Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) pozvala je u utorak građane na sudjelovanje u velikom nacionalnom istraživanju prehrambenih navika koje bi trebalo pokazati koliko su se te navike promijenile u proteklih deset godina.
Prije deset godina u Hrvatskoj se pretežno kuhalo na suncokretovu ulju, krumpir je bio najčešći prilog, ribu se konzumiralo jednom tjedno, a palačinke su bile najdraže slastice. Prosječan Hrvat je popio barem jednu kavu dnevno. Prehrana se temeljila prvenstveno na pekarskim proizvodima, mesu te voću i povrću. Žene su preferirale piletinu i jele tri šnite kruha, a muškarci svinjetinu i pet šnita kruha dnevno.
Koliko su se te navike promijenile otkrit će Nacionalno istraživanje prehrambenih navika. Voditeljica projekta Darja Sokolić ističe da će “podaci o unosu hranjivih tvari dati uvid što unosimo previše, a što premalo, sve s ciljem osiguranja zaštite zdravlja građana”.
Istraživanje na reprezentativnom uzorku obuhvatit će dobne skupine od deset godina starosti do najstarije životne dobi na području cijele Hrvatske.
Prikupljanje informacija o količini i učestalosti konzumacije hrane i pića, dodataka prehrani i sličnim navikama, kao i o intoleranciji i alergiji na određenu hranu, pomoći će nutricionistima u kreiranju preporuka za pravilnu prehranu. Epidemiolozima će istraživanje poslužiti za stavljanje u odnos utjecaj prehrane na pojavu bolesti, a nadležnim tijelima za donošenje zdravstvenih propisa na nacionalnoj razini.
Istraživanje je dobilo odobrenje Agencije za zaštitu osobnih podataka i Etičkog povjerenstva za korištenje osobnih podataka u istraživačke svrhe. Sudjelovanje je anonimno, a osobni podaci se, osim prilikom kontaktiranja, koriste šifrirani pa ih je nemoguće na bilo koji način povezati s određenim ispitanikom.
Projekt se provodi uz potporu Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA), a dobiveni podaci bit će usporedivi s podacima i iz ostalih EU zemalja.
Svi ispitanici mogu povratno dobiti i izračun unosa hranjivih tvari, kako bi osvijestili koliki je njihov stvarni unos.
Projekt provodi HAPIH u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo (HZJZ), Prehrambeno-biotehnološkim fakultetom u Zagrebu (PBF) i Prehrambeno-tehnološkim fakultetom u Osijeku (PTF). Podaci za sudjelovanje dostupni su na web stranici HAPIH-a.
Kliknite za najnovije vijesti, analize i istraživanja u vašem sandučiću!
