Kontinuirani rast u broju i vrijednosti transakcija jasno pokazuje da platne kartice neće samo zadržati svoje mjesto u svakodnevnom životu, već će postati još važniji alat za buduće financijske transakcije.
Od brzog beskontaktnog plaćanja do sigurnih online transakcija, bilo da kupujete namirnice za tjedni shopping, planirate večernji izlazak ili čak razmišljate o većim financijskim odlukama poput kupnje stana, platne kartice su neizostavan alat. Njihova praktičnost i fleksibilnost omogućuju korisnicima jednostavno upravljanje financijama, prilagođavajući se raznim potrebama i načinu života. Platne tehnologije i usluge neprestano se razvijaju, a istraživanje Valicon All Finance otkriva ključne trendove i navike vezane uz korištenje bankovnih usluga u Hrvatskoj.
UOBIČAJEN NAČIN PLAĆANJA
U prošlosti, dok platne kartice nisu postojale, većini ljudi bilo je nezamislivo da može postojati svijet u kojem sa sobom u novčaniku neće morati imati gotov novac kako bi obavili svakodnevnu kupnju namirnica ili kupili novu odjeću. Prva kreditna kartica, uvedena 1950-ih, potpuno je promijenila način na koji ljudi kupuju i koriste financijske usluge. Platna kartica omogućuje bezgotovinsko plaćanje roba i usluga, prijenos sredstava te podizanje ili uplatu gotovine na bankomatu. Danas su platne kartice neizostavni dio modernog društva, a globalna pandemija još više je ubrzala razvoj internetskog i mobilnog bankarstva, za čije je korištenje neophodno imati platnu karticu. Od kreditnih i debitnih kartica koje olakšavaju svakodnevne transakcije, do sofisticiranih pametnih kartica koje omogućavaju pristup različitim uslugama i podacima, kartice su evoluirale kako bi zadovoljile rastuće potrebe korisnika i tehnološke napretke.
Kao i u mnogim drugim zemljama, platne kartice postale su vrlo uobičajen način plaćanja u Hrvatskoj. Prema podacima Hrvatske narodne banke koji su objavljeni u biltenu “Bezgotovinske platne transakcije” u lipnju ove godine, prosječni hrvatski građanin ima dvije ili više kartica, a plaćanje karticama bilježi kontinuirani rast u broju i vrijednosti transakcija. Važan impuls razvoja bezgotovinskih platnih transakcija općenito se dogodio s povećanjem broja građana koji koriste različite oblike internetske kupovine, ali i uvođenjem mogućnosti integracije platnih kartica u digitalne novčanike na pametnim telefonima.
Kako bi ispitali strukturne trendove i trenutno stanje na retail tržištu, Valicon redovito od 2017. provodi istraživanje All Finance koje daje pregled bankarskog tržišta i uvid u korištenje bankarskih proizvoda te njihov potencijal. Ovogodišnje istraživanje provedeno je u travnju 2024. godine na općoj populaciji građana (korisnika interneta) u dobi od 16-75 godina na uzorku od 5.202 ispitanika.
DEBITNE ISPRED KREDITNIH
Debitne kartice, koje su vezane uz transakcijski račun (tekući ili žiro) i omogućuju trenutna plaćanja dostupnim sredstvima, dominirajuće su na tržištu te ih aktivno koristi 93% građana. Kreditne kartice omogućuju potrošačima da kupuju ili podižu gotovinu u visini unaprijed odobrenog kredita s odgodom plaćanja, a njih koristi nešto više od polovine građana (58%). Udjeli korisnika bankarskih kartica relativno su stabilni u odnosu na 2023. godinu. Značajniji rast vidljiv je u segmentu korištenja kartica koje ne izdaje lokalna banka (npr. Revolut), koje koristi 23% građana, što je 4% više nego prethodne godine.
Značajno više klijenata srednje ili starije dobi (45 i više godina) koristi debitnu i kreditnu karticu. Zanimljivo, u usporedbi s ostalim skupinama, značajno više umirovljenika koristi debitnu karticu (97%). S druge strane, kreditne kartice više koriste oni s višim osobnim prihodima (više od 1.000 €).
KARTIČARI I KARTICE
Debitne kartice dominiraju među bankovnim klijentima, a ako gledamo udjele zastupljenosti vidimo da 72% korisnika bankovnih usluga ima VISA debitnu karticu; slijede Mastercard debit kartice s udjelom od 19%, dok 3% ima Maestro debitnu karticu. Iako su prošle godine u srpnju zamijenjene Maestro debitne kartice s debitnom Mastercard karticom, sve postojeće Maestro kartice i dalje vrijede do isteka njihovog važenja pa korisnici i dalje mogu upotrebljavati ove kartice. Ovdje je također važno napomenuti da su podaci prikupljeni u travnju, prije velike promjene i migracije debitnih kartica s VISA na Mastercard kod klijenata Zagrebačke banke, hrvatske članice UniCredit grupe. S obzirom na te promjene na tržištu, očekuje se da će ova tranzicija, koja traje do kraja godine, bitno promijeniti udjele kartica koje imamo u idućem valu ovog istraživanja.
Kada je riječ o kreditnim karticama, Mastercard ima svaki treći korisnik bankarskih usluga, VISA kreditne kartice koristi 21%, a Diners kartice 14% korisnika. Zanimljivo da je više korisnika kreditnih kartica među osobama s iznadprosječnim primanjima.
Pored debitnih i kreditnih kartica, na tržištu postoje još i prepaid kartice koje funkcioniraju tako da njihov korisnik unaprijed uplati određeni iznos na takvu karticu i kasnije koristi taj iznos za plaćanje. Prepaid kartice, slično kao i tzv. poklon kartice, predstavljaju elektronički novac. Prepaid kartice čine manji dio tržišta: VISA pre-paid kartice koristi 5% klijenata, Mastercard pre-paid 3%, a Maestro pre-paid 2% korisnika.
Ako gledamo ukupno tržište i sve korištene kartice, VISA kartice su najzastupljenije (60%), Mastercard također ima značajan udio (28%), dok je Diners (7%) manje zastupljen. Ova dominacija VISA kartica može se pripisati dugoročnim ugovorima koje mnoge banke imaju s Visom, omogućavajući široku distribuciju i prihvaćenost njihovih kartica. Slično tome, Mastercard održava svoju značajnu prisutnost na tržištu zahvaljujući snažnim partnerskim odnosima s bankama i atraktivnim ponudama za korisnike. Diners i Maestro, iako manje zastupljeni, imaju specifične ugovore i ciljne skupine, pri čemu Diners često cilja na premium korisnike.
ONLINE KUPNJA
Sveukupno gledano, kartice se najviše koriste za beskontaktno plaćanje i online plaćanja. Korisnici debitnih kartica više koriste beskontaktno plaćanje, što pokazuje trend prema bržim i jednostavnim načinima plaćanja. VISA debitne kartice (74%) i Mastercard debitne kartice (65%) imaju visok postotak korisnika koji koriste ovu opciju. Beskontaktno plaćanje je također značajna funkcija za korisnike prepaid kartica, iako u značajno manjoj mjeri nego kod debitnih kartica. Plaćanje uz pomoć mobitela koristi se u manjoj mjeri i na debitnim i kreditnim karticama, a ovu opciju najviše koriste vlasnici VISA debitnih kartica (25%).
Online plaćanja također su vrlo popularna među korisnicima svih kartica, s obzirom na to da polovina korisnika svake od navedenih vrsta kartica koristi tu karticu za online plaćanja. VISA prepaid kartice (78%) su najviše korištene za online transakcije, kao i Mastercard pre-paid kartice (65%). VISA kreditne kartice (56%) i Mastercard kreditne kartice (55%) pokazuju visok stupanj korištenja za online transakcije, a kupnja na rate također je važna značajka za korisnike kreditnih kartica. VISA kreditne kartice imaju visok postotak korisnika koji koriste ovu opciju (62%), a korisnici Mastercard kreditne kartice prate ih s 54%.
Kupnja na rate osobito je korištena među vlasnicima VISA Premium (79%) i Diners (84%) kartica. Ove kartice također su često korištene za posebne popuste i programe nagrađivanja – VISA Premium kartice se koriste za specijalne popuste i loyalty programe koje iskorištava svaki treći vlasnik ove kartice, dok Diners kartice imaju značajnu upotrebu u loyalty programima (27%) i još višu upotrebu za posebne popuste (43%).
UPRAVLJANJE FINANCIJAMA
Zaključno, možemo reći da su platne kartice postale neizostavan dio suvremenog načina života, pružajući jednostavnost, sigurnost i fleksibilnost korisnicima. Očekuje se da će se trend rasta bezgotovinskih transakcija nastaviti, uz daljnju integraciju platnih kartica s digitalnim platformama i razvojem novih funkcionalnosti koje će dodatno unaprijediti korisničko iskustvo. Kontinuirani rast u broju i vrijednosti transakcija jasno pokazuje da platne kartice neće samo zadržati svoje mjesto u svakodnevnom životu, već će postati još važniji alat za buduće financijske transakcije. Međutim, uz te prednosti dolaze i izazovi poput stihijskih kupovina i potencijalnih financijskih problema povezanih s korištenjem potrošačkih kredita, što može dovesti do dugoročnih posljedica za korisnike koji nisu pažljivi u upravljanju svojim financijama.
