Smatramo da Jadran ima veliki potencijal i Maersk ga želi razviti kao primarni koridor opskrbnog lanca u Europu, a ne kao rezervnu opciju za sjevernoeuropske koridore. Cijeli Jadran trebao bi opsluživati tržišta od Njemačke, Poljske, Ukrajine, Rumunjske, Bugarske i ostalih zemalja unutar tog gravitacijskog područja, ističe Ivić Vodopija, direktor za istočnu Europu u kompaniji A.P. Moller – Maersk.
Ivić Vodopija, rođeni Riječanin, u kompaniji Maersk radi već 19 godina, gotovo od samih početaka njenog poslovanja u Hrvatskoj s obzirom na to da Maersk Croatia d.o.o. ove godine slavi punih 20 godina postojanja. U tom vremenu bio je angažiran na različitim pozicijama unutar grupacije radeći za razne brendove pod kapom A.P. Moller – Maersk Grupe, a zadnje gotovo četiri godine nalazi se na poziciji direktora za istočnoeuropsko područje koje uključuje Češku, Slovačku, Mađarsku, Sloveniju, Hrvatsku, Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, Albaniju, Crnu Goru i Kosovo. Riječ je o čovjeku koji je najzaslužniji što se u riječkoj luci realizira najveća investicija u njenoj povijesti jer je to plod upravo njegove ideje i zalaganja da ova globalna kompanija uvidi potencijal razvoja koji nudi Rijeka i Hrvatska.
Iako A.P. Moller – Maersk nije potrebno posebno predstavljati, možete li nam samo dati ključne pokazatelje vaše globalne prisutnosti?
A.P. Moller – Maersk (Maersk) integrirana je logistička tvrtka koja radi na povezivanju i pojednostavljenju opskrbnih lanaca svojih kupaca te u ovom trenutku opslužujemo više od 100.000 stranaka. Kao globalni lider u logističkim uslugama, tvrtka posluje u više od 130 zemalja i zapošljava oko 110.000 ljudi diljem svijeta. Maersk ima flotu koja se sastoji od oko 700 brodova koji godišnje prevezu oko 25 milijuna TEU (TEU – twenty-foot equivalent unit, kontejner čija je dužina 20 stopa ili 6,1 metar, op. ur.). Nadalje, APM Terminals, podružnica Maerska, upravlja sa 60 kontejnerskih terminala u 33 zemlje pod brendom APM Terminals ili zajedno s partnerom u zajedničkom ulaganju. Treba naglasiti da tvrtka posjeduje oko 10 milijuna četvornih metara skladišta na više od 500 lokacija u svijetu. Veliki fokus poslovanja je na održivosti pa tako Maersk ima za cilj doseći nulte emisije do 2040. godine u cijelom poslovanju s novim tehnologijama, novim plovilima i gorivima s niskom emisijom i tako postati prva tvrtka s ugljično neutralnim brodovima na e-metanol.
Kako je organiziran vaš globalni lanac opskrbe te možete li predstaviti vaš Hub & Spoke model distributivne mreže?
Naša nova mreža koja će biti implementirana u 2025. godini temelji se prioritetno na hub lukama koje će biti pod Maerskovom potpunom kontrolom te koje su dimenzionirane tako da nema mogućnosti zakrčenja. Između tih luka frekvencija i brzina brodova bit će velika kako bi se postigla maksimalna robusnost i predvidljivost lanca opskrbe s minimalnim mogućnostima za pogrešku. S novom organizacijom poslovanja želimo osigurati točnost isporuka iznad 90 posto u svakom trenutku. Na ovaj ćemo način kreirati prije svega točnost u pomorskom dijelu lanca opskrbe, a to će posljedično pratiti i točnost vlakova, kamiona te skladišne distribucije.
Iako je za Hrvatsku riječ o velikoj investiciji, Rijeka Gateway je zapravo samo “kap u moru” globalnog lanca opskrbe u kojem jednu od glavnih uloga igra upravo vaša kompanija. Stavite nam ovu investiciju u malo širi kontekst europskog supply chaina? Što je po vama u ovom trenutku ključno za Europu?
Rijeka Gateway je izuzetno važna investicija s kojom želimo imati, uz Kopar, naš hub u Jadranskom moru. Važno je naglasiti da i Rijeku i Kopar smatramo našim hubovima iako nemamo vlasništvo u Luci Kopar, no imamo dugogodišnje partnerstvo koje želimo nastaviti u narednim godinama. Terminali o kojima govorimo, koliko god su važni, samo su jedan u suštini mali dio cjelokupnog supply chaina te mi kao globalni integrator moramo uvijek gledati sliku koja uključuje sve: brodove, terminale, skladišta, carinu, željeznicu, kamione, distribuciju te pritom kreirati što je moguće otpornije lance opskrbe za naše klijente. Naš globalni prihod u polugodišnjem periodu siječanj – lipanj 2024. iznosi ukupno 26 milijardi američkih dolara od čega na terminale otpada dvije milijarde, na logistiku (skladišta, željeznica, carinjenja, intermodal) osam milijardi, dok najveći dio prihoda, ukupno 16 milijardi dolara, ostvarujemo kroz pomorski prijevoz.
Uz dobro planiranje, sve navedeno otvara kako Hrvatskoj, tako i cijeloj regiji, cijeli niz mogućnosti u logističkom segmentu kako bi hrvatski i jadranski koridor postao najatraktivniji za ulaz robe u Europu. Mi aktivno radimo na tome da to postanu i Kopar i Rijeka, no potrebno je jako puno rada i strateškog planiranja kako bi se to i ostvarilo.
Maersk je nedavno otvorio svoj najveći logistički park u kompleksu Jeddah Islamic Port u Džedi, drugom po veličini gradu u Saudijskoj Arabiji. Možete li predstaviti ovu investiciju?
Strateški smješten u islamskoj luci Jeddah, logistički centar ima za cilj redefinirati globalnu logistiku sa svojom vrhunskom infrastrukturom nudeći multimodalnu povezanost te pritom integrirajući zračni, pomorski i cestovni prijevoz za pristup domaćem i međunarodnom tržištu.
Vanjski prostor od 85.000 četvornih metara pomno je dizajniran za rukovanje pretovarom i glomaznim teretom, što ga čini idealnim središtem za petrokemijsku i automobilsku industriju. Nadopunjujući to, najsuvremeniji unutarnji objekt nudi svestrane uvjete skladištenja te opskrbu za raznoliku lepezu robe, uključujući farmaceutske, prehrambene, neprehrambene proizvode kao i proizvode za e-trgovinu, s preciznom kontrolom temperature u rasponu od -25°C do +25°C.
Stvarajući više od 2.500 radnih mjesta, Maersk logistički park U Džedi iskoristit će lokalnu bazu talenata, potičući mogućnosti zapošljavanja diljem Saudijske Arabije. Kako bi osnažili žene i promovirali jednake mogućnosti, tim Saudijske Arabije osnovao je Akademiju za žensku logistiku i usluge – inicijativu posvećenu zapošljavanju, obuci i unapređenju karijera žena iz ove zemlje u logističkoj industriji integrirajući ih u operativne uloge.
Moja osobna je želja je ostvariti sličan projekt u našoj jadranskoj regiji, ali i u ostalim državama područja za koje sam zadužen.
Znači li ovakva golema investicija praktički nadomak Sueskog kanala da su sigurnosni problemi u Crvenom moru na određen način prevladani?
Teško se može baš reći da su prevladani s obzirom na to da ruta oko Rta dobre nade kreira i troškove i duži “lead” time za opskrbu europskog tržišta robama s Dalekog istoka. Prije bi se moglo reći da su se svi u lancu adaptirali na novonastale okolnosti. Svima nam je želja da se prije svega situacija čim prije smiri zbog ugroženosti ljudi u tom području, a tek onda da roba može brže i efikasnije dolaziti u Europu. Naravno, tranzitiranje oko Afrike ne pomaže niti jadranskim lukama jer se gubi sva konkurentska prednost koju Adriatik ima kad roba ide kroz Suez. Unatoč svemu, u Maersku smo se opredijelili da je Jadransko more za nas ulazna točka koju ćemo razvijati pa tako računam na naše povećanje prometa i u Kopru i u Rijeci, ali i značajne investicije u logističke usluge u svim istočnoeuropskim zemljama.
Na otvorenju tog logističkog parka važno su mjesto zauzeli i vaši partneri iz kompanije Unilever. Možete li izdvojiti tko su vam najvažniji partneri iz FMCG sektora na globalnoj razini?
Na globalnoj razini surađujemo s više od 100.000 stranaka od kojih su mnogi u FMCG segmentu. De facto, naš spektar partnera seže od velikih globalnih kompanija, poput spomenutog Unilevera, pa sve do manjih regionalnih i lokalnih tvrtki. Uz to, poznato je da operiramo i oko 25 posto svjetske trgovine frigo kontejnerima koji su od izuzetne važnosti za dobar dio FMCG segmenta stranaka.
Spomenuli smo ugljično neutralne brodove na e-metanol. Kompanija Maersk od 2021. godine provodi obnovu svoje flote prema plovilima koja mogu koristiti dvije vrste pogonskog goriva. Kako napreduje taj zaokret prema zelenoj logistici te o kakvim je konkretno brodovima riječ?
Kao što sam već naglasio, naš glavni cilj je ostvariti CO2 neutralno poslovanje do 2040. godine, a koraci koji će do toga voditi su smanjenje intenziteta ugljika za 50 posto do 2030., za što se uzima polazna vrijednost iz 2020. godine, te udio od 25 posto tereta prevezenog na zelena goriva također do 2030. godine.
Među našim dosadašnjim aktivnostima u tom smjeru izdvojio bih da je upravo Maersk potpisao prvi sporazum o zelenom gorivu u industriji. Tako je potpisan ugovor o preuzimanju velikih razmjera s Goldwindom, osiguravajući 500.000 tona količine zelenog metanola godišnje počevši od 2026. godine. Nadalje, naše investicije odnose se i na nabavu 24 nova e-methanol broda: Maerskovi novi kontejnerski brodovi na e-metanol uključuju 18 velikih (16.000/17.000 TEU) koji stižu 2024./2025. i šest manjih od 9.000 TEU koji će prometovati od 2026./2027. godine.
S ove globalne perspektive vratimo se u Hrvatsku. Kako ste zadovoljni suradnjom s državnim i lokalnim vlastima te što bi se u tom dijelu trebalo strateški napraviti kako bi investicije koje provodite mogle ostvariti optimalan efekt na cijeli lanac opskrbe i gospodarstvo Hrvatske u cjelini?
Mogu reći da sada već dugi niz godina surađujem s brojnim državnim i lokalnim tijelima, ministarstvima, upravama i kroz to sam vrijeme upoznao niz izuzetnih profesionalaca u svom segmentu te sam uvjeren da postoji izuzetan ljudski potencijal. Ono što još uvijek možda nedostaje je strategija koja bi bila sveobuhvatna i koja bi prioritizirala projekte prema važnosti razvoja te koje bi se apsolutno svi držali.
Rijeka Gateway kontejnerski terminal najveća je investicija u povijesti Luke Rijeka. Kako napreduje izgradnja terminala te koji su najveći izazovi s kojima ste se dosad susretali u realizaciji investicije?
Novi kontejnerski terminal u Rijeci dobro napreduje i bit će pušten u rad sljedeće godine prema planu. Nema većih izazova kada je u pitanju izgradnja terminala. Svi smo ponosni na to što je upravo Rijeka jedan od naših važnih projekata i investicija u ovom dijelu Europe.
Nedavno ste rekli kako vam je cilj da Rijeka postane luka broj jedan na Mediteranu. Mislite li da je to ostvarivo te u kojem roku?
Smatramo da Jadran ima veliki potencijal i mi kao Maersk ga želimo razviti kao primarni koridor opskrbnog lanca u Europu, a ne kao rezervnu opciju za sjevernoeuropske koridore. Kažem namjerno Jadran, a ne samo Rijeka jer i Kopar vidimo kao svoju “matičnu luku” te će obje ove luke za nas igrati ključnu ulogu u pravilnom razvoju potencijala jadranskog koridora. Puno puta sam već rekao da bi i Rijeka i Kopar trebali biti važniji od Rotterdama ili Hamburga i kao takvi biti pioniri u razvoju Jadrana, duboko sam u to uvjeren. Od potencijala do realizacije postoji mnogo koraka koje treba poduzeti i mi kao Maersk ih u velikoj mjeri činimo, ali moramo imati sve dionike koji guraju u istom smjeru. Od vitalnog je značaja pravilno strateško planiranje i ulaganja koja prate tempo razvoja, a ne da se radi o pojedinačnim fragmentiranim ulaganjima.
Luka Rijeka s ovom golemom investicijom postaje jedna od važnih ulaznih postaja za cijelu srednju Europu. Za koje je zemlje razvoj luke Rijeka najznačajniji? Je li to Austrija čija je delegacija u lipnju posjetila Luku Rijeka?
Kao što je spomenuto, integrirani lanac opskrbe kao što je Rijeka promatramo kao jedan dio naše integrirane logističke priče. Cijeli Jadran trebao bi opsluživati tržišta od Njemačke, Poljske, Ukrajine, Rumunjske, Bugarske i ostalih zemalja unutar tog gravitacijskog područja (Mađarska, Srbija, Češka, Austrija, Slovačka i dr.) kada su u pitanju izravne isporuke robe. Kada je riječ o složenijoj distribuciji, Rijeka i Kopar bi trebali služiti čak i šire od gore navedenog.
Kako bi se svi ovi potencijali i realizirali ključan je razvoj prometne infrastrukture. Kako gledate na ovaj aspekt? Poglavito kada je riječ o željeznici jer cestovni prijevoz nema dostatan kapacitet.
Uvijek se spominje željeznica kao usko grlo i da se ne krećemo dovoljno brzo u razvoju. Dobro je imati uređene ceste, ali nećemo ovdje dovoditi teret koji se onda prevozi cestom. Ako ne ubrzamo razvoj željezničke infrastrukture, svi gore navedeni potencijali Rijeke (ili Jadrana) neće biti iskorišteni i velika prilika za Republiku Hrvatsku bit će propuštena. Trenutačno razvoj željeznice ne prati tempo koji je potreban.
Prije godinu dana Maersk je otvorio svoje prvo skladište u Hrvatskoj. Kako ste zadovoljni dosadašnjim skladišnim operacijama u Hrvatskoj i tko su vam glavni klijenti?
Skladište u Rijeci dio je našeg cjelokupnog integriranog razvoja opskrbnog lanca i iz tog skladišta opslužujemo kupce od Gibraltara do Turske. Glavni kupci nikada nisu razmišljali niti znali za Rijeku (čak i Jadran) nego su vjerovali našoj integriranoj priči. Naši kupci (glavni su Puma i Marks & Spencer) vrlo su zadovoljni postavljenim sustavom, radom i uslugom koju im pružamo pa smo stoga i mi vrlo zadovoljni ulaganjem u taj objekt.
U kojoj je mjeri izazovno naći radnike, kako za poslove u sklopu terminala, tako i kada je riječ o poslovanju skladišta. Kakva je suradnja s obrazovnim ustanovama i državnim institucijama općenito po tom i drugim pitanjima?
Za sada se ne može reći da smo imali velikih problema pri zapošljavanju ljudi. Mislim da je vrlo važno imati standarde kao poslodavac, a to nije samo plaća, nego ukupni uvjeti za rad i onda se može pronaći stručna radna snaga. Svi se nadamo da će sve više ulaganja i razvoja također privući naše ljude da se vrate i rade u Hrvatskoj.
