Član nadzornog odbora mora pokazati najmanje prosječnu mjeru pozornosti u obavljanju nadzora, a logično je da onaj član koji ima višu stručnu razinu ili pitanje o kojem je riječ pripada u materiju za koju je posebno stručan mora pokazati i višu razinu pozornosti
Nadzorni odbor obvezni je organ dioničkog društva te ima tri glavne grupe ovlasti:
- imenuje i opoziva odluku o imenovanju predsjednika i članova uprave društva,
- stalno nadzire vođenje poslova društva,
- na sudu i izvan njega zastupa društvo prema članovima uprave.
Pored navedenih glavnih grupa ovlasti, nadzorni odbor zadužen je i za provjeravanje osnivanja društva, podnošenje glavnoj skupštini pisanog izvješća o obavljenom nadzoru, sazivanje glavne skupštine društva, davanje suglasnosti upravi za poduzimanje određenih poslova kada je to statutom određeno, odlučivanje o davanju kredita članovima uprave, prokuristima i članovima njihovih užih obitelji, odlučivanje o davanju kredita članovima nadzornog odbora i članovima njihovih užih obitelji, zastupanje društva samostalno ili zajedno s upravom u sporovima o pobijanju odluka glavne skupštine, donošenje poslovnika o radu uprave, određivanje primanja članova uprave i zastupanju društva u sklapanju ugovora s njima.
DUŽNA POZORNOST
Član nadzornog odbora djeluje u skladu s pravilima o dužnoj pozornosti urednog i savjesnog gospodarstvenika.
Stupanj pozornosti i dužnost da štiti interese društva vrijede jednako za svakog člana nadzornog odbora, neovisno o tomu je li ga izabrala glavna skupština ili su ga imenovali dioničari, odnosno sud.
Član nadzornog odbora djeluje u skladu s pravilima o dužnoj pozornosti urednog i savjesnog gospodarstvenika
Kako bi ispunio svoju zadaću svaki član nadzornog odbora mora imati najmanje ona znanja i sposobnosti koji su potrebni da može bez tuđe pomoći razumjeti i prosuditi sva normalna poslovna zbivanja, što je ujedno najniža mjera znanja i pažnje koju mora pokazati.
Član nadzornog odbora mora pokazati najmanje prosječnu mjeru pozornosti u obavljanju nadzora, a logično je da onaj član koji ima višu stručnu razinu ili pitanje o kojem je riječ pripada u materiju za koju je posebno stručan mora pokazati i višu razinu pozornosti.
Radi se o objektivnom mjerilu utemeljenom na prosječnoj mjeri pažnje koja se pokazuje u struci.
Član nadzornog odbora mora biti sposoban razumjeti izvješća uprave, poslovna zbivanja i izvješća revizora te na tom temelju zaključiti o gospodarskom položaju društva i prema tome donijeti ocjenu zadovoljavaju li vođenje poslova društva i izvješća koja podnosi uprava zahtjevima propisanim zakonom.
SADRŽAJ POZORNOSTI
Sadržaj pozornosti člana nadzornog odbora obuhvaća sljedeće:
a) obvezu suradnje u radu plenuma nadzornog odbora i u njegovim povjerenstvima i odborima,
b) obvezu sudjelovanja u organiziranju rada nadzornog odbora zahtjevom da se zakaže sjednica i eventualnim njezinim zakazivanjem, ako se to odbije učiniti,
c) obvezu biti informiran objašnjavanjem i ispitivanjem izvješća uprave,
d) obvezu zahtijevati daljnja izvješća uprave i uvid u poslovne knjige društva i isprave društva,
e) obvezu paziti na postojanje i učinak sustava unutarnjeg nadzora u društvu,
f) obvezu imati vlastitu prosudbu o svim relevantnim odlukama nadzornog odbora,
g) obvezu da u slučaju indikacija da su članovi uprave povrijedili svoje obveze pridonesu postupanju nadzornog odbora u vezi s tim.
Smatra li član nadzornog odbora da neka odluka nije prihvatljiva po pravilu o poslovnoj prosudbi, to je dužan jasno staviti do znanja i glasati protiv donošenja takve odluke pa i učiniti sve da u to uvjeri ostale članove nadzornog odbora.
Posao članstva u nadzornom odboru nije redoviti, glavni posao člana nadzornog odbora, što je bitna razlika između pozicije člana nadzornog odbora i člana uprave čiji posao traži puni profesionalni angažman jer je jedini i prvi.
Također, za člana nadzornog odbora ne postoji zabrana konkurencije.
Međutim, ako se radi o trajnijem sukobu interesa, koji bi mogao u pitanje dovesti obveze koje član nadzornog odbora ima na različitim mjestima, mora podnijeti ostavku, a može ga opozvati i glavna skupština.
ODGOVORNOST ČLANOVA
Zakon o trgovačkim društvima propisuje kaznenu i prekršajnu odgovornost članova nadzornog odbora. Tako članovi nadzornog odbora mogu odgovarati za kaznena djela davanja netočnih podataka, netočnog prikazivanja imovinskog stanja te za prekršaje propisane zakonom. U Kaznenom zakonu propisano je kazneno djelo odavanja i neovlaštenog pribavljanja poslovne tajne. Prema Zakonu o kreditnim institucijama, članovi nadzornog odbora odgovaraju za prekršaj ako povrijede obvezu čuvanja bankovne tajne. To ne isključuje moguću kaznenu odgovornost po drugim propisima. Tako članovi nadzornog odbora mogu biti odgovorne osobe po Zakonu o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela ako bi do kaznenog djela došlo nekom njihovom radnjom ili propustom u okviru poslova koji su im bili povjereni u društvu. To neće biti neposredne radnje izvršenja kaznenog djela poduzimanjem radnji vođenja poslova društva, jer oni za to nisu ovlašteni, ali bi mogli odgovarati kao sudionici, primjerice za poticanje ili prikrivanje kada daju prethodnu suglasnost za poduzimanje neke radnje ili u nadzoru saznaju za kazneno djelo, ali ga prikriju.
Odgovornost članova nadzornog odbora zbog toga što nisu nastojali spriječiti pojedine radnje uprave u pravilu dolazi u obzir samo kada je dana suglasnost za radnje uprave, a takva je radnja temelj za odgovornost članova uprave za štetu.
ODGOVORNOST ZA ŠTETU
Zakon o trgovačkim društvima uređuje odgovornost članova nadzornog odbora za štetu počinjenu dioničkom društvu, uključujući pozornost koju su dužni primijeniti u obavljanju posla koji im je povjeren, tako da propisuje kako se na odgovarajući način primjenjuju odredbe zakona kojima se to uređuje glede članova uprave.
Odgovarajuća primjena odredbi Zakona o trgovačkim društvima o dužnoj pozornosti članova uprave znači da su članovi nadzornog odbora dužni postupati s pozornošću urednog i savjesnog gospodarstvenika koji ne vodi poslove društva, nego djeluje kao uredan i savjestan član nadzornog odbora, tj. pokazati pozornost koja je potrebna za uredno i savjesno ispunjavanje obveza u nadzornom odboru i čuvati poslovnu tajnu društva, u protivnom odgovaraju za štetu koju bi takvim svojim postupanjem počinili društvu. To se prosuđuje posebno za svakog člana nadzornog odbora. Pritom valja imati na umu i kako djeluje nadzorni odbor i kakav je odnos pojedinog člana nadzornog odbora prema članovima uprave.
Zakon o trgovačkim društvima propisuje kaznenu i prekršajnu odgovornost članova nadzornog odbora
Zahtjev za naknadu štete društvo ima prema članu nadzornog odbora kod kojeg su se stekle zakonske pretpostavke odgovornosti za počinjenu mu štetu. Za povrede svojih obveza članovi nadzornog odbora odgovaraju za štetu koju bi time počinili društvu, dioničarima, vjerovnicima društva i drugim osobama, ali po različitim osnovama.
Odgovornost članova nadzornog odbora za štetu počinjenu društvu propisana je s ciljem da se društvu nadoknadi šteta počinjena skrivljenim činjenjem ili nečinjenjem člana nadzornog odbora u ispunjenju njegovih obveza prema društvu i da mu se zaprijeti snošenjem posljedica lošeg obavljanja posla kako bi ga se prisililo da savjesno ispunjava svoje obveze. Najvažnije povrede obveza članova nadzornog odbora koje dovode do odgovornosti za štetu jesu povreda obveze da primijene dužnu pozornost u obavljanju povjerenog im posla i povreda obveze na lojalno postupanje kojim se uspostavlja odnos povjerenja u društvu, u što ulazi i obveza čuvanja poslovne tajne.
Članovi nadzornog odbora solidarno odgovaraju za štetu koja bi djelovanjem nadzornog odbora bila počinjena društvu. Odgovornost članova je individualna, a više njih odgovara solidarno.
Zahtjev protiv člana nadzornog odbora za naknadu štete počinjene društvu u ime društva postavlja njegova uprava koja je inače na temelju zakona ovlaštena da ga zastupa.
Opisani režim odgovornosti za štetu koji je u naše pravo uveden po uzoru na njemačko pravo uglavnom zadovoljava potrebama. Njime se postiže cilj propisa – učinkovito se štite interesi društva, putem toga i dioničara, a ne zanemaruje se ni zaštita vjerovnika društva. U tome je postignuta potrebna ravnoteža prava i interesa svih koji u tome sudjeluju.
