Prema nekim recentnim istraživanjima, vrijeme potrebno za prosječni in-store picking korištenjem ESL tehnologija smanjuje se za nekih 40% a zaposlenicima je u prosjeku potrebno 20% manje vremena da odrade sve zadatke. Ovo su značajna povećanja efikasnosti, koja nipošto ne bi trebalo zanemariti.
Kada sam prije nekih 4-5 mjeseci s Ja TRGOVAC teamom dogovorio pisanje kolumne o ovoj tehnologiji, imao sam prilično jasnu sliku što u njoj želim reći i pokazati: osnovne funkcionalnosti i benefite, najvažnije tržišne igrače, općenitu prihvaćenost i raširenost na tržištu te naposljetku trendove rasta u idućim godinama.
No, COVID-19 donio je značajnu disrupciju u naše živote, pa tako ni sadržaj ovoga članka nije ostao neokrznut – u ovoj našoj novoj stvarnosti neki benefiti ESL (Electronic Shelf Labels) tehnologije potencijalno postaju sekundarni, trendovi tržišta u najmanju ruku upitni, ali se isto tako pojavljuju obrisi nekih novih pozitivnih i korisnih kretanja.
Da se vratimo na inicijalno planirani sadržaj članka, bitno je kao prvo navesti osnovne benefite koje ESL donosi retailerima:
- Digitalizacija i automacija prikaza cijena i detalja o proizvodima,
- Precizni prikaz stanja na policama i skladištu (za što je potrebna duboka integracija s ERP-om),
- Fokusiranje zaposlenika na optimizaciju merchandising i prevenciju Out-of-stock situacija,
- Povećanje agilnosti kod definiranja cijena te preciznosti u politici cijena kako bi se maksimizirale marže, smanjili viškovi i eliminirao overstocking,
- Poboljšanje produktivnosti nekih integriranih tehnologija (in-store picking, click and collect, omnichannel i dr.),
- Mogućnost proširene komunikacije s kupcem (NFC, web, QR code i dr.).
Globalno ESL tržište u 2019. je vrijedilo oko 900 milijuna američkih dolara, a projekcije za 2025. kretale su se u rasponu od 1,7 – 2,3 milijarde dolara (ovisno o metodologiji), uz CAGR od nekih 20%.
Budući da je ESL kao tehnologija nastao 1991. u Francuskoj i onda se polako širio, Europa je imala inicijalni “headstart” u adopciji, tako da se većina navedenog rasta do 2025. očekivala u SAD-u i Azijsko-pacifičkim regijama. Nakon stavljanja svjetske ekonomije u “freeze mode”, izvjesno je da će navedene brojke morati biti revidirane.
Na ESL tržištu trenutno su u većem ili manjem omjeru prisutni Pricer (Švedska – koristi infracrveni modus komunikacije u sustavu), SES-Imagotag (Francuska – trenutno slovi za svjetskog tržišnog lidera), Samsung Electro-Mechanics (Južna Koreja), E Ink Holdings (Tajvan), Displaydata (UK), M2Communication (Tajvan), Diebold Nixdorf (Njemačka), HanShow (Kina), Solum (Njemačka) i drugi.
Na ovogodišnjem su EuroShop sajmu u Düsseldorfu štandovi Pricera, Soluma i SES-Imagotag (u suradnji s Wirecardom) po posjećenosti i opremljenosti bili u rangu Microsoftovog štanda, što pokazuje relevantnost ove tehnologije i interes tržišta.
Na budućnost ESL tržišta utjecat će nekoliko ključnih dinamika:
TREND: DIGITALIZACIJA MALOPRODAJE
Tehnološka revolucija kroz automatizaciju u maloprodaji pokazuje se vrlo korisnom – naklonost ove industrije prema smanjenju ukupnih operativnih troškova uklanjanjem ručnog rada i repetitivnih manualnih operacija u trgovinama potiče ih na usvajanje naprednih rješenja. Jedan od takvih trendova je i uvođenje ESL-a u sve vrste maloprodajnih mjesta, a najviše u hiper i supermarkete. Implementacija ESL-a uz smanjenje troškova ručnog rada pomaže i smanjenju utroška resursa kod printanja cijena – ePaper ESL ima vrlo niske troškove održavanja. Sve navedeno ubrzava prihvaćanje ESL-a i potencijalno potiče rast ovog tržišta.
OPASNOST: TROŠKOVI INFRASTRUKTURE
Uvođenje ESL tehnologije može se činiti skupim za nisko organizirane maloprodaje jer trgovac mora implementirati nove procese i prateću tehnologiju, što povećava troškove. Osim toga, trgovci / tvrtke analiziraju prednosti tehnologija s obzirom na veličinu ulaganja i vrijeme potrebno za povrat ulaganja (ROI) – ove analize nisu jednostavne i moraju biti odrađene minuciozno jer mogu ili potaknuti ili zaustaviti implementaciju neke potencijalno korisne tehnologije. Industrija maloprodaje u našoj okolini još je u relativno nerazvijenoj fazi jer stanovništvu nedostaje znanje o načelima moderne trgovine na malo. Na većini nerazvijenih tržišta trgovci nisu spremni povećavati ulaganja u tehnologiju jer su marže tanke a operativni troškovi moderne trgovine na malo već visoki, dok visoke najamnine, cijena radne snage i cjenovni ratovi vode do povećanja troškova. Stoga će visoki troškovi instalacije vjerojatno djelomično kočiti razvoj tržišta ESL-a u sljedećem periodu.
PRILIKA: AUTOMATIZACIJA DONOSI RAST
Trgovci na malo u sve većem broju implementiraju razna rješenja za automatizaciju maloprodaje (poput ESL-a), a koja mogu udovoljiti potrebama sve većeg broja potrošača srednje klase. Automatizacija u maloprodaji među ostalim omogućuje poboljšanja u aspektu zadovoljstva kupaca, skraćuje vrijeme kupovine te smanjuje otpad (overstock). Potencijal rasta tržišta automatizacije na malo u ekonomijama u nastajanju jedna je od glavnih prilika za ESL tržište. Nadalje, proizvodi za automatizaciju u puno su većoj mjeri implementirani u razvijenim zemljama, dok mi i naše neposredno okruženje pomalo kaskamo za njihovim prihvaćanjem – postavlja se pitanje zašto ulagati i automatizirati kada je “low-skill” radna snaga tako dostupna i jeftina?
IZAZOV: NISKI TROŠKOVI RADA
Dostupnost jeftine radne snage po niskim cijenama u zemljama u razvoju značajno ograničava donošenje rješenja za automatizaciju u maloprodajnoj industriji. Automatizacija maloprodajnog prostora u ovim zemljama ima malu ili nikakvu ekonomsku vrijednost jer je jeftina radna snaga obilna i lako dostupna. Ova će situacija biti dodatno otežana smanjenjem tercijarnih aktivnosti uzrokovanih bolešću COVID-19, što će rezultirati povećanom ponudom raspoložive radne snage te potencijalno još nižim troškovima rada.
Ipak, ESL tržišni leaderi (SES-Imagotag, Solum, Pricer i dr.) spremno su prihvatili novu stvarnost koja nam predstoji i zadnjih tjedana fokusirano komuniciraju pozitivne utjecaje ESL-a na novu viziju retaila koja će sve više i više biti omnichannel. Sukus omnichannela je u tome da se kupcu omogući da sam bira kombinaciju offline i online kupovine te dostave koju želi – navest ću neke popularne modele:
- Klasični in-store shopping i transport robe kući u vlastitom aranžmanu,
- Klasični in-store shopping s organiziranom dostavom,
- Odabiranje artikala u trgovini putem NFC tap i organizirana dostava (Tap&Deliver),
- Odabiranje artikala u trgovini putem NFC tap, djelatnici prikupljaju i pakiraju robu, nakon čega ju kupac pokupi (Tap&Collect),
- Online shopping i in-store preuzimanje (Click&Collect),
- Online shopping i dostava na kućnu adresu (e-commerce).
Neki od retailera u RH svojim kupcima već pružaju određeni set navedenih modaliteta kupnje/dostave, a preporučene restrikcije maksimalnog istovremenog broja kupaca unutar prodajnog mjesta primorat će ih da implementiraju i neke nove koje im u tom setu nedostaju. Zašto? Kupci sve više žele i traže “convenience”, žele imati što manje kontakta s proizvodima na policama, cijene svoje vrijeme i ne žele ga gubiti u redu da bi ušli u trgovinu, pronašli proizvode koje žele i naposljetku platili.
Kako se to točno ESL pozicionira kao integralni dio omnichannel modela? ESL-ovi su vezani uz proizvod i većina ESL cijena na sebi ima multicolor LED, koji se u sprezi sa specijaliziranim aplikacijama koristi za što brže lociranje proizvoda na polici bilo od strane kupca u omnichannel modelima 1, 2, 3, 4 ili od strane radnika koji skuplja robu za pakiranje/dostavu u modelima 3, 4, 5, 6.
Prema nekim recentnim istraživanjima Pricera i SES-Imagotaga, vrijeme potrebno za prosječni in-store picking korištenjem ESL tehnologija smanjuje se za nekih 40% a zaposlenicima je u prosjeku potrebno 20% manje vremena da odrade sve zadatke. Ovo su značajna povećanja efikasnosti, koja nipošto ne bi trebalo zanemariti.
Primjer inovacije u plaćanju je suradnja SES-Imagotag i Wirecard koja omogućuje plaćanje artikala instantno i direktno putem NFC tap, bez potrebe za odlaskom na blagajnu.
Uz sve napisano, možda je zgodno primijetiti kako je u kineskom pismu riječ “kriza” sastavljena od dva različita piktograma – “opasnost” i “prilika” – pa se nadam kako se upravo ta poruka može iščitati iz ovih redaka.
