Eurozona je izložena rizicima produženog razdoblja niske inflacije
Oporavku gospodarstva u EU zaprijetilo je prekomjerno padanje cijena, jer se prosječna inflacija u EU snizila na 0,7 posto na godišnjoj razini. Zbog toga je Europska središnja banka (ECB), koja je godišnju inflaciju naciljala na dva posto, prošloga tjedna svoju referentnu kamatnu stopu od 0,5 posto iznenada spustila na 0,25 posto, kako bi neizravno spriječila pad gospodarske aktivnosti.
“Eurozona je izložena rizicima produženog razdoblja niske inflacije”, rekao je guverner ECB-a Mario Draghi, upozorivši da je središnja banka stoga spremna na dodatno spuštanje kamatne stope, makar ona postala i negativna. Naime, inflacija u EU naglo je počela padati od proljeća, pri čemu je u Grčkoj i Bugarskoj već postala negativna, pretvorivši se u deflaciju.
Cijene padaju brže nego što se čini, jer su mnoge države povećale PDV ili trošarine, poput Hrvatske, i time poskupjele proizvode i usluge. Ako se od sadašnje niske inflacije odbije rast tih poreza, kažu ekonomski analitičari, gotovo svaka druga država u EU već se nalazi na rubu deflacije.
Potrošačke cijene u Hrvatskoj u rujnu su bile 1,1 posto veće nego u istom lanjskom mjesecu, što znači da je inflacija najniža u tri godine.
Na potez ECB-a pozitivno su reagirale burze u Europi i Hrvatskoj, makar privremeno. Istodobno su pale i kamate na dug Italiji, Španjolskoj i drugim prezaduženim zemljama, što im olakšava politiku smanjenja proračunskih manjkova. Vrijednost eura prema dolaru pala je najmanje za jedan posto, a oslabio je prema funti i japanskom jenu, što pozitivno utječe na konkurentnost europskog gospodarstva u svijetu.
Poduzeća u eurozoni žale se da je euro u posljednja tri mjeseca skočio osam posto prema dolaru, a tijekom godine dana približno 30 posto prema jenu pa američka i japanska poduzeća lakše dolaze do kupaca.
ECB-ovo sniženje kamata zasad nije ostavilo značajnije posljedice na Hrvatsku, prema prošlotjednim analizama iz RBA, Zabe i PBZ-a. Kuna nastavlja blago padati prema euru već od ljeta, neovisno o potezu ECB-a. Kamate na hrvatski javni dug nisu pale, kao Italiji i Španjolskoj, nego se povećavaju. Razlog je u slabljenju kreditnog rejtinga Hrvatske, te u prošlotjednoj objavi Ministarstva financija da je izabralo savjetnike za novo izdanje državnih obveznica u inozemstvu, odnosno za zaduživanje.
Kamate na desetogodišnji dug u dolarima Hrvatskoj trenutačno iznose 5,9 posto. Rizičnost posuđivanja novca našoj zemlji jedna je od najviših među članicama EU, gotovo dvostruko veća nego u slučaju Italije i Španjolske, s kojima je Hrvatska lani bila gotovo izjednačena. Italija i Španjolska zadužuju se na deset godina uz približno četiri posto kamata. (Glas Slavonije)
