S obzirom na to da četiri najveća dioničara drže ukupno 94% dionica, ne čudi da je riječ o nelikvidnoj dionici kojoj je zadnja tržišna cijena postignuta 15. svibnja 2024., a to je 35,00 eura. Tijekom ove godine na tržištu su zaključene samo četiri transakcije.
Povijest svima poznate Klare seže do 19. stoljeća. Naime, davne 1862. na Trnjanskoj cesti izgrađen je Zagrebački paromlin, koji je 1906. izgorio. Na istom je mjestu dvije godine kasnije izgrađen novi, tada najsuvremeniji u zemlji. Na nekim lokacijama na kojima se danas nalaze pekarska postrojenja Zagrebačke pekarne Klara u to su vrijeme nastala prva industrijska pekarska poduzeća u vlasništvu obitelji Zeininger, Guthard, Draganec, Wieland, Krpić i Rukavina. Kako se pekarska djelatnost pokazala vrlo unosnom, početkom 20. stoljeća osnivane su pekarske tvornice: 1909. Gradska pekarna d. d. (u Dalmatinskoj 11), a 1912. Sjedinjene pekarne Wieland i Guthard d.d. (u Ilici 191).
PROIZVODNJA I TRGOVINA
Nakon Drugog svjetskog rata nacionalizacijom i sjedinjavanjem pekarskih zadruga osnovano je 1945. Gradsko pekarsko poduzeće koje je 1952. podijeljeno u 16 samostalnih pekarskih poduzeća. Zagrebački paromlin (tada pod imenom 8. maj) i deset pekarskih poduzeća s 52 prodavaonice kruha i ukupno 1.481 radnikom spojeni su 1962. u poduzeće Pek Mlin koje je godinu potom promijenilo naziv u 8. maj. Nakon što su mu se 1968. pridružili karlovački Žitoproizvod i sisački 1. maj, preuzelo je naziv Žitokombinat. Godine 1971. poduzeću je priključeno zagrebačko trgovačko-ugostiteljsko poduzeće Prehrana te je Žitokombinat sredinom 1970-ih organiziran u OOUR-e: Mlin 8. maj, Tvornica tjestenine Klara i Pekarstvo 8. maj. Prehrana trgovina i Prehrana ugostiteljstvo (osnovani 1958. kao Mljekarnica u sastavu Zagrebačke mljekare, obuhvaćalo je 55 prodavaonica i dvadesetak ugostiteljskih objekata) te Žitoproizvod Karlovac i 1. maj Sisak.
Ukupni prihodi Klare u 2023. su iznosili 33,84 milijuna eura, što je povećanje od 31,36% u odnosu na prethodnu godinu
Godine 1978. poduzeće je izgradilo nov pekarski pogon u Jastrebarskom te se pod nazivom Žitokombinat Zagreb reorganiziralo u SOUR. U njegovu su sastavu do kraja 1980-ih djelovale radne organizacije koje su nakon pretvorbe i privatizacije postale dionička društva. Zagrebačke pekarne (poslije Zagrebačke pekarne Klara d.d.), 8. maj (s OOUR-ima Klara tvornica tjestenine i Mlin; poslije Klara Zagreb d.d., likvidirana 2016.), Prehrana trgovina i Prehrana ugostiteljstvo (Prehrana trgovina d.d.), Žitoproizvod Karlovac (Žitoproizvod d.d.), 1. maj Sisak (Ljudevit Posavski mlin i pekare d.d., od 2007. Mlin i pekare d.o.o.).
MODERNI RAZVOJ
Današnje poduzeće Zagrebačke pekarne Klara registrirano je za proizvodnju i promet pekarskih i konditorskih proizvoda te uslužna pečenja. Sjedište poduzeća u doba pretvorbe nalazilo se na zagrebačkoj Novoj cesti, a proizvodnja se odvijala na šest lokacija u Zagrebu te u Samoboru i Jastrebarskom. Poduzeće je imalo mrežu od deset vlastitih trgovina u Zagrebu i okolici, a zapošljavalo je 1.036 radnika.
Kako bi zadržalo uspješnu proizvodnju, poduzeće je stalno ulagalo u izgradnju novih proizvodnih pogona i razvoj prehrambene tehnologije. U pogonu na Sveticama pušten je u rad novi proizvodni pogon za peciva (2001.), otvorena su izdvojena skladišta u Rijeci i Splitu (2006.) te Slavonskom Brodu (2007.), a te 2007. godine proširen je i proizvodni asortiman zamrznutih i pothlađenih pekarskih proizvoda. Poduzeće je poduzelo i projekt ujedinjavanja kojim su pogoni u Samoboru i Planinskoj ulici preseljeni na lokaciju u Utinjskoj ulici u Svetoj Klari, a uključivao je i rekonstrukciju tamošnjih proizvodnih pogona (2012.–2015.). Godine 2015. Grupa Zagrebačke pekarne Klara zapošljavala je 650 radnika, a činila su je i još dva ovisna društva: Prehrana trgovina (oko 60% vlasništva) i Desortis (100-postotni vlasnik). Poduzeće je 2020. proizvodilo oko 120.000 proizvoda na dan koje je plasiralo u više od 2.000 trgovina. Posjedovalo je vlastitu maloprodajnu mrežu od 19 trgovina (devet u Zagrebu, po tri u Velikoj Gorici i Vodicama te po jedna u Bjelovaru, Srimi, Tisnom i Jezerima na Murteru), od kojih su poslovnice u Vodicama, Srimi i u Jezerima bile otvorene samo tijekom ljetnih mjeseci (sezonski). Poduzeće je proizvodilo svjež i smrznuti kruh, peciva, slatke i slane proizvode od lisnatog i dizanog tijesta, tost, dvopek, tjesteninu, mlince, trajne kolače, brašno, krupicu i krušne mrvice. Proizvode je izvozilo u BiH, Sloveniju, Srbiju, Veliku Britaniju i Irsku. (Izvor: Hrvatska tehnička enciklopedija).
VELIKA GRUPACIJA
Više od 40% dionica tvrtke drže Mlin i pekare d.o.o., dok ostali “ozbiljniji” udjeli pripadaju obitelji Plodinec, koja upravlja i vlasnički kontrolira Mlin i pekare. Ova je kompanija prošle godine krenula u preuzimanje Čakovečkih mlinova kupnjom udjela obitelji Varga, a ovoga srpnja napokon je i dobila odobrenje za to od Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja. Sada bi trebalo uslijediti i odobrenje HANFA-e za objavu javne ponude, nakon čega će sama ponuda biti obznanjena sukladno zakonskim odredbama. U slučaju preuzimanja Čakovečkih mlinova nastala bi grupacija s više od 400 milijuna eura prihoda godišnje. Naime, uz nešto više od 200 milijuna eura prihoda koliko je lani ostvarila grupa Čakovečkih mlinova, Mlin i pekare je na razini grupe u 2023. zabilježio 157 milijuna eura prihoda, a Zagrebačke pekarne Klara 70,9 milijuna (uz 78% vlasništva nad Prehrana trgovinom). Uz to, udjel grupe Plodinec i Čakovečkih mlinova bi u otkupu pšenice u Hrvatskoj ušao u razred 5-10%, dok bi u proizvodnji brašna, u kojoj je u Hrvatskoj prisutno 40-ak poduzetnika, grupa Plodinec i Čakovečki mlinovi prešli u kategoriju poduzetnika s 20-30% udjela. Slično je i u veleprodaji brašna, a u pekarstvu Plodinec preko Mlina i pekara te Zagrebačkih pekarni Klara plasira pekarske proizvode kroz vlastitu maloprodaju i putem Prehrana trgovine te veleprodaju, dok Čakovečki mlinovi u proizvodnji i trgovini pekarskih proizvoda djeluju putem svojih tvrtki Radnik Opatija i Trgovina Krk. Prema AZTN-u, u Hrvatskoj se proizvede oko 239 tisuća tona pekarskih proizvoda, dok je uvoz 2022. bio nešto veći od 93 tisuće tona. Prema njihovim podacima, od prodaje pekarskih proizvoda ostvaren je promet od oko 790 milijuna eura, a vodeće mjesto zasad drže Mlinar (10-20%) i Pan-Pek (5-10%). Preuzimanjem Čakovečkih mlinova udjel grupe Plodinec također bi iznosio 5-10%.
POSLOVANJE I DIONIČARI
Prema dostupnim podacima, broj zaposlenih u Klari prema satima rada u 2023. godini bio je 471, što je povećanje od 4,67% u odnosu na prethodnu godinu. Ukupni prihodi u 2023. iznosili su 33,84 milijuna eura, što je povećanje od 31,36% u odnosu na prethodnu godinu. U 2023. godini poslovni subjekt ostvario je neto dobit od 2,68 milijuna eura, što je povećanje od čak 717,34% u odnosu na prethodnu godinu.
U Hrvatskoj se proizvede oko 239 tisuća tona pekarskih proizvoda, dok je uvoz 2022. bio nešto veći od 93 tisuće tona
Pokazatelj uspješnosti poslovanja EBIT u 2023. godini iznosi 2,80 milijuna eura, a u području djelatnosti 2,44 milijuna eura. Pokazatelj uspješnosti poslovanja EBITDA u 2023. godini iznosi 4,64 milijuna eura, a u području djelatnosti (prerađivačka industrija) 3,95 milijuna eura. Klara se, prema ukupnom prihodu, nalazi na 162. mjestu, po broju zaposlenika na 63. mjestu, a po dobiti na 136. mjestu od ukupno 16.672 subjekata u području prerađivačke industrije.
Dionicama tvrtke trguje se na Zagrebačkoj burzi još od 2001. godine u kotaciji Redovito tržište, modalitetu trgovanja za niskolikvidne dionice. S obzirom na to da četiri najveća dioničara drže ukupno 94% dionica, ne čudi da je riječ o nelikvidnoj dionici kojoj je zadnja tržišna cijena postignuta 15. svibnja 2024., a to je 35,00 eura. Tijekom ove godine na tržištu su zaključene samo četiri transakcije. Uvrštena količina dionica je 283.760. Tvrtka ne isplaćuje dividendu.
