranja i savjetovanja o očuvanju zdravlja svojih zaposlenika, članova njihovih obitelji i lokalne zajednice te odaje priznanje i svojim umirovljenicima koje okuplja na tradicionalnom godišnjem susretu umirovljenika i zaposlenika s jubilarnim stažem.
“U više od 70 godina uspješnog poslovanja Grupa Podravka izgradila je snažno povjerenje svojih potrošača, prije svega iznimnom kvalitetom svojih proizvoda te prateći trendove i potrebe potrošača. Njezino temeljno usmjerenje je proizvodnja visokokvalitetnih i zdravstveno ispravnih proizvoda temeljenih na dobroj proizvođačkoj praksi i na načelima upravljanja kvalitetom i sigurnosti hrane te brige o očuvanju okoliša. U svom će budućem poslovanju Grupa Podravka nastaviti ulagati u odnos sa svojim zaposlenicima i jačanje povjerenja potrošača prateći njihove želje i potrebe te njegovati osjećaj za potrebe društvene zajednice u kojoj djeluje”, poručuje voditelj održivog razvoja u Grupi Podravka.
Tihomir Adam, direktor Zvijezde, ističe kako održivost i odgovornost prema zajednici u kojoj posluju nisu samo floskula, već dio njihove poslovne strategije koja prepoznaje višestruke benefite i za zajednicu i za poslovanje kompanije kao i za razvoj gospodarstva u cjelini.
“Zvijezda od samih početaka poslovanja, znači 103 godine, nastoji ostvariti dugoročna partnerstva koja su nam od strateške važnosti. Tako smo, dok se DOP još nije zvao tim imenom, pomagali poljoprivrednicima oko uzgoja suncokreta te sustavno radimo na minimiziranju utjecaja na okoliš pri proizvodnji. Danas je pak ključno pokazati da kao kompanija imate svrhu i pritom jasno komunicirati svoje vrijednosti. Istraživanja pokazuju da su potrošači spremni platiti 50 posto više za proizvod kompanije koju prepoznaju kao društveno odgovornu, a društvena odgovornost privlači i nove zaposlenike te motivira postojeće”, naglašava Adam. On dodaje kako su potrošači odigrali značajnu ulogu u razvoju DOP-a jer danas potrošač ne samo da će se informirati o praksi poduzeća prema okolišu, zaposlenicima i društvu općenito, već bira i prema vrijednostima kompanije.
“Prije nego donese odluku o kupnji, potrošač će danas istražiti čak i dobavljače s kojima kompanija surađuje. To je dobar pokazatelj kako potrošači izravno utječu na politiku poslovanja jer nas motivira da biramo one dobavljače za koje možemo garantirati da poštuju društveno odgovorne prakse. Treba uzeti u obzir da nam je pred vratima generacija Z koja će uskoro biti nositelj kupovne moći, a njima je presudno birati autentične brendove sa svrhom”, poručuje direktor Zvijezde. U ovoj su tvrtki posebno ponosni na suradnju s Udrugom za sindrom Down Zagreb koju pomažu novčanim donacijama i kroz kreativne radionice za najmlađe članove, a ove su godine donacijom ulja u proizvodnom pogonu tvrtke Sfera Visia u Zagrebu započeli i suradnju s Udrugom slijepih Zagreb u sklopu koje se Zvijezdino maslinovo i suncokretovo ulje i kokosova mast koriste za ručnu izradu sapuna u sklopu projekta “Sapuni s točkicama” i tako pomažu samozapošljavanju slijepih i slabovidnih osoba.
Adam ističe i višegodišnju suradnju s Ugostiteljsko – turističkom školom u Zagrebu kojoj doniraju proizvode nužne za školovanje budućih kuhara i slastičara. “Smatramo da su tržišni lideri nositelji odgovornosti prema zajednici u kojoj posluju. Možda će se mijenjati način na koji provodimo DOP i izvještavamo o njemu, no u osnovi ćemo nastaviti razvijati strateška partnerstva te nastojati načela održivosti još kvalitetnije provući kroz sve segmente poslovanja”, naglašava Adam te zaključuje: “Potencijalno vidimo prostor za dodatnu edukaciju zaposlenika o DOP-u, možda i uvođenje novih radnih mjesta. A ono što nas veseli, to je činjenica da povezivanje sa zajednicom i dijalog znače pristup novim idejama što posljedično vodi i većoj inovativnosti u proizvodnji i rješavanju potreba zajednice koje možda ne bismo na vrijeme prepoznali da od njih nismo dobili povratnu informaciju.”
Nedaleko od Zvijezde stoji i zagrebački Dukat, kako fizički (s dvije strane Ulice grada Gospića), tako i po pogledima na ovo poslovno područje. Elena Wolsperger Dolezil ističe kako je ova kompanija od 2012. godine članica United Nations Global Compacta, najveće svjetske inicijative društveno odgovornog poslovanja, i Global Compact mreže Hrvatska, te od tada svake godine objavljuje izvještaj o svojim društveno odgovornim praksama i postignućima. No, osim DOP izvještaja koji daje pregled nefinancijskih učinaka na području ljudskih prava, uvjeta rada, odnosa s proizvođačima mlijeka, kvalitete proizvoda, doprinosa zajednici, zaštite okoliša, borbe protiv korupcije i korporativnog upravljanja, važno je naglasiti kako Dukat još od 2000. godine redovito izvještava o stanju okoliša i postignućima u njegovoj zaštiti.
Wolsperger Dolezil navodi kako poticaji kompanijama da ubrzaju i pojačaju svoje napore usmjerene na održivost i društvenu odgovornost ne dolaze samo od potrošača, već i od ostalih zainteresiranih dionika: zaposlenika i potencijalnih zaposlenika, dobavljača, dioničara i investitora koji sve više traže informacije o nefinancijskom utjecaju poslovanja kompanija na okoliš i zajednicu.
“Generacija milenijalaca, na primjer, pri odluci o kupnji nekog proizvoda ili javljanja na oglas za neki posao u obzir, među ostalim, uzima i utjecaje te kompanije kao proizvođača ili poslodavca na društvo, okoliš, zaposlenike ili organizacijsku kulturu. Svjesni smo toga i u Dukatu, no važno je istaknuti kako DOP ne bi smio biti samo odgovor na pritisak izvana, već se mora temeljiti na strateškom pristupu i upravljanju iznutra. U Dukatu je DOP strateško opredjeljenje bilo da se radi o odnosu sa zaposlenicima, potrošačima, poslovnim partnerima, kooperantima, zajednicom ili o odnosu spram okoliša. Preuzimanje odgovornosti za ulogu i utjecaje koje naša tvrtka ima u lokalnoj i široj zajednici sastavni je dio naše poslovne strategije”, naglašava Dukatova menadžerica. Ona dodaje kako je poticanje primarne proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj i otkup domaćeg mlijeka za daljnju preradu jedna od okosnica društveno odgovornog poslovanja Dukata pa su i tijekom 2019. nastavili poticati proizvodnju mlijeka kroz redovnu financijsku i savjetodavnu podršku kooperantima.
“Dukat kroz suradnju s više od 2.500 velikih i malih proizvođača mlijeka diljem Hrvatske izravno utječe na održivost ruralnih područja naše zemlje”, ističe Wolsperger Dolezil. Uz razvijanje korporativnih politika za poticanje i očuvanje mljekarske proizvodnje u zemlji i opstanak ruralnih područja, Dukat zajednici doprinosi i pokretanjem DOP projekata s fokusom na brigu o socijalno ugroženim građanima, edukaciju o pravilnoj i uravnoteženoj prehrani te poticanje zdravih životnih stilova i redovne fizičke aktivnosti.
“Ponosni smo na činjenicu da smo najveći donator hrane u Hrvatskoj, za što smo dobili već dva priznanja ‘Najdonator’ za 2017. i 2018. godinu. I u ovoj smo godini nastavili s programom redovitih donacija mliječnih proizvoda potrebitim građanima širom zemlje. Od 2015. donirali smo 900 tona mliječnih proizvoda prodajne vrijednosti veće od 13 milijuna kuna, bez PDV-a. Kad se tome pribroje podaci za 2019. brojke će biti još veće”, poručuje Dukatova direktorica korporativnih komunikacija.
Sa zagrebačkog Žitnjaka odlazimo put Osijeka, do Žito grupe. Tamo je za nas odgovore pripremila Filipina Karlović iz odjela marketinga ove vodeće prehrambene grupacije u Slavoniji. “Postoji odgovornost koja nadilazi samo djelovanje kroz poslovne procese. Uz ovakav tempo iseljavanja motiviranje zaposlenika trebao bi biti prioritet realnog sektora, što uključuje korporativnu kulturu svjesnu važnosti društveno odgovornog poslovanja kompanije i posebnu pozornost posvećenu brizi za djelatnike”, ističe Karlović. Ona dodaje kako se tvrtke u Hrvatskoj trude pratiti trendove svjetskih tržišta i implementirati dobru praksu aktivnosti u segmentu brige o društvenoj zajednici, zaposlenima i poslovnoj okolini, ali pritom naglašava kako prostora za širenje svijesti o važnosti ovih inicijativa još uvijek postoji.
“Vlasnik Žito grupe Marko Pipunić njeguje i u rad svih poslovnih subjekata Žito grupe svakodnevno implementira normu poštivanja ljudi kao ključne snage svakog sustava. U Žitu se smatra kako su upravo ljudi, tj. zaposlenici ono što čini razliku i tvrtku izdvaja od konkurencije. Zaposlenici su najveća snaga i neizostavan dio uspjeha i ugleda tvrtke pa stoga kontinuirano ulažemo u zadovoljstvo i educiranje djelatnika. Cjeloživotno učenje i educiranje zaposlenika u konačnici se odražava na poslovni uspjeh i same Žito grupe. Zahvaljujući njemu, u mogućnosti smo kroz društveno odgovorno poslovanje pomoći potrebitima i podržati brojne kulturne i sportske događaje koji doprinose razvoju i podizanju kvalitete života u zajednici”, poručuje Karlović.
Prema njenim riječima, društveno odgovorno poslovanje na određeni je način uvijek bilo utkano u poslovnu filozofiju tvrtki, no poštivanje europskih propisa dovelo je to na novu razinu. Također, dodaje ona, pomak je vidljiv i u načinu komunikacije o takvim praksama pa se veliki broj tvrtki može pohvaliti nagradama, povećanjem plaća ili donacijama. “Kada je u pitanju Žito grupa, ove smo godine osvojili Zlatnu košaricu za Društveno odgovornu kompaniju godine, što je potvrda našeg ulaganja u odnose s djelatnicima, dobavljačima, kupcima i cjelokupnom zajednicom u kojoj poslujemo i djelujemo. Poštujući resurs plodne slavonske oranice proizvodimo hranu s dodanom vrijednosti i svojim djelovanjem doprinosimo boljoj svakodnevici Slavonije, ali i svakoga tko konzumira neki od brojnih proizvoda Grupe”, poručuje Filipina Karlović.
PRIMJERI IZ NEPREHRANE
Područje društvene odgovornosti i održivosti je tek otvorena knjiga koju bismo svi trebali brzo čitati, a da je tomu tako prepoznao je i Europski parlament prihvativši rezoluciju kojom se proglašava klimatska i ekološka kriza u Europi i svijetu. Zastupnici su zatražili od Europske komisije da svi relevantni zakonski i proračunski prijedlozi budu u potpunosti usklađeni s ciljem ograničenja globalnog zatopljenja do 1,5°C. U odvojenoj rezoluciji, Parlament je pozvao EU da na UN-ovoj konferenciji iznese strategiju o što skorijem postizanju klimatske neutralnosti, najkasnije do 2050. godine, a europarlamentarci su također zatražili od predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen da u Europski zeleni plan uključi i 55 postotni cilj smanjenja emisije stakleničkih plinova do 2030. godine. Ljestvica je visoko postavljena, a koliko će se od toga i oživotvoriti – živi bili pa vidjeli. No, definitivno, važno je imati cilj prema kojem se usmjeravaju napori svih dionika.
Da je ovo područje prepuno izazova smatra i Milica Damjanović, direktorica marketinga Labuda: “Da je društveno odgovorno poslovanje od životne važnosti, svima je jasna i općeprihvaćena konstatacija, ali implementacija tih proklamiranih vrijednosti u praksi ipak oslikava podosta drukčiju sliku. Nekada su društveno odgovorne aktivnosti započinjale i završavale jednostavnim donacijama prema organizacijama i interesnim skupinama koje su provodile određene projekte ili strukturalnim investicijama u kompanijama koje su npr. rezultirale boljom energetskom učinkovitošću, što je pohvalno. Pojavom i razvojem digitalnog društva, društvenih mreža i ubrzanim protokom i dostupnošću informacija, znatno se mijenja utjecaj na pojedince i organizacije te se podiže ljestvica društveno odgovornog djelovanja.”
Damjanović smatra kako je u današnjem vremenu koje karakterizira brzi protok informacija odgovornost kompanija još veća jer se one same javljaju kao izvori informacija koje plasiraju izravno prema potrošaču. Ovisno o segmentu interesnih skupina koje kompanija pokriva, otvaraju se i prostori utjecaja koji su prilagođeni osobnim interesima potrošača, projekti u kojima žele biti angažirani i koji ih motiviraju. “Meteor Grupa – Labud je prije nekoliko godina napravila prve korake u smjeru digitalne transformacije a unutar toga i većeg fokusa na komunikaciju kroz osmišljeni ‘transmedia storytelling’ u digitalnim medijima. U sklopu tog pristupa počeli smo razvijati projekte koji imaju dublji i širi utjecaj na okolinu. Osim predanog rada na unaprjeđenju samih proizvoda s naglaskom na kvalitetnije sirovine koje su biorazgradive, sa smanjenim udjelom alergena, dermatološki ispitane, nisu testirane na životinjama i s povoljnijim učinkom na ljude i okoliš kroz recepture i ambalažu, okrenuli smo se i prema društveno odgovornim kampanjama”, ističe Damjanović te pritom izdvaja lani uspješno provedenu kampanju u suradnji s Hrvatskim forumom protiv raka dojke Europa Donna pod nazivom “Samo za nju” kojoj je bio cilj pridonijeti daljnjem informiranju i podizanju svijesti zajednice o temi raka dojke te osigurati financijsku podršku Udruzi i oboljelima kojima Udruga pomaže.
Labud je ove godine pokrenuo i novu kampanju “Čarli – Moj najbolji prijatelj” u suradnji s Prijateljima životinja kojoj je cilj naglasiti i educirati o potrebi i prednostima udomljavanja napuštenih životinja, radu i izazovima s kojima se suočavaju azili te dodatno podići svijest javnosti o potrebi zaštite i odgovornog ponašanja prema životinjama. “Nevjerojatna je snaga i mogućnost ovakvih projekata koje svaki dan iznova otkrivamo, a najbitnija je da činimo pozitivnu razliku i imamo podršku naših članova, koji su odavno prestali biti samo potrošači a sve više dio naše zajednice i influenceri”, naglašava direktorica marketinga Meteor Grupe – Labuda.
Njena kolegica Vanja Legvart, Henkelova direktorica marketinga poslovnog segmenta sredstava za pranje i čišćenje u domaćinstvu, naglašava kako tvrtka Henkel nastoji biti dobar prijatelj zajednice u kojoj posluje te da su društvena odgovornost i održivo poslovanje glavne korporativne vrijednosti ove globalno prisutne kompanije. “Henkel je razvio Strategiju održivog razvoja koja je nit vodilja cjelokupnom sustavu kada je u pitanju ovo područje. Važno nam je da svi pojedinci koji čine Henkel obitelj pozitivno utječu na očuvanje životnog okruženja te smo zbog toga razvili program Ambasadora održivosti koji je pohađalo više od 50.000 zaposlenih, educiranih da se na pravi način odnose prema prirodi. Razvili smo i koncept ‘korporativno građanstvo’ koje obuhvaća sve društveno odgovorne projekte tvrtke, a među njima posebno izdvajamo globalnu Make an Impact on Tomorrow – MIT inicijativu. Kroz ovu inicijativu podržavamo projekte od društvenog značaja koje naši zaposleni sami kreiraju i provode u skladu sa svojim interesima i željom da doprinesu zajednici. Uz to što razvijamo strateška i održiva rješenja, aktivno sudjelujemo u edukaciji i dijelimo saznanja sa zaposlenima ali i sa svim interesnim stranama”, pojašnjava Legvart.
Ona ističe kako tvrtke u Hrvatskoj, kako međunarodne, tako i lokalne, već duže vrijeme ulažu značajne napore na području održivog razvoja te društveno odgovornog poslovanja. Koncept društveno odgovornog poslovanja zapravo postaje neodvojivi dio korporativnih kultura te utječe kako na poslovanje, tako i na način na koji sve osvješteniji domaći korisnici i potrošači doživljavaju tvrtke i njihove brendove.
“Jedan od ključnih ciljeva Henkelove Strategije održivog razvoja je da do 2025. godine svu našu ambalažu bude moguće reciklirati, kompostirati ili ponovno upotrijebiti. U želji da postignemo taj cilj, u 2019. smo godini dodatno investirali u razvoj kružne ekonomije, odnosno u razvoj pametne ambalaže, u potpunosti reciklabilnih rješenja i inovativnog dizajna, ali i u snažna partnerstva koja omogućuju kružnu ekonomiju. Razvili smo posebna crna ambalažna pakiranja za pojedine brendove koja ne samo da su u potpunosti reciklabilna, već olakšavaju proces recikliranja. Početkom godine smo zajedno s vodećim svjetskim tvrtkama osnovali svjetski Savez za uklanjanje plastičnog otpada u želji da zajedno doprinesemo rješavanju problema koje uzrokuje plastika. S obzirom na to da se samo 14 posto plastike na svijetu reciklira, ovo je i dalje izazov koji je pred svima nama”, ističe Legvart.
PRIMJERI IZ TRGOVINE
I na kraju lanca dolazimo do onih koji su svakodnevno u izravnom doticaju s kupcima. Samim time, njihov imperativ društvene odgovornosti još je naglašeniji, iako to govorim uvjetno jer je riječ o cijelom lancu u kojem se društvena odgovornost i održivost traži od svake karike preko koje proizvod dolazi do krajnjega kupca. U tom je kontekstu jedan od glavnih aktera koji je na hrvatskom tržištu uspostavio i razvio standarde društvene odgovornosti svakako drogerijski lanac dm koji je za svoja ostvarenja i višestruko nagrađivan.
Ana Fostač Krilčić, članica uprave i voditeljica ljudskih resursa u dm-u, ističe kako su za ovog trgovca društvena odgovornost i održivi razvoj neizostavni dio poslovanja. “Jedan od izazova koji je aktualan i vrlo hitan, i na svjetskoj i na lokalnoj razini, jest prilagodba poslovnih procesa održivom razvoju i kružnoj ekonomiji. Mnoge kompanije, uključujući dm, ubrzano rade na prilagodbi svojih poslovnih procesa, ali i ponuda i usluga u skladu s promjenama u navikama potrošača. U dm-u poslovanje kontinuirano usklađujemo s održivim principima te trenutno provodimo projekt povećanja energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije vrijedan više od 14 milijuna kuna, a koji je sufinanciran iz Europskog fonda za regionalni razvoj”, naglašava Fostač Krilčić. Uz to, kao iznimno važan aspekt dm-ovog poslovanja u Hrvatskoj ona izdvaja i kontinuiranu suradnju s domaćim dobavljačima, posebno OPG-ovima s ekološkim proizvodima, čime podržavaju domaću, organsku proizvodnju i kupcima nude hrvatsku kvalitetu kojoj vjeruju.
“Prošle smo godine imali rast prodaje hrvatskih eko proizvoda od gotovo 12 posto, što nam pokazuje kako je i kupcima sve važnija ekološka i održiva komponenta i mi ćemo se tome nastaviti prilagođavati i obogaćivati asortiman ekološkim proizvodima i rješenjima koji doprinose održivijoj budućnosti”, ističe članica uprave dm-a. Osim toga, ovaj je drogerijski lanac ponovno proglašen najboljim poslodavcem u Hrvatskoj u sklopu istraživanja zadovoljstva zaposlenika koje provodi portal MojPosao.
Stoga ni ne čudi da dm-ova direktorica ljudskih resursa upravo djelatnike stavlja u prvi plan te naglašava kako su upravo zadovoljni i motivirani djelatnici izuzetno važni za dugoročno održivo poslovanje: “Pored redovitih i zasluženo dobrih primanja, djelatnicima pružamo podršku u važnim trenucima u životu, poput potpore u iznosu od 10.000 kuna za svako novorođeno ili posvojeno dijete. Uz to, potičemo ih i na profesionalni i osobni razvoj te nudimo veliki broj raznolikih edukacija.” Fostač Krilčić nadalje ističe kako je dm samo tijekom protekle poslovne godine u zajednicu uložio 1,9 milijuna kuna.
“U dm-u uvijek gledamo prema naprijed i razmatramo sve mogućnosti kojima možemo doprinijeti održivosti zajednice u cjelini. Zato ćemo nastaviti ulagati u održivost poslovanja, kupcima nuditi rješenja kojima brigu za okoliš mogu lako implementirati u svoju svakodnevicu te ih educirati i osvještavati o društvenim problemima. Nastavit ćemo osluškivati stvarne potrebe i probleme zajednice u kojoj živimo i radimo, raditi na njihovom rješavanju te ćemo i dalje biti pokretač dobrih promjena u društvu”, poručuje članica uprave dm-a.
Da su briga o zaposlenicima, zajednici u kojoj posluju, briga o okolišu te briga o kupcima kroz ponudu asortimana glavna područja na kojima društveno odgovorno djeluju, navode pak u svom odgovoru iz trgovačkog lanca Spar Hrvatska. “Od samog početka poslovanja Spar Hrvatska podržava sve hrvatske dobavljače – male, srednje i velike – a pokrenuo je i veliku kampanju ‘Da! Domaće je!’ te je uveo i robnu marku ‘Vrtovi Hrvatske’ s proizvodima 100% domaće proizvodnje. U robnu marku bilo je uključeno 30-ak manjih i srednjih domaćih dobavljača, a broj OPG-ova kontinuirano raste. Kad je riječ o brizi o kupcima kroz asortiman ponosni smo na činjenicu da kontinuirano širimo bio asortiman vlastite robne marke SPAR Natur pur i asortiman proizvoda eko certificiranih proizvođača”, ističu iz ovog trgovca.
Druga inicijativa na koju su u Sparu izrazito usmjereni je smanjenje šećera u proizvodima njihovih robnih marki kojom žele pozitivno utjecati na prehrambene navike kupaca i ponuditi im kvalitetnije proizvode. “Tako smo tijekom 2017. godine smanjili korištenje šećera za 2,3 tone, a 2018. godine u proizvodima Spar robnih marki ukupna količina šećera smanjena je za čak 8 tona. U 2019. godini nastavili smo s povećanjem broja proizvoda sa smanjenim udjelom šećera pa će tako potrošnja proizvoda s manjim udjelom šećera do kraja ove godine rezultirati smanjenjem od ukupno 21 tone šećera. Pored toga, kako bismo kod kupaca potaknuli smanjenje korištenja plastičnih vrećica, u našu smo ponudu uveli veliki broj ekoloških vrećica poput onih višekratnih, biorazgradivih, papirnatih i platnenih”, naglašavaju iz Spara dodajući kako pri izgradnji i opremanju svojih trgovina vode računa o najvišim standardima energetske održivosti i odgovornosti prema okolišu.
Tako pri otvaranju novih trgovina te renoviranju postojećih implementiraju ekološki prihvatljivi sustav grijanja, ugrađuje se i sustav povrata otpadne topline iz rashlade koja 100% pokriva potrebe grijanja prodajnog prostora, a u svim je objektima Spara LED rasvjeta postala standard koji se poštuje još od 2012. godine. “Za kraj možemo reći da Spar Hrvatska kao društveno odgovorna kompanija donacijama kontinuirano potpomaže projekte i udruge diljem Hrvatske. Dosad smo pri otvaranju mnogih Spar supermarketa i Interspar hipermarketa uručili donacije lokalnim udrugama i humanitarnim projektima. Jedan od važnijih projekata koje provodimo je doniranje kruha Caritasu kojem pomažemo da opskrbi svoje pučke kuhinje diljem Hrvatske”, navode iz Spara.
Eto, što reći za kraj ovog vjerojatno najdužeg teksta koji smo ikada objavili u sklopu neke teme, osim da smo tek zagrebali površinu. Nastavit ćemo i dalje pratiti aktualnosti te obrađivati ovo poslovno područje iz svih perspektiva trudeći se dati svoj doprinos podizanju svijesti o važnosti održivog i društveno odgovornog poslovanja za današnje i buduće generacije.
Samo tim putem možemo naprijed.
Pa krenimo hrabro i bez odlaganja!