25.2 C
Zagreb
Četvrtak, 18. srpnja 2024., 22:06
OstaloIntervjuiMihovil Stanić - Boso

Mihovil Stanić – Boso

Već se duže vrijeme javno zalažemo za neradnu nedjelju jer smatramo da bi to trebao biti obiteljski dan za odmor i provođenje kvalitetnog vremena. Stoga, generalno podržavamo neradnu nedjelju, ali ne podržavamo iznimke. Ne slažemo se s time da Zakon predviđa iznimke u sklopu kojih će benzinske postaje i kiosci raditi sve nedjelje u godini, ističe Mihovil Stanić, prokurist i član društva Boso.

Razgovarao: Goran Pavlović, goran@jatrgovac.hr

Kako bi došao do današnje funkcije komercijalnog direktora u obiteljskoj tvrtki Boso, Mihovil Stanić prošao je sve stepenice profesionalnog i stručnog razvoja. Odmah po završetku Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Osijeku započeo je raditi kao pripravnik. Prošao je potom sve faze, od rada na blagajni u trgovini, preko skladišta, regionalnog voditelja do direktora maloprodaje. U razgovoru ističe kako su mu sve ove pozicije omogućile konkretan uvid u poslovanje, izazove s kojima se susreću radnici u trgovini, poslovođe, radnici u skladištu i drugim poslovnim jedinicama. “Danas mi je na temelju tog iskustva lakše rukovoditi ljudima te razvijati i unaprjeđivati poslovanje u željenom smjeru”, naglašava Mihovil u uvodu u razgovor.

Provedite nas malo kroz vremeplov tvrtke Boso. Kada je tvrtka osnovana te kako je tekao dosadašnji razvoj poslovanja?
Tvrtku Boso su 1990. godine osnovali otac i majka, Bosiljko i Katarina Stanić. Sjedište tvrtke u početku je bilo u našoj obiteljskoj kući, gdje je kat kuće korišten kao prodajni i izložbeni prostor, dok je garaža služila kao skladište. Kako je obujam posla rastao, morali smo se pobrinuti za prikladniji skladišni prostor te je kupljen prostor u Genscherovoj ulici uz koji je izgrađeno veće skladište. Do tada je Boso bila veleprodajna tvrtka koje nije imala svoje maloprodajne objekte namijenjene krajnjim kupcima. Ponukani poteškoćama u naplati prodane robe, po uzoru na suvremene trgovačke lance u Vinkovcima otvaramo diskont “Cash & Carry” 1996. godine, prvi takav u vinkovačkoj trgovačkoj branši.

Sve tvrtke u grupi ukupno zapošljavaju oko 1.900 ljudi, pretežno na području Slavonije

Kako se smirivala situacija vezana uz razna zbivanja i rasla kupovna moć kupaca, svoja smo akumulirana sredstva uložili u gradnju novih prodajnih prostora – diskonte. Tako smo 2002. godine planirali širenje da bi već krajem 2006. imali četiri diskonta i 98 manjih objekata, a najbrojniji smo bili u dvije županije – Vukovarsko-srijemskoj te Brodsko-posavskoj.

Usporedno s razvojem tvrtke Boso, udruživanjem s obitelji Radić krajem 2005. godine postavljeni su temelji poslovnog uspjeha tvrtke Pekar koja danas ima najveću proizvodnju kruha i drugih pekarskih proizvoda u Hrvatskoj, a čak 70 posto proizvoda plasira u izvoz. Od ostalih većih tvrtki u grupi spomenuo bih još tvrtku Stanić d.o.o., osnovanu 1995. godine, a koja se bavi proizvodnjom slastica i ugostiteljstvom. Sve tvrtke u grupi ukupno zapošljavaju oko 1.900 ljudi, pretežno na području Slavonije, a ulažemo i u društveno korisne projekte od kojih mogu spomenuti donacije Crvenom križu, školama i vrtićima te obiteljima slabog imovinskog stanja.

Vi predvodite drugu generaciju obiteljske tvrtke koju su osnovali vaši roditelji. Kako je ustrojeno upravljanje poslovnim operacijama te na koji ste način podijelili odgovornosti?
Bosiljko Stanić je direktor naše obiteljske tvrtke, dok je naša majka Katarina direktorica tvrtke Stanić d.o.o. Od ostatka obitelji svatko je zadužen za određeni segment poslovanja. Osobno sam od 2018. godine na poziciji komercijalnog direktora u tvrtki Boso d.o.o.

Spomenuli ste rani razvoj poslovanja i širenje prodajne mreže. Možete li reći koliko djelatnika i prodajnih mjesta ima Boso u ovom trenutku?
Tvrtka Boso trenutno ima gotovo 1.300 zaposlenika i broji ukupno nešto više od 220 prodajnih mjesta. Naše trgovine rasprostranjene su po sedam županija, a najbrojnije su u Vukovarsko-srijemskoj i Brodsko-posavskoj županiji. Poslovanje uspješno širimo i dalje. Tako smo prošle godine napravili veliki tržišni iskorak te smo prisutni u gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji. Osim Bose, tvrtka Pekar zapošljava oko 450 ljudi, a Stanić još 110. S još nekoliko manjih tvrtki, ukupan broj zaposlenih, kao što sam ranije spomenuo, kreće se oko 1.900.

Koji su glavni razlozi ove ekspanzije te koliko ste prodajnih objekata otvorili na zagrebačkom području?
U Zagrebu i Zagrebačkoj županiji otvorili smo devet trgovina, a planiramo i daljnje širenje. Naš trgovački lanac je danas jedan od vodećih na području Slavonije, stoga je širenje na druge lokacije bio logičan poslovni potez. U kvalitetu i razvoj poslovanja ulažemo mnogo strateškog promišljanja, truda i energije, uvijek se vodeći glavnom idejom da zadržimo visoki standard usluge te se maksimalno prilagodimo potrebama i željama kupaca. Našim kupcima smo zato i poznati po velikom izboru proizvoda, povoljnim cijenama, akcijskim ponudama i brojnim drugim dodatnim pogodnostima.

Boso d.o.o. osnivač je i član Narodnog trgovačkog lanca (NTL). Koliko članova NTL danas okuplja te u koliko prodavaonica poslujete na razini udruženja?
Trgovački lanac CBA Internacional osnovan je 2001. godine, a 2008. je preimenovan u Narodni trgovački lanac (NTL). Svrha ovog udruženja je zajednički nastup na tržištu, postizanje boljih nabavnih uvjeta, razvoj i ulaganje u hrvatsko gospodarstvo kroz suradnju s domaćim proizvođačima, osiguravanje ponude kvalitetnih proizvoda po konkurentskim cijenama te, u konačnici, zadovoljstvo svakog kupca.

Očekujemo smirivanje rasta cijena u drugom dijelu godine jer su već sada cijene nekih roba počele padati

NTL danas raspolaže s više od 1.200 prodajnih mjesta u Hrvatskoj, a vlasnici su trgovački lanci Bakmaz, Gavranović, Trgovina Krk i Boso, dok su pridruženi članovi Robin i Dergez. Udruživanje se za naše trgovačke lance pokazalo kao dobar put ka efikasnijem i uspješnijem poslovanju te povećanoj konkurentnosti na tržištu.

U kojoj je mjeri za vaše poslovanje važna suradnja s domaćim proizvođačima te s kime imate najuspješniju suradnju?
Surađujemo s brojnim domaćim OPG-ovima, obrtnicima, proizvođačima i distributerima te ih uvijek pokušavamo poticati da rastu otvarajući im vrata tržišta kroz zajedničku suradnju. Ovakve su nam suradnje izuzetno važne jer pomoću njih i sebi osiguravamo konkurentniju budućnost – ulažemo u otvaranje novih radnih mjesta, unaprjeđujemo proizvođače s ovih krajeva i pridonosimo da sve ono najbolje ostane u Slavoniji i Hrvatskoj.

Negativni demografski trendovi na području Slavonije veliki su izazov za sve poslovne subjekte koji posluju na istoku Hrvatske. Kako ste se vi tome prilagodili?
Istina je da je na području Slavonije nešto teže pronaći radnu snagu, ali ne možemo reći da nam je to izraziti problem u poslovanju. Kad se objavi natječaj za posao, primjetno je da se na njega javi nešto manje ljudi nego prije, no ipak možemo istaknuti da nemamo većih problema s pronalaskom kvalitetnih radnika.

Već više od godine dana bilježimo snažne inflatorne pritiske koji smanjuju kupovnu moć domaćih potrošača. Kakav efekt ova ekonomska previranja imaju na vaše poslovanje?
Porast cijena energenata, posebice ogroman, trostruki rast cijene kW struje, ima negativan utjecaj na poslovanje svih poduzetnika, a time i trgovačkih lanaca. Proizvođačima jako rastu cijene energenata, sirovina i troškova prijevoza, što znatno utječe na proizvodnu cijenu proizvoda tj. nabavnu cijenu trgovca, a time i na konačnu maloprodajnu cijenu.

Visoke stope inflacije dugoročno mogu imati poguban efekt na cijelu ekonomiju. Očekujete li u drugoj polovici godine smirivanje rasta cijena?
Načelno očekujemo smirivanje rasta cijena u drugom dijelu godine jer su već sada cijene nekih roba počele padati. Primjerice, primjetan je lagani pad cijena brašna, ulja, papira itd. Ako cijena energenata ostane stabilna do kraja godine, mislim da će i cijene ostalih proizvoda stabilizirati i u konačnici smanjiti.

U proteklom periodu trgovci su bili redovito etiketirani pa čak i od strane resornog ministarstva kao jedini odgovorni za visoke stope inflacije. Kako odgovarate na takve prozivke te koji su realni razlozi rasta cijena u prošloj i ovoj godini?
Trgovci su još krajem studenog poslali dopis dobavljačima da ne prihvaćaju promjene cijena do 1. veljače 2023. No, odmah u siječnju počelo se u medijima pisati kako su trgovci digli cijene i insinuirati da su se svojevoljno dizale cijene kako bi se zaradilo na prelasku na euro. Tada se događalo puno toga, prelazak s kune na euro, prebacivanje svih programa na novu valutu i jednostavno se u medijskom prostoru iskoristila prilika da se taj period prikaže kao nedopušteno dizanje cijena. Da to nije istina moglo se zaključiti iz istih tih medijskih izvještaja gdje su prenijeli rezultate inspekcijskih nadzora. Ako se dobro sjećam, u kategoriji trgovaca koja uključuje sve trgovce (prehrana, neprehrana, tekstil itd.) u nekih dvjestotinjak nadzora, prekršaj je utvrđen u njih osam, odnosno svega četiri posto.

Kako ste u takvim okolnostima zadovoljni svojim poslovanjem u 2022. godini? Možete li usporediti svoje rezultate s 2021. godinom?
Zadovoljni smo rezultatima našeg poslovanja. U 2022. smo u odnosu na 2021. godinu ostvarili rast poslovnih prihoda od 19 posto, uz nešto manju bruto dobit od 10 posto. Usprkos smanjenju bruto dobiti, obveznici smo plaćanja novog jednokratnog nameta (dodatni porez na dobit, poznatiji kao porez na ekstraprofit).

Kako je u poslovnom smislu krenula 2023. godina te kakve su projekcije za ostatak godine?
Prihodima bismo i u ovoj godini trebali biti zadovoljni, ali smo svjesni da će nam troškovi jako rasti. Cijena kilovata struje narasla je tri puta i to je trenutno najveći trošak u poslovanju. Osim toga, tu je i porast sume plaća za oko 25 posto.

Od 1. srpnja 2023. na snagu stupaju izmjene i dopune Zakona o trgovini, a najznačajnija promjena odnosi se na rad trgovina nedjeljom. Koji je vaš stav vezano za ovu problematiku? Kako će se to odraziti na vaše poslovanje?
Već se duže vrijeme javno zalažemo za neradnu nedjelju jer smatramo da bi to trebao biti obiteljski dan za odmor i provođenje kvalitetnog vremena. Stoga pozdravljamo izmjene i dopune Zakona o trgovini, a ujedno smatramo da će se ovim modelom rada povećati produktivnost i zadovoljstvo radnika. S druge strane, svjesni smo da neradna nedjelja može uzrokovati smanjenje prihoda trgovačkim lancima, no uvjereni smo da ono neće biti značajno te da će se prihodi uglavnom rasporediti na ostale dane u tjednu.

Boso trenutno ima gotovo 1.300 zaposlenika i broji ukupno nešto više od 220 prodajnih mjesta

Generalno, kada govorimo o ovoj temi, podržavamo neradnu nedjelju, ali ne podržavamo iznimke. Ne slažemo se s time da Zakon predviđa iznimke u sklopu kojih će benzinske postaje i kiosci raditi sve nedjelje u godini.

Kakve bi efekte odredba o ograničavanju rada nedjeljom mogla imati na cjelokupno tržište maloprodaje u Hrvatskoj?
Smatramo da naš maloprodajni prehrambeni sektor neće imati negativne posljedice. Osim što će se prihodi i prometi preliti na ostale dane u tjednu, očekujemo i smanjenje troškova. Pretpostavljamo da će ovakav način poslovanja negativnije utjecati na rad shopping centara jer oni vikendom ostvaruju najviše prometa, ali zasigurno će i pozitivno utjecati na cijeli ugostiteljski sektor, posebice na izletišta oko većih gradova.

Hoće li time biti pogođeni turistički centri?
Mislim da turistički centri neće biti pogođeni ovim Zakonom. Turizam je svakako posebna tema i uspješan segment hrvatskog gospodarstva.

Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom na snazi je već nekoliko godina. Smatrate li da je tržište s ovom regulativom uređenije ili postoji prostora za bolje uređenje odnosa?
Smatram da je tržište zbog regulative donekle uređenije, ali se u nekim segmentima i odmoglo dodatnim značajnim birokratiziranjem procesa i nejasnim propisima. U svakom slučaju, ima još dosta mogućnosti za napredak, a mi ćemo se svakom propisanom Zakonu i regulativi prilagoditi.

Najnovije objave

Povodom Svjetskog dana sladoleda Ledo otvorio Kornet želja

Posjetitelji su tijekom izložbe Kornetu želja prišapnuli svoje želje za povratkom nekih legendarnih sladoleda, ali i ponudili ideje za nove okuse Ususret Svjetskom danu sladoleda,...

izlog

BIPA je sada dostupna na Glovu, s brzom dostavom u 22 grada

Korisnici Glovo aplikacije imat će pristup preko 7000 proizvoda, u 15 različitih kategorija, uz brzu dostavu na njihova vrata za manje od 35 minuta Glovo,...