Strateški plan Zajedničke poljoprivrednike politike RH, za razdoblje od 2021. do 2027. godine, trebao bi do konačnog usvajanja, definirati nekoliko ključnih tema među kojima se ističe pitanje kako postići komplementarnosti između poboljšanja konkurentnosti i poboljšanja ekoloških performansi, uz istodobno podržavanje održivih ruralnih područja i otpornosti na klimatske promjene.

Za budućnost hrvatske poljoprivrede od izuzetnog je značaja i pitanje kako ostvariti ciljanu vrijednost poljoprivredne proizvodnje do 2030. godini u iznosu od 30 milijardi kuna, uz povećanje stočnog fonda u govedarstvu i svinjogojstvu te značajno smanjenje stakleničkih plinova, odnosno kako osigurati daljnje jačanje konkurentnosti ratarske proizvodnje uz smanjenu upotrebu pesticida i mineralnih gnojiva.

Zaključak je to prvog okruglog stola, konzultantske tvrtke Smarter, specijalizirane za poljoprivredu i prehrambenu industriju, koji je organiziran u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede, pred novo programsko razdoblje ZPP-a i završnu faza izrade Strateškog plana ZPP Hrvatske za razdoblje 2023 do 2027. Prvi okrugli stol, održan je 29. studenog 2021. i odnosio se na temu “STRATEŠKI PLAN ZPP – KAKO ĆE HRVATSKA IMPLEMENTIRATI ZAHTJEVE ZELENIH POLITIKA EU U EKO SHEME I IAKS MJERE?”.

Sudionici okruglog stola složili su se kako je određene teme potrebno još dodatno razmotriti te prije konačnog usvajanja Strateškog plana od strane Europske Komisije pokušati postići najviši stupanj usklađenosti s potrebama poljoprivrede RH. Prisutni su izrazili zadovoljstvo da je Ministarstvo poljoprivrede kod izrade ovog važnog dokumenta provelo više krugova konzultacija, te bilo na raspolaganju poljoprivrednicima kako bi se ovi važni planovi raspravili, ali i da se proizvođači na vrijeme upoznaju što mogu očekivati u novom programskom razdoblju.

“Strateški plan ZPP je najvažniji dokument za srednjoročno razdoblje kojim se određuju financijske omotnice, mjere i intervencije koje će se provoditi i usmjeriti financijskih sredstava za poljoprivredu, a plan će u velikoj mjeri odrediti smjer kako će se poljoprivredna proizvodnja razvijati do kraja ovog desetljeća. Zato smo smatrali kako je potrebno, uvažavajući velike napore Ministarstva poljoprivrede na izradi ovog dokumenta, zajedno dati dodatni doprinos i čuti mišljenje ključnih dionika u proizvodnji hrane o važnim temama”, objavljeno je u priopćenju Smartera.

“Novom Zajedničkom poljoprivrednom politikom EU dana je obveza zemljama članicama da najmanje 35 posto proračuna za ruralni razvoj bude namijenjeno svim vrstama mjera vezanih za okoliš i klimu, uključuje i dobrobit životinja, dok minimalno 25 posto proračuna izravnih plaćanja treba dodijeliti za eko-sheme. Pritom je važno voditi brigu o tri ključna stupa: održivosti proizvodnje, ekološkom te gospodarsko-socijalnom aspektu. Hrvatska po pitanju okolišno/klimatskih pitanja povezanih s poljoprivredom, kao što su primjerice bioraznolikost, emisije stakleničkih plinova i drugo ima komparativnu prednost jer ostvaruje bolje rezultate od prosjeka EU”, izjavila je u uvodnom obraćanju ministrica poljoprivrede Marija Vučković, koja je naglasila kako su postavljeni ambiciozni ciljevi, koji se neće postići ako u poljoprivredi sve ostane kao što je to danas.

Hrvatska kroz pet godina, od 2023. do 2027. godine, ne računajući državna sredstva, na raspolaganju ima 3,25 milijardi eura, a nešto više od 1,5 milijardi eura namijenjeno je za ruralni razvoj. Kroz strateški plan smo nastojali izbalansirati sve mjere i sve sektore te ih pokušali uklopiti u ključne ciljeve ZPP-a, među koji su i eko sheme o kojima danas pričamo i sa vama želimo razmijeniti mišljenja, odnosno kako najbolje iskoristi sredstva koja su nam dostupna kroz ovaj novi model, dodala je Vučković.

Ministarstvo poljoprivrede detaljno je prezentiralo sve mjere koje se predlažu u okviru onoga što se naziva “zelena arhitektura”, posebno eko sheme u okviru izravnih plaćanja i mjera ruralnog razvoja koje se plaćaju po površini i po uvjetnom grlu držanih životinja. Veliki dio tih mjera se provodio i do sada, no neki zahtjevi u vezi s održavanjem plodoreda, načinom obrade tla, uvođenjem konsocijacija značajno poticanje sjetve laguminoza, upravljanje stajskim gnojem na oraničnim površinama su detaljnije razrađeni. Osobito zbog njihovog doprinosa poboljšanju plodnosti tla predviđene i dodatne potpore.

“Poljoprivredni proizvođači su svjesni potrebe jačanja otpornosti na klimatske promjene i očuvanja prirode i okoliša, ali i poljoprivrednih resursa te su zadovoljni naporima Ministarstva da su kod kreiranja intervencija i obima sredstava u obzir uzete i one mjere koje su već i sada pokazale dobre rezultate, kao primjerice dobrobit životinja i upravljanje stajskim gnojem. Također se ističe potreba da se pojedine mjere za zaštitu ugroženih vrsta, zaštitu ekoloških površina, šumarske mjere financiraju iz sredstava za zaštitu prirode, a ne iz sredstava za poljoprivredu. Dani su i konkretni prijedlozi kako još više poboljšati zaštitu poljoprivrednog tla, uz upotrebu sredstava koja je moguće naći kao nusproizvod prerađivačke industrije”, objašnjavaju iz Smartera.

U prezentacijama Ministarstva poljoprivrede i Smartera naglašeno je kako je poljoprivreda odgovorna za 10,3 posto emisija stakleničkih plinova u EU, od kojih gotovo 70 posto potječe iz stočarstva.

“Ciljevi koji su utvrđeni Zelenim planom u vezi s proizvodnjom hrane i poljoprivredom detaljno se definiraju i razrađuju Strategijom EU od polja do stola i Strategijom bioraznolikosti do 2030 godine. To nisu uredbe, nego planovi i njima su definirani glavni poljoprivredni ciljevi, koji će uvjetovati brojna tehnička ograničenja proizvodnje. Tako se na razini EU-a očekuje smanjenje upotrebe mineralnih gnojiva za 20 posto, uporabe pesticida za 50 posto, smanjivanje gubitaka hranjivih tvari za 50 posto koji su veliki izvor onečišćenja zraka, tla i voda, a utjecaj na klimu je i višak hranjivih tvari u okolišu (posebno dušika i fosfora). Cilj je i da udio krajobraznih obilježja visoke raznolikosti dosegne najmanje 10 posto, dok bi udjel ekološkog uzgoja u poljoprivredi trebao biti najmanje 25 posto”, kazala je konzultantica Smartera Zvjezdana Blažić.

Tijekom rasprave naglašeno je kako su emisije stakleničkih plinova u poljoprivredi u Hrvatskoj uzrokovane s tri glavna čimbenika: loše upravljanje tlom (41%), crijevnom fermentacijom stoke (36%), loše upravljanje stajskim gnojem (20%). Stručnjaci Smartera kao i velika većina sudionika okruglog stola upozoravaju da za razliku od okolišno,-klimatskih pitanja povezanih sa poljoprivredom, u kojima Hrvatska ostvaruje bitno bolje rezultate od EU prosjeka, hrvatska poljoprivreda ima znatno lošije rezultate od EU prosjeka u području produktivnosti rada, produktivnosti proizvodnje po ha poljoprivredne površine i drugih indikatora konkurentnosti.

Tako primjerice produktivnost rada hrvatske poljoprivrede iznosi 30,5 posto prosjeka EU-a, a sa vrijednošću godišnje jedinice rada (GJR) od 6.107 EUR u 2019. bilo smo na začelju u odnosu na druge zemlje članice. Prosjek EU je 20.120 EUR/GJR, dok primjerice Njemačka ima produktivnost radne snage u poljoprivredi od 44.489 EUR/GJR, Nizozemska 71.235 EUR/GJR itd.

Mjerna jedinica GJR : Jedna godišnja jedinica rada odgovara jednoj osobi koja radi puno radno vrijeme na poljoprivrednom gospodarstvu i iznosi 1 800 sati.

Sudionici, predstavnici poljoprivrednika, naglasili su potrebu za povećanim informiranjem i prijenosom znanja poljoprivrednicima u vezi s okolišno prihvatljivijim proizvodnim praksama, te potrebu korištenja digitalnih tehnologija u poljoprivredi koja želi optimalno koristiti sve inpute u proizvodnji.

Tijekom prosinca konzultantska tvrtka Smarter će u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede, organizirati još dva stručna okrugla stola, čije će teme biti proizvodno vezana plaćanja u poljoprivredi te potpora ulaganjima u poljoprivredu i prehrambeno prerađivačku industriju u razdoblju 2023.-2027. godina.

Kliknite za najnovije vijesti, analize i istraživanja u vašem sandučiću!