Možemo reći da su interes i pozornost za održivo poslovanje postignuti, no sad smo se suočili s nedostatkom znanja i stručnih kadrova koji će primijeniti održive prakse u poduzećima. U ovom trenutku hrvatsko gospodarstvo na ubrzanom je tečaju za implementaciju održivosti te stručnjaci vjeruju kako će se stvari konačno početi ubrzano kretati na bolje i da ćemo svjedočiti mnogim pozitivnim promjenama
Kroz protekle godine društveno odgovorno i održivo poslovanje prošlo je dugačak put od prigodne teme, koju se spominjalo uzgred među kompanijama koje su u tom pogledu imale što za podijeliti s javnošću, pa sve do ključne poslovne strategije na kojoj se temelji cjelokupan budući razvoj djelovanja praktično svih kompanija na tržištu. Nitko nije izuzet. A kako i bi kada novi Tetra Pak Index kao naslovnu poruku ističe da potrošači sve više povezuju osobno zdravlje i zdravlje Planeta. Naime, 15. izdanje izvještaja Tetra Pak Index istražilo je stavove potrošača, trendove i potencijal za nove prehrambene proizvode te utvrdilo kako njih 54 posto uzima u obzir budućnost Planeta pri odabiru hrane, a čak 70 posto smatra da zdravi proizvodi ne bi trebali štetiti okolišu. To znači da sada, osim o svom osobnom zdravlju prilikom kupnje hrane, potrošači sada aktivno razmišljaju i o okolišu.
Osim o svom osobnom zdravlju prilikom kupnje hrane, potrošači sada aktivno razmišljaju i o okolišu
Ovi ekološki osviješteni potrošači, koji se također nazivaju “klimatičari”, spremni su promijeniti svoje prehrambene navike kako bi zaštitili Planet. Pritom se očekuje da će trend zaštite okoliša rasti jer se učinci klimatskih promjena osjećaju sve šire s potrošačima koji očekuju od proizvođača hrane da isporuče proizvode koji su i zdravi i održivi. “Rezultati ovogodišnjeg izvještaja Tetra Pak Index odražavaju smjer kojim smo krenuli u posljednjih nekoliko godina, a to je dekarbonizacija prehrambene industrije i činjenje prehrambenih sustava otpornijima i održivijima. U mnogim dijelovima svijeta ljudi se oslanjaju na proizvode kao što su mlijeko i sokovi za svoju dnevnu prehranu, stoga je ključno optimizirati njihov lanac vrijednosti s inovacijama u nabavi, pakiranju, preradi i distribuciji u čemu imamo aktivnu ulogu zajedno s našim korisnicima i dobavljačima”, izjavio je Adolfo Orive, predsjednik i glavni izvršni direktor tvrtke Tetra Pak.
ESG RATING
Kao što vidimo, poduzeća su danas proširila svoj utjecaj do točke u kojoj poslovanje ne utječe samo na ekonomiju, nego i na društvo i okoliš. Nefinancijske informacije poznate su i pod imenom ESG informacije o okolišu, društvu i upravljanju (ESG). ESG izvještavanje (Environmental, Social, and Governance) je proces prikupljanja, analize i objavljivanja informacija o ekološkim, društvenim i upravljačkim aspektima poslovanja organizacije. Hrvatska gospodarska komora (HGK) u srpnju ove godine predstavila je hrvatski ESG rating te je u rujnu na konferenciji Podržimo održivo dodijelila nagrade tvrtkama s najboljim rezultatima. Tamara Kelava, voditeljica Odjela za energetiku, zaštitu okoliša i komunalno gospodarstvo HGK, odgovorila je na naš upit pojasnivši kako su kriteriji za dodjelu ovih nagrada usklađeni s regulativom, zahtjevima financijskih institucija i tržišta kapitala te specifičnostima pojedinih industrija.
Opseg tvrtki koje moraju izvještavati o održivosti prema europskim direktivama povećavat će se iz godine u godinu
“Jedan dio informacija prikupljamo kroz ispunjeni ESG upitnik, a ostatak na temelju javnih podataka, od financijskih do primjerice procjena emisija stakleničkih plinova za pojedinu djelatnost. U upitniku imamo specifični skup pitanja koja su relevantna za pojedinu djelatnost, kao npr. obrada balastnih voda za tvrtke koje se bave vodenim prometom, postotak korištenja recikliranih materijala u građevinskoj industriji. Prikupljeni pokazatelji se interpretiraju s obzirom na industriju – kako se tvrtke ne bi ‘kažnjavale’ nižom ocjenom zbog prirode svoje djelatnosti. Svaka tvrtka dobije svoje individualno izvješće te prijedloge poboljšanja rezultata”, pojasnila je Kelava. Ona je pritom naglasila kako će se opseg tvrtki koje moraju izvještavati o održivosti prema europskim direktivama povećavati iz godine u godinu. “Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo izdaje smjernice o odobravanju i praćenju kredita, pri čemu neke banke uzimaju u obzir i ESG rizike pri procjeni kreditne sposobnosti klijenta te pripadajuće kvalitativne i kvantitativne podatke. Uz ključan benefit privlačenja kapitala i investitora, tvrtke će korištenjem ESG ratinga moći procijeniti svoje ESG performanse i steći uvid u izloženost rizicima. Mogu pratiti svoj napredak i prilagođavati svoju poslovnu strategiju, kao i usporediti svoje poslovanje s drugim tvrtkama u sektoru te povećati konkurentnost. Tu je dakako i reputacijski faktor kod ključnih dionika, od dioničara i zaposlenika do svih vanjskih partnera”, rekla je Kelava.
Na pitanje kako se u tim okvirima snalaze tvrtke iz maloprodaje i proizvodnje robe široke potrošnje odnosno gdje ima prostora za napredak u ovom sektoru kada je riječ o njihovom ESG ratingu, ona odgovara kako prostora za poboljšanje ima primjerice u područjima mjerenja i smanjenja emisija, upravljanju lancem opskrbe te povećanju korištenja obnovljivih izvora energije. “Dosta su dobri rezultati po pitanju recikliranja otpada. Očekujemo i veći broj sveobuhvatnih ESG strategija kao korak dalje od same identifikacije područja za prilagodbu”, istaknula je.
Zanimljivo nam je bilo čuti i njeno mišljenje o tome kako stoje hrvatska poduzeća u kontekstu međunarodne konkurencije te slijede li predvodnike s razvijenih tržišta kada je riječ o društveno odgovornim praksama u svom poslovanju. “Možemo reći da su pojedini sektori, kao naprimjer bankarski sektor, kroz ESG zahtjeve prilikom odabira investicijskih projekata, odnosno energetski i IT sektor kroz svoja rješenja za učinkovitost u području potrošnje energije i smanjenja CO2 emisija, pokretači ESG napretka”, bio je njen odgovor.
Treba podsjetiti pritom kako je nova Direktiva o korporativnom izvješćivanju o održivosti (CSRD) stupila na snagu diljem Europske unije. Države članice moraju je uključiti u svoje nacionalne zakonodavne okvire u roku od 18 mjeseci pa je tako ESG postao zakonska obveza. Ova dugo očekivana direktiva stavlja obavezu za mnoge tvrtke koje djeluju unutar Europske unije da javno izvještavaju o svojim okolišnim, društvenim i upravljačkim (ESG) aktivnostima. “Kao rezultat toga, tvrtke će se morati pripremiti za ispunjavanje strožih zahtjeva transparentnosti vezane uz njihovu posvećenost održivom poslovanju”, poručila je Tamara Kelava.
HRVATSKI INDEKS ODRŽIVOSTI
Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj – HR PSOR već dulje od 15 godina po vrlo strogoj metodologiji ocjenjuje dosege hrvatskih poduzeća u području društveno odgovornog poslovanja, a nagrade HRIO – Hrvatski indeks održivosti nedavno su dodijelili po 16. puta. “Radi se o metodologiji koju smo razvili daleke 2006. godine, a nagrade prvi puta dodijelili 2008. pod nazivom Indeks DOP-a. Prije tri godine prilikom značajnije dorade metodologije promijenili smo ime u HRIO. Dakle, metodologiju smo razvili sami, ali konzultirajući renomirane svjetske metodologije kao što su: Corporate Responsibility Award, organizacije Business in the Community i Dow Jones Sustainability Index, Globalne smjernice za izvještavanje o održivosti. Metodologija je u obliku upitnika dostupna na platformi HRIO u formi aplikacije u kojoj kompanije odgovaraju na pitanja, a rezultati se boduju i rangiraju”, pojasnila je Mirjana Matešić, direktorica HR PSOR-a. Pritom se vrednovanje održivih praksi vrši kroz šest područja: Održivo korporativno upravljanje, Upravljanje okolišem, Odgovorne prakse u radnoj okolini, Odgovorni odnosi sa zajednicom, Ljudska prava i Dječja prava. Ova su područja dodatno razrađena potpoglavljima i nizom pokazatelja te se upitnik razlikuje za velika i srednja u odnosu na mala ili javna poduzeća, a upitnik za velike primjerice sadrži 149 pitanja.
“Najbolja poduzeća, nakon dodatne procjene komisije, nagrađujemo svake godine u studenome na našoj godišnjoj Konferenciji o održivom razvoju. Glavne nagrade dodjeljujemo za četiri kategorije poduzeća – veliko, srednje, malo i javno, a sektorske nagrade dodjeljujemo za uspjeh u pojedinom poglavlju upitnika”, naglasila je Matešić. Ona dodaje pritom kako je HRIO usklađen i kompatibilan sa svim najnovijim regulatornim zahtjevima te pomaže kompanijama uvesti prakse i mjerenja koje zahtijeva nova Direktiva o korporativnom izvještavanju o održivosti (CSRD) te EU standardi za izvještavanje o održivosti (ESRS).
Napredak u primjeni održivih praksi u Hrvatskoj je zaostajao u odnosu na zapadne zemlje Europe
Kao osobu koja je u Hrvatskoj svakako jedna od najpozvanijih dati sud o napretku hrvatskog poslovnog sektora u pogledu održivih praksi, upitali smo je za ocjenu aktualnog stanja. “Napredak je kroz protekle godine bio nezadovoljavajući te je zaostajao u odnosu na zapadne zemlje Europe. Međutim, s novim paketom regulative o obveznom izvještavanju o održivosti i o udjelima održivih djelatnosti u prihodima te investicijama i troškovima kompanija, značajno je porastao interes za ove teme. Možemo reći da je interes i pozornost za održivo poslovanje postignuto, no sad smo se suočili s nedostatkom znanja i stručnih kadrova koji će primijeniti održive prakse u poduzećima. U ovom trenutku hrvatsko gospodarstvo na ubrzanom je tečaju za implementaciju održivosti te s velikim optimizmom gledam u budućnost jer vjerujem da će se stvari konačno početi ubrzano kretati na bolje i da ćemo svjedočiti mnogim pozitivnim promjenama”, optimistična je Mirjana Matešić.
Na pitanje kako u području održivosti kotiraju tvrtke iz FMCG sektora ona odgovara kako je riječ o sektoru koji ima ogroman utjecaj pa samim time i ogromnu odgovornost te je mišljenja da ima puno područja gdje se mogu primjenjivati održive prakse. “Spomenimo samo pitanje ambalaže koja je odgovorna za najveći udio u proizvodnji otpada, zatim tehnološki procesi koji troše energiju, sirovine i način proizvodnje istih koji onda utječu i na kvalitetu proizvoda i tako dalje. Proizvođači mogu, a odgovorne kompanije i obrazuju potrošače kako bi potrošnja bila održiva, primjerice sa što manje bacanja hrane, te kako bi se ambalaža odložila na prihvatljiv način kako bi se materijali mogli ponovno upotrijebiti. Neke aktivnosti s ciljem održivijih praksi postoje i u Hrvatskoj, ali puno više toga se može učiniti no što se trenutno čini”, smatra ova stručnjakinja za održivo poslovanje.
NAJVEĆI NAPREDAK
Logično je da nakon ovih stručnih pogleda Mirjane Matešić odgovore iz FMCG sektora započnemo s Podravkom koja je dobila nagradu HRIO za najveći napredak u odnosu na prošlu godinu. Odgovorila nam je Nataša Mikuš Žigman, direktorica sektora Poslovna održivost i zelena transformacija u Podravki, koja je istaknula kako je održivost integrirana u sve aspekte Podravkinog poslovanja te da je odjel za Održivi razvoj osnovan još 2015. godine. Potom je u travnju 2022. godine, restrukturiranjem poslovne organizacije Podravke i segmenta prehrane, formiran sektor za Poslovnu održivost i zelenu transformaciju te je u ožujku ove godine donesena Strategija održivog poslovanja Grupe Podravka do 2030. godine kroz koju su definirana četiri strateška stupa i deset glavnih ciljeva održivog poslovanja. “Grupa Podravka trenutno je u najvećem investicijskom ciklusu u povijesti, a fokus je na energetskoj učinkovitosti i obnovljivim izvorima energije te povećanju efikasnosti poslovanja. Ulaganjem u obnovljive izvore energije, obnovom logističkog voznog parka, izgradnjom LDC-a, investicijama u energetsku učinkovitost nekretnina te tehnološkom modernizacijom smanjit ćemo utjecaj stakleničkih plinova što je i jedan od strateških ciljeva kompanije.
Prostora za napredak ima u područjima mjerenja i smanjenja emisija, upravljanju lancem opskrbe te većem korištenju obnovljivih izvora energije
Značajan doprinos održivim ciljevima Podravka želi ostvariti kroz pozitivan doprinos zdravlju svojih potrošača. U segmentu prehrane usvojena je Nutritivna strategija koja je usmjerena na daljnje poboljšanje nutritivnog profila Podravkinih proizvoda te razvoj inovacija koje prate trendove u održivim preferencijama naših potrošača. Svoj doprinos želimo dati i na području smanjenja otpada kroz korištenje reciklabilne, kompostabilne i okolišno prihvatljive ambalaže te je već sada gotovo 90 posto ukupno korištene ambalaže u segmentu prehrane reciklabilno”, naglasila je Mikuš Žigman. Osvrćući se na nagradu HRIO istaknula je kako je dobivanje nagrade HRPSOR-a za najveći napredak u uspješnom provođenju održivih praksi “dodatna potvrda da naši kontinuirani napori daju rezultate koje prepoznaje i struka te je dodatna motivacija za nastavak održivog poslovanja”. “Dodatno, značaj nagrade je tim veći što je održivost postala nezaobilazna tema. Održive prakse nalaze se u svim porama europskog gospodarstva i potrebni pomaci u ovom području su veliki, no svaki pozitivan pomak jest važan. Također, pomaci su vidljivi i kroz velik broj dostupnih stručnih edukacija te organizaciju stručnih konferencija i panela kako bi zajedničkim snagama pronašli način kako pratiti korak s EU regulativom uz razmjenu iskustva i stjecanje stručnih znanja. S obzirom na to da održivost postaje kriterij kod usmjeravanja financijskih tokova, gospodarski subjekti postaju svjesni da je primjena održivih praksi u poslovanju neizbježna”, zaključuje Nataša Mikuš Žigman.
OD DJELATNIKA DO AMBALAŽE
I malo zapadnije od Koprivnice u Varaždinu puno se računa vodi o društveno odgovornim praksama, a u Vindiji se posebno ponose svojim odnosom prema zaposlenicima. “Naši zaposlenici svakako su među primarnim skupinama kada je riječ o našoj brizi za kvalitetu života, zadovoljstvo i sigurnost. Trudimo se osigurati im zadovoljavajuća materijalna prava, a na to smo dodatan naglasak stavili upravo unatrag posljednjih nekoliko godina, kako bismo odgovorili na inflaciju i rast cijena te generalno više standarde života”, poručuju iz Vindije.
Održivost postaje kriterij kod usmjeravanja financijskih tokova te gospodarski subjekti postaju svjesni da je primjena održivih praksi u poslovanju neizbježna
Ovoga ljeta varaždinska kompanija uključila se u Sparovu društveno odgovornu aktivnost smanjivanja udjela šećera u proizvodima vlastitih robnih marki. “Budući da je Grupa Vindija jedan od najznačajnijih domaćih proizvođača, vjerujemo da smo pridruživanjem ovoj inicijativi svojim primjerom potaknuli i druge domaće proizvođače da podrže ovaj projekt koji je prije svega za opće dobro. Doprinos zdravijem i aktivnijem životu te stvaranje kvalitetnijih prehrambenih navika naših kupaca jedan je od ključnih poslovnih i društvenih prioriteta Grupe Vindija. Pritom ističemo kako smo važan korak u tom smjeru, između ostalih, postigli i rebrandingom cjelokupne grupe ‘z bregov voćnih jogurta, u kojima je udio šećera smanjen za 15 posto, a čime ćemo ujedno za ovu grupu proizvoda na godišnjoj bazi utrošiti 26.000 kg šećera manje. Ovakav iskorak napravili smo i u asortimanu sokova, za čiju će se proizvodnju godišnje utrošiti čak 231.700 kg šećera manje. Smatramo kako na ovaj način aktivno sudjelujemo u promicanju zdravijih navika kupaca i utječemo na smanjenje prekomjerne konzumacije šećera”, istaknuli su iz Vindije. Osim toga, ostvarili su i suradnju s kompanijom Tetra Pak koja se odnosi na uvođenje neodvojivih čepova na dio proizvoda u kartonskoj ambalaži, a lansirali su i prva plant based pakiranja u Hrvatskoj. “Najnovija generacija inovativnih rješenja je i ugljično neutralna ambalaža s čak 88 posto materijala iz obnovljivih izvora. Certificirana je od strane Carbon Trust organizacije te implementirana za naš dio asortimana trajnog mlijeka, biljnih napitaka i sokova”, istaknuli su iz varaždinske prehrambene kompanije.
IMPACT PODUZETNIŠTVO
Treći primjer koji smo ovoga puta odlučili izdvojiti je Philip Morris Zagreb, kompanija koja je nedavno ponovno primila certifikat Poslodavac Partner za HR izvrsnost. Stanko Kršlović, voditelj korporativnih poslova i član uprave, upravo to u svom uvodu naglašava: “Kompanija Philip Morris Zagreb veliku pažnju pridaje učenju, rastu i razvoju svojih zaposlenika. Već devet godina zaredom dobitnik smo certifikata Poslodavac Partner, što pokazuje našu predanost stvaranju poticajnog radnog okruženja. U protekloj godini zaposlenici kompanije Philip Morris Zagreb prošli su veliki broj edukacija u sklopu godišnje i dugoročne strategije razvoja zaposlenika. Svaki zaposlenik kompanije ima individualan razvojni plan te može sudjelovati u mentorskom programu i prenositi znanja kao interni trener čime se gaji pozitivno, podržavajuće i osnažujuće radno okruženje”, istaknuo je Kršlović dodajući kako je glavni pokazatelj uspješnosti ovih inicijativa upravo zadovoljstvo zaposlenika upravljanjem ljudskim potencijalima u kompaniji koje je na vrlo visokim razinama.
Osim toga, Philip Morris Zagreb zajedno s ACT grupom provodi projekt impact poduzetništva Pokreni nešto svoje. Radi se o programu ulaganja u društveno odgovorne poduzetnike koji se provodi već sedmu godinu zaredom. U tom je periodu kroz program prošlo ukupno 48 poduzetnika, koji su primili financijsku podršku i edukaciju te sudjelovali u radu s mentorima na razvoju vlastitog poslovanja. “Riječ je redom o malim kompanijama čiji proizvodi i usluge pozitivno utječu na okolinu i društvo u kojem posluju. Philip Morris Zagreb u impact poduzetnike uložio je 655 tisuća eura od početka ovog projekta, a na uložena sredstva postignut je trostruki društveni povrat. Najvrjedniji rezultat programa svakako je osnaživanje poduzetnika koji svojim socijalnim angažmanom stvaraju bolje i inkluzivnije društvo uz podršku kompanije Philip Morris Zagreb”, istaknuo je Stanko Kršlović.
