Grupa Podravka u prvih devet mjeseci ove godine ostvarila je 136,6 milijuna kuna neto dobiti, bez jednokratnih stavki, što predstavlja rast od 17 posto u usporedbi s neto dobiti istog razdoblja 2012. godine prikazane na usporediv način. Bruto dobit Grupe Podravka za navedeno razdoblje iznosi 1,08 milijardi kuna i viša je od istog razdoblja prošle godine za 4 posto, dok je EBITDA porasla za 11 posto i iznosi 271,8 milijuna kuna, izvijestili su iz tvrtke.
U prvih devet mjeseci ukupna prodaja Grupe Podravka iznosila je 2,62 milijarde kuna, što predstavlja pad prodaje od 3 posto u odnosu na isto razdoblje 2012. godine.
Promatrajući navedeno razdoblje, iz Podravke navode kako je vidljiv kvalitetan pomak i u upravljanju troškovima poslovanja Grupe, gdje ukupni troškovi bilježe pad od oko 4 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. U strukturi troškova, jedino troškovi marketinga bilježe porast, uslijed većih marketinških aktivnosti, dok ostali troškovi bilježe značajno smanjenje.
Pritom posebno vrijednim ocjenjuju činjenicu da je neto dug na dan 30. rujna 2013. godine niži za 173 milijuna kuna u usporedbi s krajem 2012. godine, što svakako govori o sustavnom i kvalitetnom upravljanju razine zaduženosti Grupe Podravka.
“Pozitivan trend na svim razinama profitabilnosti Grupe Podravka iz prvog polugodišta nastavio se i u narednom razdoblju. Navedene brojke govore nam kako su poslovne odluke, koje se u kontekstu vremena u kojem se trenutno gospodarstvo nalazi mogu smatrati možda nepopularnima, bile u potpunosti opravdane. Svjesni smo činjenice da započet posao zasigurno nije završio te ćemo nastaviti s izgradnjom čvrstih temelja kako bi naša kompanija mogla u potpunosti odgovoriti vrlo složenim i sve zahtjevnijim tržišnim uvjetima”, naglasio je Zvonimir Mršić, predsjednik Uprave Podravke prigodom objave devetomjesečnih poslovnih rezultata.
Prodaja strateškog poslovnog područja Prehrana i pića iznosila je 2,03 milijarde kuna i niža je za 4 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Navedeni pad prodaje, kako se navodi, prvenstveno proizlazi iz niže razine prodaje na domaćem tržištu koje karakterizira dugotrajna recesija te pad osobne potrošnje, a značajan utjecaj imalo je i svjesno ukidanje proizvodnog asortimana s nezadovoljavajućom profitabilnošću.
Istovremeno, tržišta srednje Europe, jugoistočne Europe te zapadne Europe, prekooceanskih zemalja i Dalekog istoka ostvaruju rast prodaje, uz najveći doprinos Poljske, Mađarske i Austrije.
Prodaja Strateškog poslovnog područja Farmaceutika za prvih devet mjeseci ove godine iznosila je 586,1 milijuna kuna, što predstavlja porast prodaje od 1 posto u odnosu na isto razdoblje 2012. godine. Porast prodaje Farmaceutike generiran je rastom prodaje na inozemnim tržištima, koja bilježe rast od 4 posto, uz najveći doprinos tržišta Rusije te Bosne i Hercegovine.
