Naznake rekordnog uroda žitarica pritisnule su cijene hrane u kolovozu, čime je prekinuto tromjesečno razdoblje njihova rasta, izvijestila je u četvrtak agencija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu.
FAO-v indeks košarice osnovnih prehrambenih proizvoda kliznuo je u kolovozu za 1,3 posto u odnosu na prethodni mjesec, na prosječnih 176,6 bodova.
Time je završeno tromjesečno razdoblje rasta cijena hrane, napominju u FAO-u, dodajući kako su one još uvijek šest posto iznad prošlogodišnje razine. Najviše su u prošlom mjesecu pale cijene žitarica, za 5,4 posto u odnosu na srpanj, zbog obilne globalne ponude.
Pšenica je pritom pojeftinila više od osam posto zahvaljujući poboljšanim izgledima proizvodnje posebno u regiji Crnog mora. Pale su i cijene žitarica koje se koriste za prehranu ljudi i stoke, uključujući kukuruz, zbog obilne izvozne ponude posebno iz Južne Amerike.
Izrazito je u odnosu na srpanj smanjen i indeks koji mjeri cijene šećera, za 1,7 posto, zbog povoljnih izgleda za urod šećerne trske u vodećim proizvođačima Brazilu, Tajlandu i Indiji. Uteg im je bila i slabija međunarodna potražnja, dijelom zbog visokih carina koje su uvele Kina i Indija.
Značajnije su u kolovozu pale i cijene mesa, iskazane padom odgovarajućeg za 1,2 posto u odnosu na revidiranu vrijednost u srpnju, a osobno je pojeftinila govedina, zbog osjetno većeg australskog izvoza. Biljna su ulja u kolovozu poskupjela za 2,5 posto u odnosu na srpanj, zbog viših cijena palminog ulja.
Osjetno su porasle i cijene mlijeka i mliječnih proizvoda, za 1,4 posto u odnosu na prethodni mjesec. Njihov je izrazitiji rast započeo u lipnju kada su poskočile 8,3 posto, približivši se najvišoj razini u tri godine. U odnosu na prošlogodišnji kolovoz cijene su u toj kategoriji prehrambenih proizvoda više čak 42 posto.
Najviše su na mjesečnoj razini u kolovozu porasle cijene maslaca i punomasnog mlijeka u prahu, zbog smanjenog izvoza s obzirom na veću domaću potražnju za maslačnom masnoćom u Europi i Sjevernoj Americi.
U odvojenom je izvješću FAO povisio procjenu globalne proizvodnje žitarica na rekordnih 2,611 milijardi tona. Zalihe bi također na kraju poljoprivredne sezone u 2018. godini trebale dosegnuti rekordnih 719 milijuna tona, što je dva posto više u odnosu na ionako visoku razinu na početku tekuće sezone.
Posebno bi snažno trebale porasti zalihe pšenice u Ruskoj Federaciji i zalihe kukuruza u Brazilu, napominju u FAO-u.
Svjetska trgovina žitarica trebala bi također porasti, više od dva posto, i dosegnuti novi rekord od 403 milijuna tona. Nova je FAO-va procjena osam milijuna tona viša od dosadašnje, zbog snažnije uvozne potražnje u Kini, Brazilu, Europskoj uniji, Islamskoj Republici Iran i Meksiku, navode u FAO-u. (SEEbiz/H)
