Robni izvoz Hrvatske u prvih deset mjeseci prošle godine smanjen je u odnosu na isto razdoblje prethodne godine iskazan u kunama za 6,3 posto, a iskazan u eurima za 6,9 posto, dok je u istom razdoblju uvoz smanjen po znatno nižoj stopi od 2 posto, kada se iskaže u kunama, odnosno za 2,5 posto u eurima, pokazuju danas objavljeni privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Pokrivenost uvoza izvozom za razdoblje od početka godine do kraja listopada 2013. godine iznosi 55,7 posto, znatno niže od 58,3 posto koliko je iznosila u istom razdoblju 2012.
Podaci DZS-a pokazuju da je Hrvatska u prvih deset mjeseci lani na inozemna tržišta izvezla roba u vrijednosti od 56,5 milijardi kuna ili 3,8 milijardi kuna manje nego u istom razdoblju 2012. godine. Istodobno je u Hrvatsku uvezeno roba za više od 101,3 milijardi kuna, što je za dvije milijarde kuna manje od robnog uvoza u istom razdoblju prethodne godine.
Iskazan u eurima, hrvatski je robni izvoz u promatranom razdoblju smanjen za 552 milijuna eura, na 7,46 milijardi eura, dok je uvoz istovremeno smanjen za 345 milijuna eura, na 13,4 milijarde eura.
Iz toga proizlazi da manjak u vanjskotrgovinskoj razmjeni Hrvatske za prvih devet mjeseci 2013. iznosi 44,9 milijardi kuna ili 5,9 milijardi eura te je prema deficitu iz prvih deset mjeseci 2012. povećan za 4,1 posto u kunama, odnosno 3,6 posto u eurima.
Statistika pokazuje da je do kraja listopada prošle godine izvoz prerađivačke industrije iskazan u eurima na godišnjoj razini pao za 8,1 posto, na 6,6 milijardi eura.
Izraziti pad izvoza pritom se bilježi u proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava, pod kojom statistika vodi brodogradnju, i to za čak 50,5 posto – sa 616,6 milijuna eura u 2012. na 305 milijuna eura u 2013.
Među djelatnostima s većim udjelom u izvozu, u proizvodnji rafiniranih naftnih proizvoda izvoz je pao za 13,3 posto na 844,5 milijuna eura, u proizvodnji strojeva i uređaja smanjen je za 1,2 posto, na 558,7 milijuna eura, a u proizvodnji električne opreme za 4,1 posto, na 557,5 milijuna eura, dok je izvoz prehrambenih proizvoda pao za 6 posto, na 532,5 milijuna eura.
Istodobno se bilježi najveći rast izvoza gotovih metalnih proizvoda, i to za 16,8 posto, na 493,8 milijuna eura, dok je izvoz farmaceutske industrije porastao za 3 posto, na 355,1 milijun eura.
U uvozu prerađivačke industrije pak do kraja listopada lani vrijednosno prednjači uvoz prehrambenih proizvoda koji je iznosio 1,2 milijarde eura te je prema prethodnoj godini povećan za 6,5 posto.
Uvoz kemikalija i kemijskih proizvoda istodobno je porastao za 0,5 posto, na 1,14 milijardi eura, dok je strojeva i uređaja uvezeno za 1,01 milijardu eura ili 0,7 posto više nego u isto vrijeme 2012.
Podaci DZS-a za prvih deset prošlogodišnjih mjeseci potvrđuju da je i nadalje najznačajnije tržište za hrvatske proizvode Europska unija, s udjelom od 59,9 posto u ukupnom izvozu. Uvoz iz EU pak čini više od 72,6 posto ukupnog uvoza u Hrvatsku.
Na tržišta EU Hrvatska je od početka godine do kraja listopada lani izvezla roba vrijednih gotovo 4,5 milijardi eura ili 4,8 posto manje nego u istom razdoblju 2012., dok je uvoz iz zemalja EU istovremeno smanjen za 2 posto, na 9,7 milijardi eura.
Pojedinačno, Hrvatska je najviše roba plasirala na tržište Italije, za 1,05 milijardi eura (pad za 15,1 posto) te na njemačko tržište, za 829 milijuna eura (rast za 0,4 posto).
Najveći uvoz ostvaren je pak iz Njemačke, u iznosu od 1,8 milijardi eura (0,9 posto više), Italije 1,62 milijarde eura (15,1 posto manje), Slovenije 1,55 milijardi eura (18,7 posto više) te iz Austrije za 1,2 milijarde eura ili 7,8 posto manje nego u 2012.
U zemlje Cefte, na koje se odnosi 20,7 posto ukupnog izvoza, Hrvatska je izvezla roba za 1,54 milijarde eura ili 7,1 posto manje nego godinu ranije, dok je uvoz iz tih zemalja, koji čini oko 6,2 posto ukupnog uvoza, pao za 3 posto, na 828,8 milijuna eura.
Među zemljama Cefte vrijednosno najveću robnu razmjenu Hrvatska ima s Bosnom i Hercegovinom – izvoz u tu zemlju iznosi 971,3 milijuna eura i smanjen je za 3,8 posto, dok je uvoz povećan 5 posto, na gotovo 499 milijuna eura. (Lider/Hina)
