Na inauguraciji novog američkog predsjednika točit će se i vina iz Hrvatske, točnije zinfandel i pelješki dingač koji je inače prvo zaštićeno vina u Hrvata.

Naime, plavac mali najznačajnija je autohtona sorta grožđa u Hrvatskoj, a najbolji vrhunski plavci nastaju na položajima Dingač i Postup na poluotoku Pelješcu, na južnoj strani otoka Hvara, kao i na dobrim položajima na bračkom i viškom vinogorju.

“Od davnina je poznato da se na položaju Dingač proizvodilo veoma cijenjeno vino koje je još prije 15. stoljeća bilo na glasu i na tržištu postizalo puno višu cijenu od ostalih kvalitetnih dalmatinskih vina. Dingač je vrhunsko crno suho vino kontroliranog podrijetla s ograničenih područja pelješkog poluotoka. Zaštićeno je Ženevskom konvencijom 1961. godine i postalo je prvo hrvatsko vino zaštićeno zakonom”, rekao je Slobodan Rosić iz udruge Plavac mali s Pelješca dodavši kako se više od 90 posto plavca proizvodi upravo na Pelješcu te da je riječ o odličnoj promociji ne samo dingača i Pelješca već i cijele Hrvatske. Pojasnio je i kako ga vodeći hrvatski, a sve više i inozemni enolozi i vinski znalci s razlogom zovu kraljem hrvatskih crvenih vina, a zahvaljujući načinu uzgoja, pomnoj preradi i svojim jednistvenim svojstvima, vrhunsko vino Dingač već godinama je vrhunski brend i perjanica vinarstva na Pelješcu, Dubrovačko – neretvanskoj županiji i Hrvatskoj.

Da je odabir hrvatskih vina za inauguraciji novog američkog predsjednika kulminacija višegodišnjih trendova uspješnog izvoza i promocije naših vina na američkom tržištu smatra potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević koji kaže kako izvoz nije narušila ni korona kriza. “Izvoz nam raste po stopi od 10 do 15 posto godišnje, a prema podacima za prvih deset mjeseci 2020. dosegao je iznos od 860 tisuća dolara, odnosno zadržao se na razinama iz 2019. unatoč kriznim uvjetima poslovanja i pandemiji COVID-19 koja je negativno utjecala na sve segmente poslovanja, a poglavito na vinski sektor koji je izrazito ovisan o promotivnim i društvenim događanjima te turističkim kretanjima”, pojasnio je Kovačević dodavši kako u SAD, koje je peto najznačajnije tržište za izvoz hrvatskih vina, izvozimo uglavnom vrhunska buteljirana vina (preko 80 posto izvoza) i to po visokoj prosječnoj cijeni u odnosu na ostale države u koje izvozimo.

Primjerice, u prvih 10 mjeseci 2020. godine prosječna izvozna cijena hrvatskih vina u SAD bila je 6,84 eura po litri, dok je ista u 2019. godini iznosila 6,89 eura po litri. Zbog specifičnog načina distribucije, vino koje je iz Hrvatske izvezeno po cijeni od, primjerice, 12 dolara za butelju na polici američke vinoteke dostiže cijenu od 35-40 dolara, odnosno u restoranima i ugostiteljskim objektima od 60-80 dolara.

Predsjednik Udruženja vinarstva HGK Josip Pavić kaže kako je velika stvar što će se na inauguraciji točiti hrvatska vina. “Značaj za Hrvatsku je ogroman, od promocije i prepoznatljivosti hrvatskih vina i vinogradarstva, do promocije Hrvatske kao turističe zemlje. Vino uz gastronomiju igra sve snažniju ulogu u eno-gastro turističkoj ponudi kao autentičnoj ponudi koja istovremeno promovira i hrvatsku kulturu i tradiciju, a u konačnici Hrvatsku brendira kao eno-gastro destinaciju.”

Inače, Hrvatska gospodarska komora godinama radi na promociji hrvatskih vina. Udruženje vinarstva HGK okuplja hrvatske vinare i vinogradare u kojem su zastupljene sve četiri hrvatske vinske regije, Dalmacija, Istra i Kvarner, središnja bregovita Hrvatska i Slavonija i hrvatsko Podunavlje. Pod zajedničkim brandom Vina Croatia – Vina Mosaica, HGK vlastitim sredstvima i sredstvima vinske omotnice, EU fondova, radi na međunarodnoj promociji hrvatskih vina pa je tako od 2014. do 2020. godine iz Vinske omotnice realizirano šest projekata na stranim tržištima (SAD, Srbija, Švicarska) u vrijednosti od oko sedam milijuna kuna.

“Vino za zemlju kao što je Hrvatska, koja gotovo petinu svoga BDP-a realizira kroz turizam i multiplikativne učinke turizma i koju godišnje posjeti preko 20 milijuna turista, nije samo prehrambeni i potencijalno važan izvozni proizvod. Vino uz gastronomiju igra sve snažniju ulogu u turističkoj ponudi i brendiranju Hrvatske kao eno-gastro destinacije”, poručio je Kovačević dodavši kako moramo isticati svoje prednosti, a to je preko 120 autohtonih sorti vinove loze i mozaik četiri vinogradarske i vinske regije sa svim svojim sortnim i položajnim specifičnostima i to treba biti okosnica marketinga.

Kaže kako će HGK će i dalje raditi na na međunarodnoj promociji hrvatskih vina no za snažniju nacionalnu promociju trebamo jačati regionalne organizacije jer je to ključna pretpostavka za snažnije državne potpore i provedbu Zakona o vinu u dijelu koji se tiče marketinga.

Kliknite za najnovije vijesti, analize i istraživanja u vašem sandučiću!