Uslijed pritiska fintecha, vidi se trend približavanja tradicionalnih mobilnih bankarskih aplikacija onima koje vidimo u “neobankama” ili u kripto novčanicima
Hrvatske banke ne zaostaju značajnije za europskim trendovima kada je riječ o digitalizaciji i primjeni financijskih tehnologija (fintech), pri čemu upravo inovativni startupovi i “fintech” tvrtke u određenoj mjeri i diktiraju brzinu promjena u tim segmentima, istaknuto je na konferenciji Money Motion. FinTech konferencija srednje i istočne Europe Money Motion održana je krajem ožujka na Zagrebačkom velesajmu, a ovogodišnje izdanje posjetilo je oko 2.500 gostiju, dok je na predavanjima i panelima sudjelovalo više od 120 stručnjaka.
Suosnivač konferencije Nikola Škorić apostrofirao je “nevjerojatnu fleksibilnost bankarskog sektora”, što je suprotno ranijem uvriježenom mišljenju o bankama kao institucijama koje se jako sporo mijenjaju. Tako je u zadnjih godinu dana uočeno da banke počinju primjerice ulaziti u kriptoindustriju, što je prije svega nekoliko godina bilo potpuno nezamislivo. To je, pojašnjava Škorić, reakcija i na “neobanke” koje su se pojavile u zadnjih nekoliko godina i koje uzimaju sve više maha, primjer čega je Revolut, koji bilježi konstantan rast broja korisnika u Hrvatskoj.
Uslijed pritiska fintecha, vidi se trend približavanja tradicionalnih mobilnih bankarskih aplikacija onima koje vidimo u “neobankama” ili u krajnjoj liniji u kripto novčanicima, izjavio je Škorić. Ustvrdio je i da banke ne služe tome da “inoviraju nevjerojatnom brzinom”, već da to ipak prepuštaju fintechima. Smatra i da hrvatske banke nisu predvodnice, ali sigurno ne zaostaju previše za europskim trendovima kada je riječ o primjeni inovativnih digitalnih rješenja. Škorić je i direktor kriptomjenjačnice i platnog procesora Electrocoin pa je tako otkrio da je nekoliko banaka u Hrvatskoj iskazalo interes za uslugom te tvrtke, čime bi svojim klijentima omogućile trgovanje kriptovalutama.
EUROPA NA GOTOVINI
U svom je govoru Škorić kazao i da platni sustav u Europi dosta zaostaje za ostatkom svijeta pa tako dok primjerice u Aziji i Africi sve više ljudi koristi digitalne novčanike, u Europi se građani još uvijek u značajnoj mjeri oslanjaju na gotovinu.
Milan Gauder, koji ima bogato radno iskustvo u industriji plaćanja te je trenutno savjetnik u nekoliko fintecha, istaknuo je da su predvodnice u korištenju aplikacija i sustava za instantna plaćanja zemlje kao što su Indija, Brazil, Tajland, Vijetnam i Nigerija. U tim zemljama, kao i drugdje, trend digitalnog plaćanja značajno je ubrzao s pandemijom koronavirusa, a to da su uspješnije nego primjerice europske zemlje objašnjava time da ih je trend korištenja kartica dijelom i zaobišao, dok su se u nuždi usluge instantnih plaćanja pokazale kao najjednostavnije.
Danas postoji više aplikacija koje maksimalno olakšavaju i ubrzavaju transakcije među građanima, a jedna od njih je i Keks Pay, po riječima voditelja tog proizvoda u Erste banci Borisa Blaževića, ujedno i jedini fintech u vlasništvu neke hrvatske banke. Keks Pay broji oko 500 tisuća korisnika, tako i klijente svih drugih banaka, uključuje više od 100 izdavatelja računa, pa tako omogućuje i jednostavno plaćanje računa za režije bez naknada, čime je hrvatskim građanima do sada ušteđeno nekoliko milijuna eura, izjavio je Blažević.
Aplikacija planira i širenje na neke zemlje regije, pripreme su u tijeku, a krajem ove ili početkom iduće godine cijela bi priča trebala u potpunosti zaživjeti, kazao je.
SIGURNOST DIGITALNIH PLAĆANJA
Prema Mastercardovom istraživanju koje uključuje 12 zemalja srednje i istočne Europe, Hrvatska jako dobro stoji kada je riječ o prihvaćanju digitalnih tehnologija, pa tako i u pogledu plaćanja, istaknula je direktorica Mastercarda u Hrvatskoj Gea Kariž.
Da bi se građani u još većoj mjeri okrenuli digitalnim rješenjima kod plaćanja, potrebno je unaprjeđenje potrošačkog iskustva te sigurnosti. “Kada ljudi budu svjesni da je njihova transakcija sigurna i jednostavna, onda će to i više koristiti nego trenutno”, smatra Kariž, koja je također apostrofirala finteche kao predvodnike promjena, koji potiču banke na brži digitalni razvoj.
Na ekonomsku perspektivu Hrvatske osvrnula se Natalia Leichmanova iz Mastercard Economics Instituta, ističući iznimnu potrošačku snagu hrvatskih građana i rast njihove kupovne moći, posebice u području turizma i iskustvene potrošnje. Poručila je kako je danas kupovna moć u Hrvatskoj veća nego 2019. godine, dakle prije pandemije. U Njemačkoj se to nije dogodilo, ali u regiji jest. Kao rezultat toga, odlučnost potrošača u Hrvatskoj vratila se na najviše razine ikad. Najviše se počelo trošiti na iskustva – zabavu, dobar provod i ono što se pamti, istaknula je.
SVIJET OSIGURANJA
Ana Zovko, izvršna direktorica za digitalno poslovanje i IT u Croatia osiguranju, izjavila je da je industrija osiguranja tradicionalno zaostajala za digitalizacijom u odnosu na ostale segmente financijskog sektora, no to se sada mijenja, pri čemu se pojavljuju brojni startupovi i “insurtechi” koji mijenjaju i pojednostavljuju korisničke procese.
Ustvrdila je da Croatia osiguranje predvodi digitalizaciju na domaćem tržištu osiguranja, pri čemu je apostrofirala digitalno osiguranje Laqo, koje bilježi značajan porast korisnika, kao i aplikaciju Moja Croatia, koja bilježi oko 200 tisuća privatnih korisnika mjesečno.
Pojašnjavajući trendove u sektoru osiguranja, Zovko je istaknula da se ne digitaliziraju samo procesi vezani za prodaju, već primjerice i za prijavu i procjenu šteta te upravljanje policama osiguranja, što vodi do brže i kvalitetnije usluge.
DIGITALNI IDENTITET
Panel o digitalnom identitetu naglasio je važnost priprema za 2026. godinu, kada će svi građani EU morati imati digitalne osobne dokumente, što trenutno najnaprednije implementira Belgija. Prema riječima Sebastiana Theisena iz Entrusta, Njemačka se suočava s izazovima zbog kompleksne regulative, zbog čega je nužno razviti pristupačnije digitalne novčanike za jednostavnije korištenje javnih usluga. Valentina Dragomir iz Evrotrusta podsjetila je na potrebu sigurnog i legalnog prepoznavanja korisnika, dok je Ingo Rübe iz KILT Protocola upozorio na potrebu ravnoteže između državne kontrole i privatnosti korisnika, naglasivši rizike vezane uz dominaciju Big Tech kompanija.
Posebno uzbudljiv dio programa bio je Startup stage, gdje se 20 inovativnih startupa natjecalo za pažnju i naklonost žirija sastavljenog od šest iskusnih investitora. Najviše pažnje privukla je dinamična rasprava u obliku “fightcluba” između tri predstavnika različitih modela financiranja startupa: jedan startup koji se financira vlastitim sredstvima (bootstrapping), drugi koji koristi bankarski kredit te treći koji je podržan od strane investicijskog fonda.
