Slabljenje valuta zemalja u razvoju šteti globalnoj trgovini, jer smanjuje uvoz, a ne povećava izvoz, pokazuje istraživanje Financial Timesa (FT) koje je uključilo više od 100 zemalja.
Istraživanje je pokazalo da bi valutni rat među zemljama u razvoju bio štetniji nego što se ranije mislilo: posljedice bi bile usporavanjem globalne trgovine, a možda i gospodarskog rasta, a ne samo promijene odnose u međusobnoj trgovini između “pobjednika” i “gubitnika”.
Ova analiza pojavila se u trenutku kada raste zabrinutost da neke države koriste devalvaciju kako bi premašili susjede i preotele im tržišni udjel.
Od lipnja 2014. ruska, kolumbijska, brazilska meksička, turska i čileanska valuta pale su između 20 i 50 posto u odnosu na dolar, a malezijski ringgit i indonezijska rupija su najslabije od azijske financijske krize 1998.
Kina, koja je do kolovoza držana juan vezan uz dolar, dopustila je pad od 4,5 posto, što je dovelo do nastavka pada valuta zemalja u razvoju.
FT je usporedio promjene valuta u 107 tržišta u razvoju s obujmom njihove trgovine.
Analiza je pokazala da slabija valuta nije dovela do pojačanog izvoza, no uvoz je pao 0,5 posto za svakih 1 posto pada valute u odnosu na dolar.
Brazilski uvoz je u posljednja tri mjeseca pao 13 posto, procjenjuje Capital Economicsa, a real je u posljednjih 12 mjeseci izgubio 37 posto vrijednosti prema dolaru. Pad uvoza nakon pada valute osjetile su i Rusija, Južna Afrika i Venezuela.
Standardna ekonomija i zdrav razum ponekad nisu suglasni, ali sada se slažu da bi ljudi trebali kupovati više roba i usluga kada su jeftinije. Zato bi slabija valuta, u teoriji, trebala omogućiti rast izvoza.
Zemlje u razvoje tako bi mogle poboljšati svoje tekuće račune platne bilance dopuštanjem pada vrijednosti valute smanjenjem uvoza, a ne rastom izvoza, što opet dovodi do pada globalne trgovine.
Budući da tržišta u razvoju sada imaju veći udio u globalnom BDP-u, povećava se i utjecaj pada njihovog obujma uvoza. Ovaj trend mogao bi objasniti pad globalne trgovine, čiji je obujam, prema podacima Nizozemskog ureda za analizu ekonomskih mjera koji vodi Monitor svjetske trgovine (World Trade Monitor), pao 1,5 posto u prvom tromjesečju 2015. i 0,5 posto u drugom.
Nedavna analiza Svjetske banke provedena na 46 razvijenih i zemalja u razvoju pokazala je da su između 2004. i 2012. deprecijacije tečajeva imale upola manji učinak na rast izvoza nego između 1996, i 2003., iako slabija valuta može biti od pomoći.
Prema podacima Capital Economicsa volumen azijskog uvoza trenutno pada 1,5 posto na godišnjoj razini, no moguće je da raste u Latinskoj Americi. (banka.hr)
 koje je uključilo više od 100 zemalja.){kind=link}