Neto dobit je povećana zahvaljujući boljoj realizaciji te smanjenju financijskih rashoda
U 2010. godini Viro tvornica šećera ostvarila je bruto dobit prije amortizacije u iznosu od 80,12 milijuna kuna, što je za 29 posto više u odnosu na prethodnu godinu.
Ukupni prihod veći je za 26 posto i iznosi 731,87 milijuna kuna.
Neto dobit je višestruko povećana u usporedbi s 2009. godinom te je u 2010. godini iznosila 42,16 milijuna kuna što je prvenstveno rezultat povećanja realizacije šećera te značajnog smanjenja financijskih rashoda.
Ukupni rashodi u prošloj godini iznosili su 689,71 milijuna kuna, što predstavlja povećanje od 19,79 posto u odnosu na prethodnu godinu. Financijski rashodi su smanjeni za 70,62 posto te su iznosili 21,60 milijuna kuna u 2010. godini.
Udio prihoda od izvoza povećan je sa 25,91 posto na 27,10 posto, dok je udio prihoda od prodaje u zemlji povećan sa 65,56 posto na 69,84 posto.
Ukupna realizacija šećera u 2010. godini je za 33 posto veća u odnosu na prethodnu godinu. Osnovni razlog tome je značajno povećanje realizacije šećera na izvoznom tržištu Europske unije tako da je u izvoz u 2010. godini plasirano 85 posto više šećera u odnosu na prethodnu godinu. Još jedan od razloga ovom povećanju je i realizacija cjelokupne proizvedene količine šećera iz trščanog šećera na domaćem tržištu.
Ulaganjima u modernizaciju proizvodne opreme smanjeni su troškovi po jedinici proizvoda, posebno potrošnja zemnog plina koji je glavni energent. Smanjenjem potrošnje plina smanjena je i emisija CO2 u okoliš za 20 posto.
Najveći dio investicijskih ulaganja u 2010. godini, 67,94 posto ukupnih ulaganja, odnosi se na ulaganja u tehnologiju i održavanje postrojenja. Ukupna investicijska ulaganja u prošloj godini iznosila su nešto više od 7,8 milijuna eura.
Cijena dionice Vira na kraju 2010. godine iznosila je 360 kuna. Tijekom prošle godine ostvaren je promet dionicama u iznosu od 38.478.250 kuna, dok je tržišna kapitalizacija iznosila 499,2 milijuna kuna. Dobit po dionici iznosila je 30,41 kuna.
Prema planu o ovoj godini Šećerana bi trebala ugovoriti proizvodnju šećerne repe na 11.000 hektara, što znači da će se preraditi više od 600.000 tona iz čega će se proizvesti više od 80.000 tona konzumnog šećera, 20.000 tona melase i 23.000 tone suhog peletiranog rezanca.
Planirana proizvodnja šećera za 2011. godinu veća je za 10 posto u odnosu na prošlogodišnju. Proizvodnja 30.000 tona šećera dobivenog rafiniranjem sirovog trščanog šećera namijenjena je isključivo za domaće tržište, dok je veći dio od 80.000 tona šećera proizvedenog iz šećerne repe namijenjen izvozu na tržište Europske unije. (Bankamagazin)
