Uz iznimku potrošača u Hrvatskoj, potrošački optimizam u zemljama regije ponovno slabi. Ključni pokazatelj pesimizma potrošača je ocjena pogoršanja financijske situacije, čime je struktura segmenta u ostale tri zemlje ponovno sličnija recesijskim vremenima.
Prema rezultatima VALICON Consumer Insight istraživanja iz studenog 2023. godine, trend negativne ocjene, odnosno očekivanja pogoršanja osobne financijske situacije nastavlja se u svim zemljama regije. Za razliku od prethodnog mjerenja, rast optimističnih očekivanja prisutan je samo u Hrvatskoj. Ovaj put se Bosni i Hercegovini zbog pogoršanja situacije pridružuju Slovenija i Srbija pri čemu najnegativniju stopu i dalje bilježi Srbija, a najoptimističniju Hrvatska.
Izvor: Valicon
U Sloveniji, BiH i Srbiji smanjena je procjena obujma potrošnje. Najpesimističniji pogled na situaciju ovoga je puta znatno izraženiji u Srbiji, a najmanje u Hrvatskoj, gdje očekuju povećanje obujma potrošnje. Situacija u Sloveniji i BiH je na istoj razini, ali uz veće pogoršanje u Sloveniji.
Trend pada veličine segmenata “pažljivih” i “u nepovoljnom položaju”, koji su ključni pokazatelji negativnih tržišnih uvjeta, nastavlja se samo u Hrvatskoj. U Sloveniji i Srbiji trend se preokrenuo, dok je u BiH ostao na istoj razini. S druge strane, trend rasta “opskrbljenog” segmenta, koji je pouzdan pokazatelj rasta tržišta (“opskrbljeni” su oni koji ne smanjuju potrošnju i nemaju negativna očekivanja u pogledu financijske situacije), ubrzan je u Hrvatskoj, ali je pao na ostalim tržištima, ponajviše u Srbiji. Unatoč poboljšanju situacije u Hrvatskoj, odnosi između pojedinih segmenata na svim tržištima i dalje su puno bliži situaciji karakterističnoj za razdoblje recesije nego za razdoblje gospodarskog rasta, što je još uvijek ponajviše slučaj za tržište Srbije.
ŠTEDNJA I INFLACIJA
U Sloveniji i Hrvatskoj, prema prethodnom mjerenju, značajno je smanjena očuvanost obujma štednje, posebice u Sloveniji, dok taj parametar ostaje na sličnoj razini u BiH i Srbiji. U Sloveniji se, između ostalog, bilježi značajan porast prestanka štednje, dok se u Hrvatskoj obujam štednje smanjuje.
U odgovoru na pitanje što bi napravili kada bi dobili više novca (npr. 100.000 €), ispitanici u sve četiri zemlje preferirali su kupnju nekretnine ili zemljišta.
Na svim tržištima potrošači i dalje percipiraju značajan rast cijena proizvoda koje inače kupuju, ali je percepcija promjena cijena na posljednjem mjerenju najniža do sada. Pritom je najizraženija u Hrvatskoj, a potom u Bosni i Hercegovini. Smanjenje percepcije poskupljenja u budućnosti možemo očekivati u Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini, no unatoč nešto nižim udjelima u Sloveniji i Srbiji, to se ne može reći za ove dvije zemlje.
Izvor: Valicon
Potrošače u idućim mjesecima i dalje očekuje dodatno poskupljenje u Srbiji, BiH i Hrvatskoj, posebice u kategoriji hrane i osnovnih životnih namirnica, a u Sloveniji povećanje troškova režija. Obećava činjenica da su očekivanja poskupljenja smanjena u gotovo svim kategorijama: u Sloveniji se to ne odnosi samo na kategoriju komunalnih troškova, a u Srbiji na kategoriju hrane i osnovnih životnih namirnica. Za Sloveniju, Hrvatsku i BiH još uvijek je ohrabrujući pokazatelj da su očekivanja dodatnih poskupljenja još uvijek niža od već percipiranih. U Srbiji je ovaj put kod neprehrambenih proizvoda situacija obrnuta, dok je u ostale tri kategorije izjednačena.
PROMJENE KUPOVNIH NAVIKA
Češća kupovina jeftinijih proizvoda i proizvoda na akciji, kao i kupovina u jeftinijim trgovinama ostaje praksa u sve četiri zemlje. U odnosu na prethodno mjerenje, u Srbiji je znatno smanjen udio potrošača koji traže povoljnije cijene usluga, u Hrvatskoj onih koji kupuju veće zalihe, a u BiH je smanjena prodaja nekretnina.
Pad potrošnje očekuje se na sva četiri tržišta u kategorijama naručivanja hrane, kupnje sportske opreme, posjeta barovima i restoranima, kupnje opreme za dom i posjećivanja događanja. U BiH je to također izraženo u kategoriji putovanja i odmora te u Sloveniji u kategoriji kupnje odjeće i obuće.
