Tržište lakih gospodarskih komercijalnih vozila u konstantnom je rastu. Od 2012. godine, kada je registrirano 3.629 vozila, tržište je u 2015. poraslo za 80 posto na 6.879 vozila. Povećanje potražnje se najviše odrazilo na mala, gradska dostavna vozila (+125%) te na furgone (+70%)
Brzo su proletjele dvije godine otkako smo obrađivali temu lakih gospodarskih vozila. Tada smo uočili nagovještaje oporavka jer je prodaja u prvih nekoliko kvartala nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju uistinu bilježila ohrabrujuće stope pa smo se svi skupa nadali da nije riječ o labuđem pjevu. Nade su se, kako tržišne stvari stoje, ipak ispunile.
U ovoj analizi koncentrirali smo se na segment lakih gospodarskih (komercijalnih, dostavnih) vozila nosivosti do 3,5 tone, koje spadaju u N1 kategoriju, s nešto informacija i iz one više, N2 kategorije, u kojoj se nalaze vozila nosivosti od 3,5 do 12 tona.
VINJETE – DA ILI NE
Za sve poduzetnike mogla bi od izuzetnog značaja biti najava ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Olega Butkovića o mogućnosti uvođenja vinjeta kao sustava naplate cestarine na hrvatskim autocestama. O tome se očitovala i Hrvatska gospodarska komora.
Predsjednik Udruženja cestovnoga teretnog prometa pri HGK Darko Vukadinović pozdravio je prijedlog uvođenja vinjeta.
“Hrvatski teretni prijevoznici izravno su zainteresirani za uvođenje takvog sustava naplate, koji bi im donio niz koristi te povećao konkurentnost”, uvjeren je Vukadinović.
Ministar Butković kazao je da je već naručio izradu preliminarne analize, a Vukadinović smatra da bi kvalitetna analiza teretnog prijevoza u Hrvatskoj, sublimirana u kvalitetnom timskom radu priznatih domaćih prometnih stručnjaka, dovela do primjenjivih zaključaka i smjernica o sadašnjem stanju djelatnosti te projekciji trendova u narednom srednjoročnom razdoblju.
“To bi bio dobar temelj i za analizu opravdanosti uvođenja vinjeta za naplatu cestarina, odnosno projekcije toga kakve bi sve koristi imala društvena zajednica”, kazao je Vukadinović naglasivši da se dosad prometna politika u Hrvatskoj uglavnom bavila prometnom tehnikom, izgradnjom infrastrukturnih objekata odnosno autocesta.
“Gledano sa šireg aspekta koristi bi se očitovale u većem privlačenju teretnog prometa na autoceste, uz veću sigurnost prometa i smanjenu emisiju štetnih tvari i buke. Lokalne prometnice, odnosno paralelne ceste, tako bi bile manje opterećene, što bi donijelo određene koristi lokalnim zajednicama, kao i kvalitetnijem održavanju cesta. Valja naglasiti da teretni prijevoz ne možemo promatrati odvojeno i da je on dio cjelovitog prometnog sustava. Prvenstveno je važno pronaći kvalitetniji sustav financiranja i održavanja autocesta od postojećeg modela u kojem bi se i teretni promet bolje pozicionirao”, ističe Vukadinović.
I direktorica Sektora za promet i veze HGK Ljubica Herceg smatra da je uvođenje vinjeta vrlo kvalitetan prijedlog koji će donijeti višestruke koristi za sustav autocesta u Hrvatskoj i njegove korisnike.
“Uvođenje vinjeta trebalo bi povećati prihode HAC-a, pridonijeti povećanju prometa na autocestama i rasteretiti državne ceste, skratiti vremena putovanja i smanjiti gužve na naplatnim kućicama te ubrzati protok vozila na autocestama”, navodi Herceg upozoravajući da bi predloženi model trebao uvažiti činjenicu da je stalnim korisnicima, hrvatskim građanima i profesionalnim prijevoznicima koji će imati godišnje vinjete, potrebno osigurati adekvatne popuste da bi ih se stimuliralo na korištenje. “Ovako koncipirani model dugoročno će smanjiti troškove prijevoza, povećati i olakšati kretanje putnika – prvenstveno dnevne migracije te će biti zamašnjak cjelokupnoga gospodarstva”, kazala je Herceg.
VOZILA U FMCG INDUSTRIJI
Osim specijaliziranih logističara i distributerskih tvrtki, koje su za prijedlog uvođenja vinjeta životno zainteresirani, ovaj aspekt poslovanja od iznimnog je značaja i za sve maloprodajne i proizvodne tvrtke, pogotovo one koje u sklopu svog poslovanja imaju organiziranu logističko-distributivnu jedinicu, a takvih je sve više.
Stoga ilustrativno navedimo samo one najveće. Gordana Pejić, direktorica projekata u Sektoru centralne nabave i usluga Agrokora, ističe kako ovaj koncern u svojoj floti u regiji ima 2.500 gospodarskih vozila, a većinu voznoga parka kompanija Agrokor koncerna sačinjavaju vozila marki Mercedes-Benz i MAN.
“Agrokor kontinuirano revitalizira svoj vozni park gospodarskih vozila pa je tako u 2015. godini realizirana narudžba od 170 lakih i teških gospodarskih vozila proizvođača Mercedes-Benz i MAN. Ujedno je za 2016. godinu planirana i nabava novih 155 gospodarskih vozila”, navodi Pejić dodajući pritom kako se na takav način nastavljaju ulaganja u najsuvremenija i vrhunski opremljena vozila koja Agrokoru i njegovim kompanijama članicama omogućuju kvalitetan i učinkovit odgovor na različite izazove u poslovanju te ispunjavaju najviše europske standarde u transportu.
“Ujedno se tako i dodatno osnažuje segment logistike i transporta koji je od iznimnog značaja za ukupno poslovanje Koncerna, s obzirom na poslovni rast te ključnu ulogu logistike u vertikalno integriranom procesu ‘Od polja do stola”, zaključuje Pejić. Kratko očitovanje dobili smo i od Atlantic Grupe kao jedne od vodećih regionalnih kompanija u prehrambenoj industriji i distribuciji.
Ivica Rakić, voditelj korporativnog voznog parka, navodi kako flota Atlantic Grupe u Hrvatskoj ima ukupno 159 vozila u kategoriji teretnih vozila (Iveco, Renault, Dacia) i 200 iz kategorije osobnih vozila (Renault, VW, Škoda, Audi, Mercedes). “Za 2016. godinu trenutačno je u planu nabavka 32 dostavna vozila marki Dacia i Iveco”, ističe Rakić.
Upitali smo i brojne maloprodajne lance te distributivne kompanije za osnovne informacije o njihovom voznom parku i planovima u 2016. godini u tom pogledu, ali kod većine tvrtki ovaj segment spada u domenu poslovne tajne ili je aspekt koji iz nekih drugih razloga ne žele komunicirati javnosti. Kratak odgovor smo ipak dobili od Melanije Zorko, izvršne direktorice za marketing u KTC-u iz Križevaca, koja je istaknula kako ova grupacija u svom voznom parku ima 121 vozilo, od čega je 13 marke Mercedes, sedam MAN, 23 Iveco te jedan Volvo, dok su preostala vozila marki Hyundai, Kia, VW, Range Rover, Renault i Peugeot.
POGLED SA STRANE PONUDE
O aktivnostima proizvođača i njihovih prodajnih zastupnika poslali smo upit na sve relevantne tvrtke koje se bave tim poslom na hrvatskom tržištu. Cilj ovog pregleda, kao i mnogih tema koje u magazinu obrađujemo već šest godina, u svojoj se osnovi ogleda u povezivanju ponude i potražnje razmjenom informacija koje mogu biti od ključne važnosti za trenutne i buduće strategije, no u mnogim se takvim analizama novinar-istraživač susreće s neočekivanim zaprekama jer se nameće zaključak kako mnoge tvrtke nemaju previše sluha za komuniciranje s tržištem.
Barem ne u ovoj formi kratkog odgovora na pitanja koje u svom poslu žive svaki dan. Ne bih ulazio u razloge takvoga pristupa, je li riječ o preopterećenosti menadžera ili industrijskom sljepilu ili pak nečemu trećemu, ne želeći pritom upirati prstom u bilo koga, nego prosto izraziti čuđenje da se tvrtke koje silne novce troše na svoju marketinšku afirmaciju odriču prilike za jačanje svoje komunikacije i samoga brenda i s time povezane samopromocije. Čudno, ali istinito.
Takvih primjera, dakako, bilo je i među ponuđačima gospodarskih vozila pa time više na važnosti dobivaju oni koji su se potrudili iskomunicirati svoju ponudu. Abecednim redom to su: Iveco, Mercedes, Peugeot/Citroën i Renault. Pa krenimo redom.
Iveco, talijanski proizvođač kamiona koji u svojoj ponudi ima vozila već od 2,9 tona do 72 tone ukupne mase, najprodavaniji segment ima u klasi N1 s modelom Daily. Tu su u ponudi vozila furgonske izvedbe kao i vozila s kabinom predviđena za ugradnju raznih vrsta nadogradnje uglavnom do 3,5 tone ukupne mase.
Svi modeli imaju varijante s jednostrukim i dvostrukim kotačima s pogonom na stražnje kotače. Raspon motora se kreće od 110 ks pa do 210 ks u Euro V i Euro VI izvedbi. U klasi N2 Iveco u ponudi ima Daily od 4 t, 5 t, 6 t te 7,2 t ukupne mase s po dvije izvedbe, ali ovog puta samo s duplim kotačima. Osim modela Daily, u toj kategoriji se nude i modeli Eurocargo koji se mogu dobiti već od 6 t pa sve do 18 t ukupne mase.
Ivica Đurović, Market Manager Croatia&Slovenia za Iveco, ističe kako tržište gospodarskih vozila nakon par godina stagnacije pokazuje naznake oporavka, što je izravno povezano uz poboljšanje gospodarske situacije u zemlji te na raniju odgodu obnove voznoga parka kod određenog broja kupaca upravo radi teških ekonomskih prilika.
“S rezultatima prodaje u prošloj godini smo zadovoljni, premda naravno uvijek ima mjesta za napredak i povećanje prodaje. Nadamo se da ćemo ove godine nastaviti s uspješnom prodajom Daily vozila koji je bio vozilo godine 2015., a isto tako i s Eurocargom koji je ove godine dobio međunarodnu nagradu za kamion godine”, kaže nam Đurović.
Mercedes-Benz pokriva sve segmente lakih gospodarskih vozila. U kategoriji N1 ovaj njemački proizvođač nudi: Sprinter furgon (podvozje s jednostrukom i dvostrukom kabinom), Vito furgon (Vito Mixto) te Citan furgon (Mixto), dok je u kategoriji N2 dostupan Sprinter furgon (podvozje s jednostrukom i dvostrukom kabinom).
“Tržište lakih gospodarskih vozila bilježi značajan rast u 2015. godini. Ukupno tržište (prema Daimlerovoj segmentaciji) poraslo je za 20 posto, dok je prodaja Mercedes-Benz vozila istodobno povećana za 30 posto. Dobar dio rasta tržišta generiran je kroz javnu nabavu. Međutim, primjetan je i rast potražnje u privatnom sektoru”, komentira Tomislav Jelić, voditelj marketinga u tvrtki Star Import, generalnom distributeru Daimlera AG u Hrvatskoj, dodajući kako su zadovoljni ostvarenim rezultatima u 2015., ali i da u tekućoj godini planiraju daljnji rast na tržištu.
“Peugeot je jedan od glavnih aktera na tržištu lakih gospodarskih vozila u Europi, a tako je i na hrvatskom tržištu, gdje smo s 1.244 prodanih lakih gospodarskih vozila u protekloj godini ostvarili više od 18 posto tržišnog udjela. Valja napomenuti da je u Hrvatskoj rast tržišnog udjela marke Peugeot u segmentu lakih gospodarskih vozila kontinuiran i gotovo udvostručen od 2010. godine”, navodi Gordana Brlek, generalna direktorica uvoznika za marke Citroën, DS i Peugeot.
Izvrsnim prodajnim rezultatima u velikoj mjeri je pridonijela široka paleta modela, od najmanjeg 208 Business pa sve do Boxera i novog Partnera. Peugeot raspolaže širokom gamom lakih komercijalnih vozila te ostvaruje suradnju s više od 1.200 poslovnih kupaca, među kojima posebno ističu tvrtke Ericsson Nikola Tesla i Hrvatski Telekom.
“Naša su očekivanja u prodaji vozila iz gospodarskog programa uvijek visoka. Citroën i Peugeot su uvijek bili visoko pozicionirani među proizvođačima gospodarskih vozila s kompletnom, modernom i raznolikom gamom koja zadovoljava vrlo različite potrebe profesionalnih korisnika. Naši kupci prepoznali su u markama Peugeot i Citroën optimalan omjer cijene, kvalitete i kontroliranih troškova u korištenju”, ističe Brlek dodajući kako u 2016. očekuju da marke Citroën i Peugeot ostanu na prijestolju, a u tome će pomoći i obnovljeni Jumpy i Expert za koje tvrdi da će biti najmodernija vozila u tom segmentu.
Marka Renault ima cjelovitu paletu gospodarskih vozila u potpunosti prilagođenu potrebama tržišta i svim profilima kupaca. Renault je obnovio svoju ponudu dostavnih vozila u zadnjih nekoliko godina predstavivši novi Kangoo, Trafic i Master. Osim potpuno obnovljenog izgleda, obnovljenu paletu krase i novi motori, udobnost i funkcionalnost kabine te efikasni tovarni prostor.
U ponudi je i najmanji pripadnik ovog segmenta, Clio Serviser, koji ima tovarni prostor manjeg furgona. Kangoo Express ima tri različite dužine karoserije, dvije nosivosti i širok izbor štedljivih i snažnih motora, dok je novi Trafic Furgon prilagodljiv svim vrstama tereta (biljke, teški tereti, mali ili veliki predmeti, itd.). Novi Renault Master dolazi u širokoj paleti izvedbi (više od 80) te obuhvaća i novi Furgon L4 s pogonom na stražnje jednostruke kotače.
“Renault je sa svojim gospodarskim programom godinu završio na vrlo dobrom 4. mjestu. Ono što je najbitnije je da smo mrežu prodaje razgranali na kanale okrenute malim i srednjim poduzetnicima koji su i najzahtjevnija ciljna skupina. Ono što bismo posebno istaknuli je i prisutnost Dacije koja je završila na 8. mjestu sa, za sada, jedinim modelom Dokkerom Van koji je u vrlo kratkom vremenu prepoznat od strane hrvatskih kupaca”, naglašava Igor Petković, Marketing koordinator Hrvatska, te dodaje kako su mali poduzetnici počeli sve više prepoznavati prednosti gospodarskih vozila pa u tom smislu očekuju daljnji rast potražnje za tom vrstom vozila.
TRŽIŠTE U UZLAZNOJ PUTANJI
Hrvatsko tržište motornih vozila u 2015. godini obilježilo je nekoliko glavnih trendova. Kao prvo, blagi rast prodaje novih osobnih vozila (+5,2%) i značajniji rast prodaje novih lakih gospodarskih vozila (+31,6%). Drugi značajan trend je poremećaj odnosa između uvoza novih i rabljenih vozila na štetu novih vozila, što ima svoje negativne učinke na starost voznog parka, a posljedično tome na sigurnost i na okoliš.
Kao treći važan trend izdvaja se znatno smanjeni udio građana (fizičke osobe) kao kupaca u odnosu na pravne osobe (prije krize udio fizičkih osoba iznosio je 54%, a prošle godine je pao na 31%). Drugim riječima, značajno se mijenjaju tržišni trendovi na automobilskom tržištu, što onda ima učinka i na ponašanje kupaca s jedne strane, ali i na poslovne subjekte i državni proračun s druge strane.
Tržište lakih gospodarskih komercijalnih vozila u konstantnom je rastu. Od 2012. godine, kada je registrirano 3.629 vozila, tržište je u 2015. poraslo za 80 posto na 6.879 vozila. Povećanje potražnje se najviše odrazilo na mala, gradska dostavna vozila (+125%) te na furgone (+70%).
Međutim, vidljiv je pad potražnje za pick-up vozilima koja su pala za 36 posto. Gledano po tržišnim segmentima, kod osobnih vozila prošle je godine zabilježen rast u dva segmenta (mala vozila i terenci/SUV), dok su svi ostali segmenti u negativnoj tendenciji. Za razliku od novih vozila, kod uvezenih rabljenih vozila upravo ostali segmenti (srednja i visoka klasa, sportska vozila) bilježe porast. Tako se u osnovi u ovom dijelu radi o svojevrsnom učinku spojenih posuda (prelijevanje kupaca novih vozila u segmentu srednje i visoke klase na kupovinu rabljenih vozila srednje i visoke klase).
Sigurno je da je oporavak trgovine na malo imao pozitivan učinak i na prodaju novih lakih dostavnih vozila. Međutim, ako bismo promatrali segment s najvećim rastom (a to su vozila za gradsku dostavu), čini se da je tom porastu, uz maloprodaju, dalo učinka i u drugim gospodarskim djelatnostima. Uglavnom, blagi gospodarski oporavak se pokazao i u optimizmu kupovnih odluka poduzetnika i obrtnika koji su najčešći kupci dostavnih vozila.
“Ovdje je važno primijetiti da je, za razliku od osobnih vozila, znatno veći udio novih lakih dostavnih vozila negoli rabljenih. I ovo je jedan od pokazatelja nositeljima izvršne vlasti, naročito kreatorima fiskalnih pravila, kako je potrebno izvršiti određene korekcije i prilagodbe u poreznom i trošarinskom sustavu kako bi se kupce vozila što više zadržalo u zemlji i time pozitivno utjecalo na sigurnost, okoliš, ali i na izravne i neizravne prihode proračuna”, zaključuje Agan Begić, direktor Promocije Plus, agencije koja prati tržište vozila.
