Kako bi hrvatsko tržište postiglo veću zrelost u ESG-u, ključno je da velike kompanije preuzmu vodeću ulogu u edukaciji malih i srednjih poduzeća (MSP) unutar svojih opskrbnih lanaca.
Održivo gospodarstvo koncept je koji se temelji na tri ključna stupa – ekonomskom razvoju uz očuvanje okoliša i prirodnih resursa, društvenoj odgovornosti te odgovornom upravljanju poduzećima. Posljednjih godina kao krovni izraz koristi se termin ESG (eng. Environmental, Social and Governance), a zbog sve vidljivijeg utjecaja klimatskih promjena ESG se nametnuo kao ključna tema za poduzeća, kako globalno, tako i u Hrvatskoj.
Na valu toga, zelena je tranzicija postala imperativ za kompanije diljem svijeta. Europska komisija svojim paketom politika konsolidiranim u Europski zeleni plan nastoji omogućiti klimatsku neutralnost Europske unije do 2050. godine. Međutim, iako je mitigacija klimatskih promjena dugo vremena bila prioritet, postoji jasan deficit oko financiranja i podrške za prilagodbu na klimatske promjene. Čak 90 posto od 632 milijarde dolara u globalnim klimatskim financijskim tokovima prelijevalo se u mitigacijske mjere. Međutim, potražnja za prilagodbom klimatskim promjenama raste te se procjenjuje da će do 2030. godine iznositi 340 milijardi američkih dolara. Globalne investicije u održivo gospodarstvo rastu, a prema investicijskoj banci Morgan Stanley, u 2023. je godini ukupna imovina pod upravljanjem za održive dioničke i obvezničke fondove dosegla rekordnih 7,9 posto ukupne globalne imovine pod upravljanjem, što pokazuje značajnu promjenu u svijesti investitora.
ESG AGENDA
Ovakva ulaganja ne samo da potiču ekonomski rast, već i doprinose smanjenju emisija stakleničkih plinova i očuvanju prirodnih resursa, čime se osigurava održiva budućnost za sve.
Potražnja za prilagodbom klimatskim promjenama raste te se procjenjuje da će do 2030. iznositi 340 milijardi dolara
ESG agenda dobiva na značaju diljem Europske unije, a Hrvatska prati taj trend. Nekoliko je ključnih trendova proteklih godina oblikovalo makroekonomsko okruženje:
1. Pojačan fokus potrošača na klimatske promjene.
Prema istraživanju UN-ove inicijative HeForShe, čak 96 posto Generacije Z (GenZ) misli da bi poduzeća trebala biti aktivno uključena u rješavanje klimatskih i društvenih problema. Također, spremni su napustiti posao zbog nepoželjnih praksi, dok mnogi izbjegavaju mjesta koja nisu u skladu s njihovim uvjerenjima.
2. Povećani regulatorni pritisak u Europskoj uniji.
Nove regulative poput Direktive o korporativnom izvještavanju o održivosti (CSRD), Uredba o objavljivanju informacija o održivom financiranju (SFDR) te EU taksonomije za održive aktivnosti stvaraju dodatni pritisak na kompanije koje sve više resursa ulažu u usklađenost.
3. Potražnja investitora.
Važan aspekt ESG-a je financijska izvedba i privlačenje investicija. Oko 57 posto studija pokazuje korelaciju između ESG-a i financijske izvedbe. Privatni investicijski fondovi sve više ulaze u jugoistočnu Europu (SEE) i ciljaju ESG tvrtke zbog premija u vrednovanju. Pritom većina banaka u jugoistočnoj Europi zahtijeva usklađenost s ESG standardima za odobrenje kredita.
ZRELOST U HRVATSKIM PODUZEĆIMA
Međutim, osim vanjskih pritisaka, nameće se pitanje što same kompanije imaju od ulaganja u ESG? Tvrtke koje uspješno provode ESG općenito vide koristi u prihodima, kao i u ljudima i kulturi. Prema istraživanju koje je Kearney proveo na 100 izvršnih direktora u 2021. godini, vidimo da od tvrtki koje koriste ESG programe za stvaranje vrijednosti, veći udio izvještava o povećanim prihodima, uštedama troškova, o više motiviranih ljudi i većem kredibilitetu brenda od onih tvrtki usmjerenih na usklađenost i ublažavanje rizika.
Kako se fokus na održivost intenzivira globalno, ali i u raznim sektorima diljem Hrvatske, posvećenost zemlje načelima ESG poslovanja postaje sve jača.
Kearney je tijekom 2023. proveo istraživanje “ESG Champion” koje obuhvaća velike tvrtke i mala i srednja poduzeća (MSP) otkrivši da većina ispitanih organizacija ima razvijen pristup ESG-u. Koristeći set pitanja koja obuhvaćaju sva tri stupa ESG-a – okolišni, društveni i upravljački – nastojali smo procijeniti trenutnu zrelost ESG-a u hrvatskim poduzećima i dobiti uvid u područja manje zrelosti te sugerirati strategije za poboljšanje. Razina angažiranosti kompanija u različitim stupovima ESG-a varira te određene dimenzije imaju značajne mogućnosti za poboljšanje.
Važno je naglasiti da većina banaka u jugoistočnoj Europi zahtijeva usklađenost s ESG standardima za odobrenje kredita
Tako, primjerice, vidimo da su velike kompanije (npr. podružnice međunarodnih korporacija) puno zrelije u upravljanju ESG-em naspram mikro, malih i srednjih poduzeća. Uz to, velike tvrtke daju veću prednost strategiji ESG-a, iako postoje značajne razlike u implementaciji. Također, na valu direktive o korporativnom izvještavanju o održivosti, koja prvenstveno cilja velike kompanije i dionička društva, sve veći broj hrvatskih poduzeća preuzima inicijativu za ESG izvještavanje – pružajući perspektivu o potencijalnim rizicima kao i prilikama koje proizlaze iz društvenih i okolišnih razmatranja, uz dodatno objašnjavanje šireg utjecaja njihovih akcija na društvo i okoliš. Pritom dvije trećine velikih korporacija ima postavljene ciljeve smanjenja emisija.
VELIKI TREBAJU VODITI PRIMJEROM
Istraživanje je također pokazalo da kompanije pridodaju najviše važnosti okolišnom aspektu ESG-a, dok često socijalni aspekt koji se odnosi na kvalitetu života radnika i doprinos zajednici uvelike zaostaje. Velike kompanije pokazuju jaču posvećenost dobrobiti zaposlenih, no kada je riječ o raznolikosti i uključivanju zaposlenika (eng. diversity, equity and inclusion, DEI) velike tvrtke i MSP imaju prostora za poboljšanje jer 44 posto velikih tvrtki i 59 posto MSP-a nemaju integrirane specifične programe ili politike inkluzije i jednakosti.
Jedan od primjera kompanija koje su uspješno integrirale ESG principe u svoje poslovanje je A1 Hrvatska u kojoj aktivno rade na smanjenju svog ugljičnog otiska kroz ulaganja u održivu infrastrukturu i promicanje digitalne inkluzije i pismenosti među mladima. Također, Atlantic Grupa je prepoznata po svojoj posvećenosti društvenoj odgovornosti, s naglaskom na dobrobit zaposlenika i podršku lokalnim zajednicama kroz razne društvene projekte. Ove kompanije ne samo da doprinose održivom razvoju, već i postavljaju standarde za druge tvrtke u regiji. Kako bi hrvatsko tržište postiglo veću zrelost u ESG-u, ključno je da velike kompanije preuzmu vodeću ulogu u edukaciji malih i srednjih poduzeća (MSP) unutar svojih opskrbnih lanaca. Organiziranje radionica, pružanje resursa i dijeljenje najboljih praksi može pomoći MSP-ovima da bolje razumiju i implementiraju ESG standarde. Također, poticanje suradnje između privatnog sektora, vlade i nevladinih organizacija može osigurati sveobuhvatan pristup održivom razvoju, čime se stvara povoljnije okruženje za sve sudionike na tržištu.
