Hrvatskoj nedostaje učinkovitija infrastruktura za prikupljanje, sortiranje i recikliranje svih vrsta otpadnih materijala pa je zadatak svih dionika tržišta zajedno raditi na “zelenijim” rješenjima u sektoru ambalaže, jedan je od zaključaka PaKing Foruma.
Nova pravila o dizajnu i proizvodnji ambalaže, koja donosi Uredba o ambalaži i ambalažnom otpadu (PPWR), značajno će promijeniti industriju i utjecat će na sve njene dionike, a uspjeh inicijativa koje Uredba podrazumijeva gotovo je siguran jer iza nje stoje globalne kompanije kojima je cilj smanjiti negativan utjecaj ambalaže koju proizvode. Plastika sama po sebi je odličan materijal ako se njome u cijelom njenom životnom ciklusu, kao uostalom i drugim materijalima, dobro i učinkovito upravlja.
Našem tržištu nedostaje učinkovitija infrastruktura za prikupljanje, sortiranje i recikliranje plastike i ostalih materijala
Našem tržištu za sada u velikoj mjeri nedostaje učinkovitija infrastruktura za prikupljanje, sortiranje i recikliranje plastike, ali i ostalih materijala, pa je zadatak je svih njegovih sudionika, od zakonodavaca, preko dizajnera, proizvođača do krajnjeg potrošača zajedno raditi na “zelenijim rješenjima u sektoru ambalaže” koja će donijeti pomake u recikliranju i koja su bolja za budućnost planeta, neki su od važnijih zaključaka PaKing Foruma koji je 26. ožujka održan u zagrebačkom hotelu Zonar.
“U prilagodbi novim odredbama koje donosi PPWR sudionici hrvatskog tržišta za sada zaostaju i moraju se što skorije pripremiti na pravila koja Uredba donosi jer ona već za pet godina na tržištu Europske unije predviđa zabranu ambalaže koja nije najmanje 70 posto reciklabilna. Propisuje ujedno da u PET ambalaži minimalan udio recikliranog sadržaja treba biti 30 posto”, upozorio je u izlaganju koje je izazvalo veliku pozornost Miho Karolyi, direktor i osnivač Kaligraf grafičkog studija. Ambalaža se smatra reciklabilnom ako je reciklat u usporedbi s izvornim materijalom dovoljno kvalitetan da se može koristiti kao zamjena za primarne sirovine te ako se može odvojeno prikupljati razvrstana u određene tokove otpada bez utjecaja na mogućnost recikliranja drugih tokova otpada kao i reciklirati u većem opsegu.
Krajnji cilj Uredbe, koja za sada još na tržištu izaziva nedoumice, jest učinkoviti sustav za povrat i odvojeno prikupljanje cjelokupnog ambalažnog otpada odnosno maksimalna ponovna upotreba sve ambalaže stavljene na tržište. Predviđena ograničenja prilično su stroga jer se određuje da tri godine od stupanja Uredbe na snagu, odnosno 2028., moraju biti kompostabilne sve filter vrećice za čaj i kavu kao i ljepljive etikete pričvršćene na voće i povrće.
BROJNA OGRANIČENJA
“Od 1. siječnja 2030. ograničava se uporaba zbirne ambalaže za grupiranje robe na prodajnom mjestu, za što su primjer folije za omatanje, a za pakiranje voća i povrća ograničava se upotreba mreža, vrećica ili pladnjeva za količine manje od 1,5 kg unaprijed pakiranog svježeg voća i povrća, što znači da se neće smjeti pakirati primjerice četiri jabuke na kartonskom pladnju i omotati ih plastičnom folijom”, objasnio je također Karolyi dodavši kako je za početak cilj pravila da se kupca ambalažom ne potiče da kupi više proizvoda jer su zapakirani zajedno.
U prilagodbi novim odredbama koje donosi PPWR sudionici hrvatskog tržišta za sada zaostaju
Najnovije promjene kroz koje prolazi hrvatski sustav gospodarenja otpadnom ambalažom, a koje donose veću odgovornost proizvođača i zahtijevaju višu razinu transparentnosti, predstavila je Žana Žarkov Trtanj, voditeljica Službe za analitiku i izvještavanje u Sektoru za gospodarenje posebnim kategorijama otpada Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
“U digitalnu bazu odnosno Registar proizvođača s proširenom odgovornošću Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost moraju se prijaviti svi proizvođači pakiranih proizvoda i unosnici proizvoda iz EU-a te na temelju prijavljenih količina ambalaže stavljene na tržište do kraja mjeseca u kojem je prijava obavljena platiti naknadu za gospodarenje otpadom”, istaknula je Žarkov Trtanj pojasnivši kako se putem RPPO-a prijavljuje i otpadna ambalaža pića koja su u sustavu povratne naknade.
U svom se izlaganju dotakla i novih provedbenih propisa koji su donijeli uredbu o eko modulaciji, a kojom se potiče korištenje višekratnih ambalažnih materijala ili penalizira jednokratna ambalaža. Kod određivanja naknada u ovom sustavu ocjenjivat će se i udio recikliranih materijala u prijavljenoj ambalaži te je li ona načinjena od jednog ili više materijala.
Na PaKing Forumu se puno govorilo i o primjeni digitalnih tehnologija te digitalizaciji procesa pakiranja, a kao uvod u temu poslužilo je izlaganje Matije Šimunića, specijaliste za projekte, usluge i standarde iz neprofitnog udruženja GS1 Croatia, o budućnosti barkoda na ambalaži. “Od 2027. godine svi proizvodi široke potrošnje će umjesto dosadašnjeg barkoda, koji je u upotrebi od 1974., na sebi imati QR kod koji će donijeti mnoge prednosti proizvođačima, logističarima, ali i kupcima”, najavio je Šimunić. Pojasnio je kako se uvođenjem QR koda mijenja samo vrsta pisma kojim će se zapisivati Global trade item number (GTIN) tj. jedinstveni identifikator proizvoda čiji je nositelj do sada bio EAN-13, a kojemu nije bilo moguće pridružiti različite dinamičke podatke.
Budući 2D kod odnosno QR kod na sebi će imati zapisan GTIN, ali i dodatne informacije o proizvodu kao što je porijeklo proizvoda i slično. Za proizvođače to znači olakšanu sljedivost proizvoda, učinkovitiji proces povlačenja proizvoda, dodatne mogućnosti autentifikacije odnosno provođenja mjera protiv krivotvorenja, dok bi trgovcima trebao donijeti učinkovitije upravljanje asortimanom, mjestima na policama i otpadom. Kao i barkod, i QR kod će se očitavati na POS aparatima što prije uvođenja podrazumijeva određene prilagodbe hardvera, softvera te nekih proizvodnih procesa.
SUSTAV POVRATNE NAKNADE
Odličan primjer kružnog gospodarstva kojem teže svi dionici tržišta ambalaže jest sustav povratne naknade o kojem je na Forumu govorio Jerko Mavra, direktor tvrtke TOMRA Systems Hrvatska. “Samo u prošloj godini kroz naš smo sustav u Hrvatskoj prikupili 450 milijuna komada ambalažnih jedinica”, naglasio je Mavra dodavši kako je na domaćem tržištu primjetan porast količina ambalaže koja se stavlja u prodaju, ali i prikupljene ambalaže. Dodatni poticaj rastu, prema njegovom bi mišljenju, donio daljnji rast iznosa povratne naknade koji je u ovoj godini porastao, ali i dalje na skromnih 10 centi po jedinici ambalaže.
Cirkularnost i održivost moraju biti strateški ciljevi svake tvrtke ako želi poslovati i nakon 2030. godine
A dodatnom smanjenju količine plastičnog otpada doprinijet će i Tomrin novi sustav automatskog prihvata ambalaže – multifeed sustav – strojevi u koje ne treba umetati jednu po jednu jedinicu ambalaže već se cijela količina istrese u spremnik nakon čega podaci za isplatu dolaze ili klasično na listić ili pak u povezanu aplikaciju. “Ovi se strojevi već koriste u Norveškoj, Švedskoj i primjerice Austriji, a i u Hrvatskoj uskoro krećemo s prvim testiranjima kako bismo ojačali infrastrukturu za prihvat ambalaže koje je na tržištu svakoga dana sve više”, najavio je Mavra zaključivši kako je sustav povratne naknade izvrstan primjer kružnog gospodarstva koji osigurava odličan, već sortirani materijal za reciklažu. O detaljima inovativnog multifeed sustava govorio je Manuel Anker, product manager digital East Central Europe.
Na panelu Digitalizacija, pametna rješenja i inovacije u životnom ciklusu ambalaže sudjelovali su još i Matija Šimunić iz GS1 Croatia, Igor Belošić, izvršni direktor za Austriju i centralnu Europu tvrtke Sun Chemical, te Krešimir Đuračić, osnivač i direktor tvrtke ENSESO i ENSESO4Food.
Govoreći o digitalnoj putovnici kao jednom segmentu “pametne” ambalaže, Đuračić je najavio kako bi prvi proizvodi s digitalnom putovnicom na tržištu trebali biti 2027. “Ona može biti implementirana na samom proizvodu, ali i na ambalaži ili pak na dokumentaciji, a finalni okviri standarda njene implementacije bit će poznati krajem godine. Namjera je uspostaviti eko-sustav koji će proizvođačima i potrošačima osigurati više informacija, a sve kako bi se doprinijelo održivosti i kružnom gospodarstvu”, objasnio je Đuračić te poručio kako “pametna” ambalaža ima dodatnu vrijednost u odnosu na klasičnu, odnosno daje dodatne informacije o roku trajanja, sirovinama, porijeklu te, primjerice, može li se određeno pakiranje recikliratiPanel raspravu o inovacijama u životnom ciklusu ambalaže Igor Belošić iz tvrtke Sun Chemical, koja proizvodi tiskarske boje, iskoristio je da bi sudionicima PaKing Foruma pojasnio da na tržištu postoje boje koje su pogodnije za reciklažu i kompostiranje ambalaže, ali da prije njihove primjene svakako treba u obzir uzeti troškove koji mogu biti znatno viši nego kod primjene boja na bazi alkohola.
ZBOGOM PLASTICI?
Sudionice panela “Zbogom plastici? Alternativni materijali i njihovi izazovi”, bile su Ivana Gašparić Šimonek, direktorica marketinga i internih komunikacija tvrtke DS Smith, Josipa Ćorluka, specijalistica nabave u tvrtki Weltplast, Dijana Zrinski, izvršna potpredsjednica i generalna direktorica tvrtke EcoCortec, i dr. Mia Kurek, profesorica na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. One su se složile kako za sada ne postoji odgovarajući materijal koji bi u potpunosti mogao zamijeniti plastiku, ali da svejedno neprekidno treba težiti pronalasku održivijih rješenja. Također, naglasile su kako je na sudionicima tržišta zadatak da promišljaju kako sve materijale korištene u proizvodnji ambalaže učiniti reciklabilnima jer i papir odložen na neodgovarajući način zapravo postaje otpad.
Na PaKing Forumu se puno govorilo i o primjeni digitalnih tehnologija te digitalizaciji procesa pakiranja
Temeljni dio procesa dizajniranja kartonske ambalaže u DS Smithu su principi i matrica kružnog dizajna razvijeni u partnerstvu s Ellen MacArthur Fondacijom. Ključni su nam bili prilikom ostvarenja cilja zamjene milijarde komada jednokratne plastike, a postigli smo ga u suradnji s brojnim našim kupcima tijekom prošle godine, čak godinu i pol prije zadanog roka”, navela je Ivana Gašparić Šimonek, složivši se kako je plastiku gotovo pa nemoguće u potpunosti zamijeniti. U DS Smithu promoviraju zatvoreni životni krug pakiranja proizvodeći novu ambalažu od iskorištenog kartona. “Dodatni iskorak u promicanju održivijih rješenja napravili smo u suradnji sa Saponijom kada smo s pakiranja njihovog deterdženta uklonili plastičnu dršku, čime smo na godišnjoj razini upotrebu plastike smanjili za 8.000 kilograma”, istaknula je Gašparić Šimonek, dodavši kako ih u svakodnevnom poslovanju na pronalazak održivijih rješenja potiču i potrošači.
Josipa Ćorluka iz Weltplasta je pak podsjetila kako je plastika odličan materijal ako se njome odgovarajuće upravlja te ako je se na pravilan način u konačnici zbrine. “Weltplast svu plastiku koju proizvede može u potpunosti reciklirati unutar vlastitog sustava. Osim naše otpadne plastike recikliramo i otkupljeni materijal iz ostatka Bosne i Hercegovine, a uvozimo je i iz trećih zemalja”, navela je Ćorluka te upozorila kako je potrebno još dosta raditi da bi se u javnost usadila svijest o nužnosti poštivanja principa održivosti.
Dijana Zrinski, iz prve domaće tvornice bioplastike, složila se kako Hrvatskoj nedostaje stvarno razvrstavanje različitih materijala te kako biorazgradivi materijali nikad neće u potpunosti zamijeniti konvencionalnu plastiku jer joj ne mogu parirati do sada postignutim svojstvima.
“Proizvodnja ekološki prihvatljivijih alternativa plastici još uvijek je znatno skuplja zbog cijene sirovina, ali i drugih povezanih troškova te nužnosti biokompostiranja”, istaknula je dodavši kako su danas razni zamjenski materijali ipak bolje prihvaćeni. Na činjenicu da pri stvaranju održivih materijala koji dolaze u direktan kontakt s hranom treba biti jako oprezan upozorila je dr. Mia Kurek rekavši pritom kako i novi materijali moraju imati jednaka svojstva kao što su nepropusnost ili neka mehanička svojstva koja imaju i do sada korišteni materijali.
ODRŽIVA AMBALAŽA
Da održivi dizajn i kružna ekonomija postaju ključni faktori u industriji ambalaže ukazali su na panelu Kristina Kanižaj, voditeljica odjela istraživanja i razvoja tvrtki Bakrotisak i Rotoplast, Saša Fabris, rukovoditelj prodaje i podrške kupcima tvrtke GPI, Izvorka Jurić, kreativna direktorica DIG studia, i Tanja Gašpar, direktorica marketinga Vetropack grupe.
Na PaKing Forumu se puno govorilo i o primjeni digitalnih tehnologija te digitalizaciji procesa pakiranja
Govoreći o staklenoj ambalaži, Gašpar je otkrila kako Vetropack priprema boce koje će biti i do 30 posto lakše, a izuzetno otporne na habanje. “Staklene boce danas je moguće u prosjeku puniti 10 do 20 puta, dok će ove koje razvijamo moći doseći čak do 60 ciklusa punjenja”, iznijela je Gašpar zaključivši kako bi ovo mogla biti jedna od revolucionarnih inovacija koja će pomoći učinkovitijem zbrinjavanju ambalaže.
Kristina Kanižaj je istaknula kako klijenti njene tvrtke sve češće traže održivu ambalažu koja poštuje principe kružnog gospodarstva, ali ona mora biti pouzdana i očuvati proizvod tijekom cijelog njegovog vijeka trajanja, dok je Saša Fabris upozorio na to da je u cijelom procesu nastanka ambalaže nužna sinergija dizajnera i tehnologa te da problemu otpada treba pristupati odgovorno. Govoreći o trendovima u dizajnu, Izvorka Jurić je naglasila da njeni klijenti, a i tržište općenito, posljednjih godina traže ambalažu s manje slojeva, a raste i popularnost ambalaže za ponovno punjenje.
Atlantic grupa u svom radu, a prateći zahtjeve koje pred njih stavljaju ESG principi, vodi računa o stopi reciklabilnosti ambalaže koju stavljaju na tržište te prate svoj napredak iz godine u godinu. “Svi proizvodi brenda Cedevita danas se pakiraju u ambalažu koja je 87 posto reciklabilna, a daljnji korak neće biti moguć dok ne nađemo adekvatan materijal koji će jamčiti odgovarajuću zaštitu”, naglasila je Lejla Dautović, direktorica inovacija, istraživanja i razvoja Atlantic Grupe SBU Pića, na panelu “Kako ESG oblikuje budućnost industrije ambalaže”, pritom napomenuvši kako je njena kompanija svjesna da dugoročni profitabilni rast nije moguć bez komponente održivosti. Predstavljajući strategije kojima se u poslovanju vodi Atlantic Grupa također je naglasila kako je održivi rast jedan od strateških stupova kompanije te da prilikom razvoja novih proizvoda neizostavno razmišljaju o njegovom cijelom životnom ciklusu. Podsjetila je ujedno kako sva pakiranja brenda Donat dolaze u 100% recikliranoj ambalaži.
Antonia Banović Curić, SAP Sustainability konzultantica i voditeljica tima iz tvrtke MSG Global Solutions, objasnila je kako konzultantske tvrtke usmjeravaju klijente prema održivosti ambalaže, dok je Tamara Tarnik, voditeljica ESG-a u Cromarisu podsjetila da ambalaža koja dolazi u direktan kontakt s hranom zahtijeva posebnu strategiju te istaknula kako očekuje da će u budućnosti sve veći udio ambalaže biti višekratan.
Plastika je odličan materijal ako se njome odgovarajuće upravlja te ako je se na pravilan način u konačnici zbrine
Na konferenciji PaKing Forum 2025. studenti Grafičkog fakulteta imali su priliku predstaviti svoje radove u sklopu jednodnevne izložbe kolegija Dizajn odabranog grafičkog proizvoda (DOGP). Kroz ovaj kolegij studenti istražuju proces oblikovanja ambalaže – od vizualnog identiteta i promocije do tipografskih i slikovnih elemenata, a njihovi su radovi obogatili konferencijski program pokazavši spoj kreativnosti, funkcionalnosti i održivog dizajna.
GOSPODARENJE OTPADOM
Kao posebni gost PaKing Foruma događanje je svojim izlaganjem zaključio dr. Renato Šarc, stručnjak za zaštitu okoliša i gospodarenje otpadom, profesor na Sveučilištu Montan u austrijskom Leobenu, koji je sudionicima poručio kako cirkularnost i održivost moraju biti strateški ciljevi svake tvrtke. “Sektor gospodarenja otpadom ne može smanjiti otpad jer je njegov zadatak da ga pravilno obradi za reciklažu za koju pak odgovornost moraju preuzeti industrije iz kojih ambalaža dolazi”, upozorio je Šarc istaknuvši kako je najvažnija mjera kojom bi se potaknulo proizvođače na aktivnije sudjelovanje povećanje naknada za gospodarenje otpadom koje plaćaju Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Prema njegovom je mišljenju pozitivno što smo i u Hrvatskoj počeli oporezivati odlaganje otpada s 30 eura po toni te što je predviđen rast troška odlaganja od 5 eura po toni u sljedećim godinama. “Povećanje naknada za nereciklabilne proizvode potaknulo bi proizvođače na korištenje sekundarnih materijala iz sektora otpada i kvalitetniji dizajn proizvoda. Otpad ide putem najjeftinijeg novca i stoga reciklabilnost treba nagraditi, a nereciklabilnost penalizirati. Europa već ide u tom smjeru putem novih regulativa, a Hrvatska mora slijediti taj trend jer bolje reciklabilna ambalaža stvara dodatna radna mjesta i dodatnu vrijednost sekundarne sirovine”, ustvrdio je Šarc.
U kompanijama su svjesni da dugoročni profitabilni rast nije moguć bez komponente održivosti
Zaključio je kako cirkularni modeli odnosno proizvodnja reciklabilnih proizvoda koji se, kada postanu otpad, mogu lako prikupiti, sortirati i reciklirati osiguravaju kvalitetne sekundarne sirovine pa cirkularnost i održivost moraju biti strateški ciljevi svake tvrtke ako želi poslovati i nakon 2030. godine, kada dolaze još ambiciozniji ciljevi u području gospodarenja otpadom.
PaKing Forum 2025., ključni događaj za industriju ambalaže i pakiranja, u svom se prvom izdanju predstavio kao važna platforma za razmjenu znanja, inovacija i najboljih praksi s ciljem unapređenja održivosti, efikasnosti i tehnoloških rješenja u industriji. Cilj platforme je okupljanje i umrežavanje stručnjaka iz industrije ambalaže i pakiranja čime se žele pružiti vrijedni uvidi i poticaji za daljnji razvoj ovog sektora u Hrvatskoj, ali i regiji.
Sponzori ovogodišnje konferencije bili su Tomra, GS1 Croatia, Atlantic Grupa, DS Smith, Info Kod, Weltplast i Enseso, a medijski partneri magazin i portal Ja TRGOVAC, Print Magazin, Lider te agencija Press Clipping.
