Mađarska prehrambena industrija danas se oslanja na spoj tradicije i inovacije – od mehanizirane poljoprivrede do izvoza proizvoda s dodanom vrijednošću. Hrvatsko tržište sve više prepoznaje tu kvalitetu, a gospodarska suradnja dviju zemalja na području hrane i pića nastavlja se intenzivirati.
Mađarska ima dugu tradiciju u prehrambenoj proizvodnji, s naglaskom na proizvode visoke kvalitete
U vrijeme kada potrošači sve više obraćaju pažnju na podrijetlo i kvalitetu proizvoda, oznaka Made in Hungary postaje sve prepoznatljivija i na hrvatskom tržištu, osobito kada je riječ o prehrambenim proizvodima i poljoprivredi. Mađarska se već godinama profilira kao pouzdan izvoznik prehrambenih artikala temeljenih na bogatoj tradiciji, snažnoj poljoprivrednoj osnovi i kontinuiranim ulaganjima u modernizaciju proizvodnje.
Proizvodi poput slavne Pick salame, paprike u prahu, raznih umaka, slatkiša i voćnih sirupa sve češće nalaze put do hrvatskih potrošača preko trgovačkih lanaca, delikatesnih dućana i HoReCa kanala. Istovremeno, rastući interes za ekološke i premium proizvode otvara dodatne prilike za mađarske proizvođače koji teže međunarodnom pozicioniranju.
Mađarska prehrambena industrija danas se oslanja na spoj tradicije i inovacije – od mehanizirane poljoprivrede do izvoza proizvoda s dodanom vrijednošću. Hrvatsko tržište sve više prepoznaje tu kvalitetu, a gospodarska suradnja dviju zemalja na području hrane i pića nastavlja se intenzivirati.
Mađarska ima dugu tradiciju u prehrambenoj proizvodnji, s naglaskom na proizvode visoke kvalitete. Zemlja je važan igrač u međunarodnoj poljoprivrednoj proizvodnji poglavito kada je riječ o proizvodnji kukuruza, pšenice, suncokreta i šećerne repe. Treba naglasiti da se u Mađarskoj već dugi niz godina provode velika ulaganja u mehanizaciju i digitalnu poljoprivredu koja povećavaju konkurentnost, dok s druge strane značajan rast bilježi i ekološki uzgoj.
Mađarska je važan trgovinski partner Hrvatskoj, osobito u području hrane i pića, a posebno je značajno primijetiti da se povećava interes za premium segment, npr. craft proizvode, vina, organske delikatese i druge kvalitetne proizvode. Zasigurno je da postoji potencijal rasta i jačeg brendiranja jer se “Made in Hungary” sve češće prepoznaje kao oznaka kvalitete i pouzdanosti.
POZICIJA FMCG SEKTORA
Za konkretne podatke i komentare iz prve ruke obratili smo se Uredu za ekonomske odnose Veleposlanstva Mađarske u Zagrebu. Odgovorili su nam kako industrija robe široke potrošnje (FMCG) – uključujući proizvodnju hrane i s tim povezanu trgovinu – čini značajan dio mađarskog gospodarstva. Pritom izravni doprinos BDP-u samo prehrambene industrije iznosi oko 2 posto, no ako uključimo i poljoprivredu, usluge opskrbe, te maloprodaju, agro-prehrambeni lanac može činiti i četvrtinu BDP-a zemlje. Gledano izdvojeno, sam maloprodajni FMCG sektor (trgovine hranom i osnovnim potrepštinama) doprinosi BDP-u godišnje s oko 10 posto. “Sve u svemu, FMCG industrija je od strateške važnosti – ne samo da osigurava svakodnevne potrebe stanovništva, već i značajno doprinosi nacionalnom gospodarstvu”, navode iz Veleposlanstva.
Mađarska je važan trgovinski partner Hrvatskoj i to osobito u području hrane i pića
Mađarska tradicionalno ima snažno razvijenu proizvodnju u brojnim područjima poljoprivrede i prehrambene industrije u čemu se, kao što je i uvodno naglašeno, ističe mesna industrija, osobito prerada peradi i svinjskog mesa, s velikim izvoznim potencijalom. Uz to, razvijena je i mliječna industrija tako da proizvodnja mlijeka i mliječnih proizvoda, poput sira i jogurta, čini sve veći udio u mađarskom izvozu FMCG proizvoda. Treba naglasiti kako U Mađarskoj mlinarska i pekarska industrija ima dugu tradiciju te da je ova zemlja važan dobavljač brašna i pekarskih proizvoda u regiji srednje i istočne Europe. Snažan je i sektor proizvodnje šećera i slatkiša pri čemu je mađarska proizvodnja slastica i čokolade poznata po vrhunskoj kvaliteti. U industriji pića također postoje razvijeni segmenti, uključujući punjenje mineralne vode jer Mađarska ima značajne izvore mineralne vode, proizvodnju piva i jakih alkoholnih pića (npr. Unicum, pálinka).
SURADNJA S HRVATSKOM
Prema podacima hrvatskog Državnog zavoda za statistiku (DZS), ukupna trgovinska razmjena između Mađarske i Hrvatske u 2024. godini iznosila je 4.271,4 milijuna eura, što predstavlja porast od 3,8% u odnosu na prethodnu godinu. U razdoblju između 2020. i 2022. tržište je pokazivalo dinamičan i kontinuiran rast, dostigavši vrhunac 2022. godine s prometom od 5.790 milijuna eura. Međutim, 2023. došlo je do značajnog pada od 29%, pri čemu se trgovinska razmjena smanjila na 4.113,1 milijuna eura. U 2024. ovaj pad je zaustavljen, a zabilježen je pozitivan trend, što ukazuje na stabilizaciju tržišta. Iako je stopa rasta umjerenija nego prethodnih godina, smjer kretanja je povoljan.
Iz Ureda za ekonomske odnose Veleposlanstva Mađarske u Zagrebu ističu kako mađarski poljoprivredni i prehrambeni proizvodi imaju važnu ulogu u opskrbi hrvatskog tržišta, osobito kad je riječ o proizvodima za svakodnevnu potrošnju. Naglašavaju pritom kako izvozna struktura u posljednjim godinama postaje sve raznovrsnija te uključuje i sirovine i prerađene proizvode. “Mađarska u značajnim količinama izvozi kukuruz, pšenicu, ječam, sjemenke suncokreta, suncokretovo ulje i stočnu hranu. Svinjetina (svježa/ohlađena), zamrznuti butovi bez kosti i meso peradi (Bonafarm Grupa), kao i njihovi prerađeni oblici – salame i kobasice – traženi su proizvodi na hrvatskom tržištu. Izvoz mlijeka (s više od 1,5% mliječne masti), sireva i drugih mliječnih proizvoda također je značajan i doprinosi opskrbi mlijekom u Hrvatskoj”, navode iz ovog Ureda.
Konkurentnost mađarske prehrambene industrije značajno se poboljšala, osobito u segmentu visoko prerađenih proizvoda
Također dodaju kako veliki međunarodni trgovački lanci od mađarskih sirovina proizvode vlastite robne marke, poput smrznutog povrća, sireva, džemova, sladoleda, konzerviranog povrća, gaziranih zaslađenih pića (npr. Hell Energy) i piva, kao i hrane za kućne ljubimce, te ih izvoze u Hrvatsku u značajnim količinama. Visoko prerađeni proizvodi, kao što su gotova jela, konzerve i razne grickalice, sjemenke (Mogyi Kft.), sve su više prisutni na hrvatskom tržištu, što odražava promjene u potrošačkim navikama.
“Konkurentnost mađarske prehrambene industrije značajno se poboljšala, osobito u segmentu visoko prerađenih proizvoda. To stvara mogućnosti za daljnje širenje na hrvatskom tržištu, osobito u segmentu ‘premium’ i zdravih proizvoda. Hrvatski potrošači otvoreni su za nove, kvalitetne proizvode, što ide u prilog mađarskim izvoznicima”, uvjereni su u mađarskom Veleposlanstvu.
IZVOZNA ORIJENTACIJA
Kada je riječ o najvažnijim izvoznim tržištima vidljivo je kako je većina mađarskog izvoza usmjerena u zemlje Europske unije. Pritom je daleko najveće izvozno tržište Njemačka, koja sama apsorbira oko 25% mađarskog izvoza. Slijede regionalni partneri iz EU-a: Rumunjska (oko 5,5%), Poljska (5,3%), Italija (5,1%) i Slovačka (4,9%). Oko 70–75% mađarskog izvoza plasira se unutar Europske unije, što potvrđuje važnost jedinstvenog europskog tržišta. Među susjednim zemljama posebno se ističu Rumunjska, Slovačka, Austrija i Češka, zahvaljujući zemljopisnoj blizini i snažnoj gospodarskoj integraciji.
Među najvažnijim partnerima izvan EU-a je SAD, koji je u 2024. godini sudjelovao s 4,1% u mađarskom izvozu, ostvarivši ukupnu vrijednost od 6,4 milijarde eura. Ujedinjeno Kraljevstvo, koje je od 2020. izvan EU-a, također ima značajnu ulogu s udjelom od 3,7% i izvozom vrijednim 5,7 milijardi eura. Ostala važna tržišta izvan EU-a su Srbija (1,9%), Turska (1,8%) i Kina (1,2%). Među 10 najvećih izvoznih tržišta Mađarske u 2024. izvan EU-a su samo SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo.
MOGUĆNOSTI JAČANJA SURADNJE
U sklopu intervjua pitali smo i kako u Veleposlanstvu Mađarske u Zagrebu, koje djeluje pod Ministarstvom vanjskih poslova, gledaju na mogućnosti jačeg tržišnog prisustva mađarskih brendova u Hrvatskoj i na koji način u tome pomažu institucije dviju zemalja kroz razne događaje, konferencije, sajmove i druge oblike tržišne komunikacije. U svome odgovoru iz Veleposlanstva ističu kako dosadašnje iskustvo, stečeno prvenstveno kroz prehrambenu industriju, farmaciju i vinarstvo, pokazuje da je hrvatsko tržište otvoreno za kvalitetne i pouzdane mađarske proizvode te kao ključ uspjeha ističu aktivnu lokalnu prisutnost, dosljedno građenje brenda, razvoj partnerskih odnosa te fokus na inovacije i održivost.
“Naše Veleposlanstvo i CED – Srednjoeuropska mreža za gospodarski razvoj – aktivno rade na jačanju suradnje između mađarskih i hrvatskih poduzeća. Samostalno i u suradnji s uredom CED-a u Osijeku redovito organiziramo poslovne susrete i networking događaje, čime potičemo uspostavljanje kontakata između potencijalnih mađarskih i hrvatskih partnera te pronalazak poslovnih mogućnosti. Ti događaji pokazuju da zajednički napori našeg diplomatskog predstavništva i institucija za razvoj gospodarstva uspješno pomažu mađarskim tvrtkama pri ulasku na hrvatsko tržište i jačanju bilateralnih gospodarskih odnosa”, poručuju iz Veleposlanstva.
TRGOVINSKI TOKOVI
Gospodarska diplomacija ključna je za jačanje suradnje između zemalja jer otvara vrata investicijama, olakšava trgovinske tokove i potiče zajedničke projekte. Kroz diplomatske kanale moguće je prevladati administrativne i regulatorne prepreke, uskladiti gospodarske interese te potaknuti poslovnu zajednicu na intenzivniji protok ljudi, roba i ideja. Osim toga, gospodarska diplomacija pridonosi stvaranju povjerenja i dugoročnih partnerstava između institucija i tvrtki s obje strane. “Naše veleposlanstvo ima zasebni odjel za gospodarstvo čija je glavna zadaća olakšati ulazak mađarskih tvrtki na hrvatsko tržište, identificirati investicijske i poslovne prilike, podržati razvoj bilateralnih gospodarskih odnosa te zastupati mađarske gospodarske interese u Hrvatskoj. Aktivnosti, nadalje, uključuju organizaciju poslovnih delegacija, povezivanje mađarskih tvrtki s lokalnim partnerima te sudjelovanje na sajmovima i gospodarskim forumima. Djelatnici odjela za gospodarstvo Veleposlanstva služe kao posrednici između javne uprave i poslovnog sektora, prate gospodarska kretanja u Hrvatskoj i redovito informiraju mađarske tvrtke o novim poslovnim prilikama, regulativama i uvjetima za ulaganja”, pojašnjavaju iz Veleposlanstva.
NOVE SINERGIJSKE VEZE
O ostvarenim rezultatima u 2024. godini kažu kako su provedene aktivnosti bile uspješne upravo u poticanju ulaska mađarskih tvrtki na hrvatsko tržište i jačanju ulaganja. Kroz svoje aktivnosti u Veleposlanstvu potiču snažniju suradnju između mađarskih i hrvatskih poduzeća naglašavajući da kao susjedne zemlje imamo na raspolaganju gospodarske veze koje su uspostavljene na prirodnim i povijesnim temeljima, ali da je potrebno stalno tražiti nove sinergijske veze i mogućnosti za suradnju osobito na području inovacija i održivog poslovanja.
Oko 70–75% mađarskog izvoza plasira se unutar Europske unije, što potvrđuje važnost jedinstvenog europskog tržišta
“Tako smo prošle godine organizirali trilateralni poslovni forum o vodikovoj tehnologiji te predstavili ELI-ALPS laserski istraživački centar iz Segedina. Ove godine fokusiramo se na svemirsku industriju i planiramo događaj posvećen svemirskim istraživanjima kao i predstavljanje ZalaZone testnog poligona za automobilsku industriju koji se nalazi u blizini hrvatsko-mađarske granice. Uz inovativne sektore, potencijal za rast vidimo i u tradicionalnim gospodarskim granama poput poljoprivrede i građevinarstva”, navode iz Veleposlanstva Mađarske te dodaju kako je tijekom druge polovice prošle godine Mađarska predsjedavala Vijećem EU-a, što je dodatno potaknulo gospodarsku suradnju s Hrvatskom. Na kraju ističu kako redovito analiziraju mogućnosti za nastup mađarskih tvrtki na hrvatskim sajmovima pa su tako u posljednjim godinama brojni mađarski izlagači sudjelovali na sajmovima u Bjelovaru, Zagrebu i Osijeku.
Zaključno, analiza prisutnosti mađarskih proizvoda na hrvatskom tržištu te šire gospodarske suradnje između dviju zemalja pokazuje da već postoje konkretne inicijative i mjerljivi rezultati koji ohrabruju. Ti pozitivni primjeri služe kao dobar putokaz za daljnje jačanje trgovinskih i investicijskih odnosa. U vremenu koje dolazi, s obostranim interesom i uz podršku institucija, postoji značajan prostor za produbljenje suradnje u sektorima poput energetike, prehrambene industrije, tehnologije i turizma. Temeljeno na dosadašnjem uspjehu, budućnost hrvatsko-mađarskih gospodarskih odnosa izgleda obećavajuće.
Aktivnosti koje je u 2024. organiziralo Veleposlanstvo Mađarske i CED
21. ožujka 2024. – po drugi put je održan poslovni event tvrtke Richter Gedeon Nyrt. u Zagrebu, na kojem je hrvatskim psihijatrima predstavljen samostalno razvijeni lijek Reagila koji sadrži djelatnu tvar kariprazin. Sudjelovalo je više od 70 stručnjaka iz cijele zemlje, pokazavši velik interes za mađarsku farmaceutsku inovaciju.
20. travnja 2024. – Mađarska je bila zemlja partner na Pink Day Rosé Festivalu, na kojem je predstavljeno 11 mađarskih vinarija. Festival je omogućio široj publici upoznavanje s vrhunskim rosé vinima iz Mađarske povećavajući time nazočnost mađarskih vina na hrvatskom tržištu.
7. svibnja 2024. – u Institutu Liszt u Zagrebu održana je prezentacija hotela Spirit Hotel Thermal SPA 5* Sárvár i Hotel Carbona Thermal SPA 4* Hévíz s ciljem proširenja baze hrvatskih i međunarodnih klijenata. Među više od 30 nazočnih bili su i predstavnici više veleposlanstava, hrvatskih medija i putničkih agencija.
9. listopada 2024. – održan je “I. Trilateralni forum o vodikovim tehnologijama” u Zagrebu, u suorganizaciji veleposlanstava Mađarske u Zagrebu i Ljubljani. Cilj je bio omogućiti povezivanje i predstavljanje strukovnih organizacija i poduzeća iz Mađarske, Hrvatske i Slovenije koji se bave tehnologijama vezanima uz korištenje vodika. Program je polučio veliki interes te je konferenciji nazočilo više od 70 sudionika.
7. studenoga 2024. – u Rijeci je CED organizirao poslovni susret “Primorje u fokusu”, uz sudjelovanje 27 mađarskih tvrtki. Hrvatski poslovni akteri iskazali su velik interes za kvalitetne mađarske prehrambene proizvode i izrazili volju za buduću suradnju.
