Kretanje ove industrije u prvih šest mjeseci 2021. godine ponovno pokazuje trendove rasta, te su glavne grupe – proizvodnja kruha, odnosno proizvodnja pekarskih proizvoda, rasle s indeksima od 14%, odnosno 11%. Došlo je i do porasta cijena pekarskih proizvoda, pravdanog prvenstveno porastom cijena sirovina, ali i energenata. Pitanje je u kojoj mjeri će mogućnost podizanja maloprodajnih cijena finalnih proizvoda moći kompenzirati veliki porast cijena inputa, bez obzira na količinsko povećanje prodaje, odnosno bez obzira na izrazito dobru turističku sezonu.
Podaci Fine pokazuju da je u 2020. godini došlo do pada ukupnog prihoda u djelatnosti pekarske industrije u Republici Hrvatskoj od čak 6%, odnosno da je 2020. godinu ova grupa proizvođača završila s 4,5 milijardi ukupnog prihoda, što je znatno manje u odnosu na 2019. godinu. Koliko su kretanja u poslovanju u ovom sektoru proizvodnje bila negativna, potvrđuje i činjenica da je ukupna dobit sektora pala za čak 44% u odnosu na dobit ostvarenu u 2019. godini.
Što je dovelo do ovako negativnih trendova?! Je li za pad prodaje, a onda i dobiti kriva samo pandemija i u kojoj mjeri?!
U kojoj je mjeri pak, za negativan rezultat krivo snažno poskupljenje sirovina, pšenice, a onda i brašna, u 2020. godini?!
Kako bi naši zaključci bili utemeljeni na stvarnim podacima i kretanjima, analizirali smo rezultate 11 najvećih kompanija (prema ukupnom prihodu) iz ovog sektora. Udio ukupnog prihoda prvih 11 kompanija u ukupnom prihodu sektora čini 60% te smatramo da zaključci temeljeni na detaljnoj analizi kretanja njihovih prihoda i dobiti mogu biti relevantni za cijeli sektor.
UTJECAJ PANDEMIJE
Ono što je na prvi pogled značajno je činjenica da je ukupni prihod prvih 11 kompanija sektora pao za 2,33% u 2020. u odnosu na 2019. godinu, što znači da su veliki predstavnici mlinsko-pekarske industrije zabilježili relativno manji pad prihoda, u odnosu na sektor, što znači da su znatno otporniji na promjene u odnosu na one manje.
Analiza pokazuje da su najveći pad prihoda u 2020. godini imale pekarske industrije smještene i orijentirane na prodaju u jadranskom dijelu Republike Hrvatske, što znači da je, u najvećoj mjeri, pad prodaje bio rezultat smanjenja obujma poslovanja turističkog sektora, prvenstveno uvjetovanog pojavom pandemije. Tu su najbolji primjeri rezultati kompanija BABIĆ PEKARA d.o.o. Split (-22%), BOBIS d.o.o. Solin (-15%), RADNIK OPATIJA d.d. (-8%), itd.
Pandemija je imala i izrazito negativan efekt na nacionalne pekare, kao što je MLINAR PEKARSKA INDUSTRIJA d.o.o., čiji prihod je pao za čak 16%, ali kako je sličan trend pada od 13% zabilježen kod kompanije PEKARA DUBRAVICA d.o.o. i pekare PAN-PEK d.o.o. (-5%), mišljenja smo da one pekare koje velik dio svoje maloprodaje organiziraju kroz vlastite objekte, u kojima je postotak impulsne kupnje, odnosno kupnje on the go značajan, zbog lockdowna, ograničenog kretanja ljudi, posebno djece i studenata, gube velik dio prodaje svojih najprofitabilnijih proizvoda kao što su razna peciva, sendviči, odnosno, kako neki analitičari kažu, najpopularniji hrvatski fast food proizvodi. To je ujedno i jedan od glavnih razloga što je pad njihove ostvarene dobiti daleko veći od pada ostvarenog prihoda.
S druge strane, rastao je ili samo blago pao ukupni prihod onih pekarskih industrija koje su vertikalno integrirane (MLIN i PEKARE d.o.o. Sisak 14%, ČAKOVEČKI MLINOVI d.d. 4%, PEKAR TOMO d.o.o. Vinkovci 4% i PEKAR d.o.o. Vinkovci 4%), odnosno one kompanije koje posjeduju vlastite mlinove i upravljaju vlastitom sirovinom, kako kroz otkup žitarica, a onda i kroz proizvodnju brašna.
RAZLOZI PADA
Kako je u 2020. godini došlo do značajnog porasta cijena žitarica na globalnom tržištu, a onda i u Republici Hrvatskoj, porast cijena sirovine ostale su pekarske industrije koje sirovinu kupuju na otvorenom tržištu značajno osjetile kroz dodatni pad dobiti.
Ovakav zaključak potvrđuju i podaci o ostvarenoj dobiti mlinsko-pekarske industrije u 2020. godini, gdje su izrazito negativna kretanja zabilježile velike pekarske industrije, bez vlastite sirovinske baze, orijentirane na vlastitu maloprodajnu mrežu, s visokim udjelom impulsnih proizvoda.
Poskupljenje sirovine, promjena u strukturi prodaje, smanjenje prodaje visoko profitabilnih proizvoda, ali i ukupno smanjenje volumena prodaje, od toga da je dio potrošača u lockdownu prešao na pečenje kruha kod kuće, pa do izostanka prodaje kroz turizam, glavni su razlozi pada dobiti velike pekarske industrije.
Indeksi pada dobiti 2020. godine u odnosu na 2019. godinu izrazito su veliki (MLINAR PEKARSKA INDUSTRIJA d.o.o. -63%, PAN-PEK d.o.o. -51%, RADNIK OPATIJA d.d. -43%, BABIĆ PEKARA d.o.o. -190%, PEKARA DUBRAVICA d.o.o. -6%, PEKARA TOMO d.o.o. Vinkovci -34% i druge), na što je utjecaj, osim pandemije, imalo i poskupljenje sirovine koje se nije moglo odmah kompenzirati kroz porast cijena gotovih pekarskih proizvoda.
Jedina kompanija, u okviru prvih 11, čiji rezultati odstupaju od općeg trenda pada profitabilnosti i realizacije, je kompanija ZAGREBAČKE PEKARNE KLARA d.d., koja je zbog značajnog udjela u prihodu od jednokratne prodaje nekretnine (42 milijuna kuna) iskazala odličan financijskih rezultat, iako, kad se analizira rezultat bez ovog efekta, kao i bez efekta državne pomoći za očuvanje radnih mjesta, kompanija ima izrazito negativan rezultat.
Kad se analiziraju rezultati najvećih 11 mlinsko-pekarskih kompanija, pretpostavljamo da su, s obzirom na iskazano smanjenje prihoda, gotovo svi bili korisnici državnih potpora, pitanje je kad bi se svima iz rezultata odbile državne potpore, koliki bi bio stvarni rezultat poslovanja. Naime, prema dostupnim podacima, radi se o izrazito radno intenzivnoj djelatnosti, s velikim brojem zaposlenih, čije su naknade plaća, zbog pada gospodarske aktivnosti, svakako bile značajne i u velikoj mjeri utjecale na prihod, a poglavito na financijski rezultat djelatnosti u 2020. godini.
ROBNA RAZMJENA
Pandemija je imala i jedan pozitivan efekt, a to je smanjenje uvoza kruha i ostalih pekarskih proizvoda od čak 4% u 2020. u odnosu na 2019. godinu kad je uvoz dostigao čak 79 tisuća tona različitih pekarskih proizvoda. Ovaj podatak znači da je relativni pad uvoza u velikoj mjeri pratio i pad domaće proizvodnje.
Kako je u cijelom prethodnom periodu uvoz značajno rastao, ovaj pad od 4% sigurno ohrabruje, poglavito jer se dogodio uz trend blagog porasta izvoza od 2,2%, što znači da se smanjila do tada stalno rastuća i negativna razlika između uvoza i izvoza. Naime, pokrivenost uvoza izvozom bila je najmanja u 2019. godini i iznosila je 42,9%, dok je u 2020. godini porasla na 45,7%.
Kad razlozi za ovakva kretanja ne bi bili samo na strani pandemije, s vrlo velikim optimizmom gledali bismo na budućnost pekarske industrije. U tom kontekstu posebno ističemo kompaniju PEKAR TOMO d.o.o. iz Vinkovaca čiji je izvoz bio veći od 58 milijuna kuna, uz ukupni prihod od oko 140 milijuna kuna, što znači da je udio izvoza u njegovom prihodu prešao 40%. Radi se o kompaniji koja, prema našim saznanjima, proizvodi jedan specifičan proizvod – somun i izvozi ga na tržište, prvenstveno Austrije. Na žalost, njegove napore da ostvari izvoz i poveća prihode ne prati porast dobiti koji bilježi pad od čak 34%, što znači da se i njegova proizvodnja našla u škarama cijena između relativno visoke cijene sirovine i pritiska na izvoznu cijenu.
Ovaj relativni uspjeh u izvozu pokazuje da je zaista pravi recept za izvoz pronalaženje specifičnog proizvoda koji se razlikuje od prosječnog asortimana pekarskih proizvoda na nekom tržištu, kako bi se kroz kreiranje nove niše uspio probiti na novo tržište.
DOBRI TRENDOVI
Kretanje ove industrije u prvih šest mjeseci 2021. godine ponovno pokazuje trendove rasta, te su glavne grupe – proizvodnja kruha, odnosno proizvodnja pekarskih proizvoda, rasle s indeksima od 14%, odnosno 11% (Izvor: Žitozajednica d.o.o.). U 2021. godini, čega smo svi bili svjedoci, došlo je i do porasta cijena pekarskih proizvoda, pravdanog prvenstveno porastom cijena sirovina, ali i energenata. Pitanje je u kojoj mjeri će mogućnost podizanja maloprodajnih cijena finalnih proizvoda moći kompenzirati veliki porast cijena inputa, bez obzira na količinsko povećanje prodaje, odnosno bez obzira na izrazito dobru turističku sezonu. Te podatke moći ćemo analizirati objektivno tek krajem godine, ali s obzirom na kretanja u prvih šest mjeseci, pretpostavljamo da možemo biti optimistični.
Optimizam nam bude i podaci o daljnjem padu uvoza, te nastavak rasta izvoza, koji je samo u prvih šest mjeseci premašio cjelogodišnji izvoz u 2020. godini.
Hrvatska mlinsko-pekarska industrija (u velikoj mjeri više nije domaća) dijeli velik problem svih industrija hrane, a to je relativno malo tržište, koje onda limitira njihove proizvodnje na relativno male volumene. Mali volumeni onemogućuju ulaganje u visoke tehnologije, koje su relativno skupe, a koje se moraju opravdati proizvodnjama velikih serija proizvoda.
Nemogućnost realizacije takve dugoročne strategije, zbog relativno limitiranog volumena tržišta, proizvođači nastoje kompenzirati na dva načina, bilo okretanjem razvoju onih proizvoda koji su specifični za hrvatsko tržište, prepoznatljivi potrošaču i bliski tradicionalnoj potrošnji, kao i otvaranju dijela vlastitih maloprodaja koje nastoje doći što bliže potrošaču i uhvatiti dio impulsne kupnje.
Ono što je za ovaj sektor specifično posljednjih desetak godina je trend pečenja polugotovih, smrznutih pekarskih proizvoda u velikim maloprodajnim lancima, čime oni žele proizvesti efekt svježeg, toplog, trenutno pečenog kruha, ali i čime su širom otvorena vrata uvozu pekarskih proizvoda, gdje veliki, strani maloprodajni lanci donose vrlo jeftine proizvode proizvedene u velikim serijama, u zemljama velikih tržišta.
Domaći tradicionalni lanci onda traže prostor za podizanje volumena u proizvodnji osnovnih dnevnih kruhova, pečenih u njihovim pekarama, ali gdje su cijene izrazito niske.
Stoga dugoročni izlaz, kako bi se osigurao rast pekarske industrije mora biti, u određenoj mjeri, u njenoj koncentraciji, snažnijem ulaganju u razvoj, ali i okretanju ka izvozu po istim principima kao što to čine njihovi strani konkurenti.
U suprotnom će svaki, i najmanji potres na tržištu destabilizirati njihovo poslovanje.
Pekarski proizvodi – Izjave
Mlinar – Mario Scherr, izvršni direktor marketinga i maloprodaje
Tijekom ove godine u razvoj i širenje maloprodajne mreže u Hrvatskoj odnosno u novi koncept maloprodaje uložili smo više od 2,5 milijuna eura. I u sljedećoj ćemo godini nastaviti širiti maloprodajnu mrežu te razvijati tehnologiju i optimizirati procese u odjelima proizvodnje i logistike, a planiramo i razvoj novih proizvoda. Rezultati poslovanja u 2020. su uvelike bili pod negativnim utjecajem pandemije koronavirusa koja je donijela smanjeni broj dnevnih migracija stanovništva, restriktivne mjere, skraćeno radno vrijeme te slabiju turističku sezonu.
Zbog potresa na zagrebačkom i petrinjskom području zatvorili smo nekoliko prodajnih objekata pa tim više moramo biti zadovoljni rezultatom. Što se tiče politike cijena, maksimalno se trudimo optimizirati sve naše poslovne procese, nabaviti sirovine i repromaterijal kroz dugoročne ugovore s dobavljačima i partnerima te osigurati stabilnost. Pritom ne možemo zanemariti činjenicu da veliki porast cijena osnovne sirovine – brašna te energenata neosporno ima značajan utjecaj na konačnu cijenu proizvoda, a velika je stavka i cijena goriva. Nažalost, prema dostupnim prognozama, val povećanja cijena nastavit će se i početkom iduće godine, što vjerojatno znači da ćemo dio troškova ipak morati podijeliti s tržištem.
Glazir – Zdenka Kovačević Balen, izvršna direktorica
Voćne file, punila, preljevi, žele, kakao-krem proizvodi te slani nadjevi najistaknutiji su dio ponude Glazira. Radimo sa svim velikim pekarskim industrijama u RH za koje često prilagođavamo i razvijamo proizvode u skladu s njihovim tehnološkim zahtjevima, potrebama i željama. Osim toga, surađujemo i s industrijama izvan Hrvatske, a kroz godine smo našli svoj put i u proizvodnji privatnih robnih marki pa tako radimo proizvode za renomirane proizvođače sirovina za pekarsku industriju poput Ireksa, CSM-a, Lesaffrea ili Marathona.
Izvozimo u Sloveniju, BiH, Kosovo, Makedoniju, Albaniju, Njemačku, Austriju, Rumunjsku, Grčku, Irsku, Mađarsku, Češku, Slovačku i druge zemlje. Na naše zadovoljstvo, kupci se sve više okreću kvalitetnijim proizvodima, u našem slučaju proizvodima s većim udjelom voća, a trend je jednako prisutan u Hrvatskoj kao i na inozemnim tržištima. U industriji je inače vidljiva sve veća zastupljenost smrznutih proizvoda čemu smo se pravovremeno prilagodili. Ova je godina izuzetno izazovna zbog stalnog rasta cijena sirovina, a s koronakrizom su velikim dijelom povezani porasti troškova transporta te izazovi sprječavanja prodora virusa koji bi mogao donijeti zastoj u radu. Trend koji će se zasigurno zadržati i u budućnosti je sve educiraniji i zahtjevniji krajnji potrošač.
Pan-pek – Ivan Gospodnetić, predsjednik Uprave
Iako je kroz povijest Pan-pek brend bio uglavnom prisutan u Zagrebu, postali smo i nacionalni igrač s maloprodajnim objektima u Slavoniji, sjevernoj Hrvatskoj, Istri, Kvarneru, Dalmaciji i na otocima, a trenutačno imamo 75 aktivnih maloprodajnih objekata. Naši proizvodi mogu se pronaći i u svim većim domaćim trgovačkim lancima, kao i na policama trgovina u inozemstvu.
U 2020. godini smo u maloprodajnu mrežu i proizvodne pogone uložili 21 milijun kuna, a gotovo istim tempom nastavili smo i u ovoj godini uloživši gotovo 19 milijuna kuna. Tijekom koronakrize u Pan-peku smo osigurali dovoljne količine najtraženijih, osnovnih proizvoda kao što je kategorija kruha, razvili proizvode s produljenim rokom trajanja u posebnim pakiranjima te dodatno proizvode kruha i peciva s više komada u pakiranju. Naša je strategija i dalje raditi na širenju maloprodajne mreže kao i na proširenju veleprodajnih kupaca te na izvozu. S obzirom na prisutnu inflaciju i rast cijena sirovina na globalnom tržištu nedavno smo bili prisiljeni korigirati našu cjenovnu politiku i podići cijene proizvoda, ali kupcima uvijek nastojimo izaći u susret posebnim akcijama, loyalty programima i sličnim aktivnostima kako bi mogli kupovati povoljnije.
Konzum – Ivana Andrijević, Senior voditelj kategorije u Sektoru svježe hrane
Konzum pekarnica nudi veliki broj proizvoda, razne vrste kruhova spravljenih od različitih kombinacija brašna i sjemenki, bez kvasca, bez aditiva i sličnog. Također, imamo vrlo široku i raznovrsnu ponudu peciva i snack programa. Neki od naših najbolje prodavanih proizvoda su bureci, kroasani, kiflice i klipići. U asortimanu kruha istaknuli bismo specijalne vrste kao što je Carski beskvasni, Heljdin s orasima, Kalnički, Kruh s bučinim sjemenkama te kruhove s dodacima vitamina, manjim udjelom soli, visokim udjelom raznih žitarica i sjemenki. Ove godine značajan trud ulažemo u posebne vrste kruhova svježe pečenih u prodavaonicama te premium asortiman punjenih snack peciva različitih okusa.
Posebno smo ponosni na našu ponudu raznih vrsta polupečenog kruha koje kupac može za nekoliko minuta dopeći kod kuće i tako uživati u svježe pečenom mirisnom kruhu. U planu nam je daljnji razvoj svježe pečenog asortimana s dodanom vrijednošću kako bismo kupcima ponudili uvijek nove i zanimljive okuse. Odjel pekarnice u koji se ulaže veliki trud u Konzumu prepoznat je od strane kupaca kojima smo destinacija za kupnju kruha i peciva. Kontinuirano unaprjeđujemo naš asortiman, procese i odjele ulažući u novu opremu, peći i vitrine za izlaganje.
Data-Bak – Goran Kolarić, direktor
Glavni asortiman tvrtke su koncentrati, smjese i dodaci na bazi obrađenih žitarica ponajprije za pekarsku i slastičarsku industriju. Proizvodnju smo započeli 1994. godine i od tada kontinuirano radimo na povećanju asortimana te razvoju novih proizvoda. Kako nam je od početka ideja bila tržištu ponuditi drugačije proizvode, dobar dio naših pogona je jedinstven – spoj naših ideja, inženjerstva i dorada postojećih proizvodnih linija te su i naši proizvodi rezultat vlastitog razvoja.
U našem testnom centru nalazi se i prava pekara pa svakodnevno testiramo i krajnje proizvode, ali i razvijamo nove. U početku nam je fokus bio na koncentratima i smjesama od osnovnih žitarica, a danas imamo široki asortiman u skladu sa zahtjevima tržišta. Glavni fokus nam je uvijek bio na sirovine iz našeg podneblja pa slobodno možemo reći da smo vjerojatno najveći stručnjaci za koncentrate i smjese s kukuruzom u Hrvatskoj, ali i šire. U Hrvatskoj poslujemo s gotovo svim tvrtkama iz pekarske industrije, direktno ili preko distributera, a isto vrijedi za ostale države iz regije. U travnju ove godine otvorili smo predstavništvo i u Srbiji, a preko distributera poslujemo i u Sloveniji, BiH, Makedoniji i Grčkoj. Tržište trenutačno traži sve kvalitetnije lokalne proizvode – “tailor made products” pa se slobodno može reći da je individualni pristup prema industrijskim kupcima postao standard.
Pekar – Domagoj Radić, direktor prodaje
Trenutačnu situaciju u sektoru ne opterećuju samo posljedice koronakrize, već i rast cijena sirovina i energenata, neizvjesnost logističkih procesa te nedostatak radne snage. Kao i u prošloj, tako i u ovoj godini, najbitnije nam je zadržati pozicije i ispuniti ugovorene volumene s partnerima. Ali pritom ne zanemarujemo razvoj pa početkom sljedeće godine planiramo predstaviti i neke nove proizvode. Uglavnom se radi o novitetima u sektoru somunskih lepinja i sličnih proizvoda, a tržištu planiramo ponuditi nova rješenja za Retail i HoReCa kanal.
Razvijamo i pakirane proizvode u navedenom segmentu, a noviteti se pripremaju i u dijelu proizvoda od vučenog tijesta. Pored svega toga, ne zanemarujemo ni regionalno tržište, gdje planiramo osvježenje u dijelu kruhova s produljenim rokovima trajnosti kao i implementaciju pojedinih uspješnih izvoznih proizvoda. Ne planiramo iskorak u nove asortimanske pozicije nego isključivo širenje u trenutačnom opsegu poslovanja. Politika cijena s obzirom na prisutnu inflaciju i dosadašnji rast cijena u sektoru jest vrlo kompleksna tema u kojoj je nama kao proizvođaču iznimno teško preslikati sve novonastale troškove kroz finalnu cijenu.
Lidl
Jedan od Lidlovih najvažnijih stupova svježine upravo je odjel pekare. Riječ je o dinamičnom asortimanu koji, uz 60-ak redovnih proizvoda, svaki tjedan nadopunjavamo akcijskim proizvodima. Kupcima na tjednoj i mjesečnoj bazi nudimo novitete kao što su pekarski proizvodi iz naših tematskih tjedana. Specifičnost naše pekare je i ponuda craft kruhova spravljenih bez aditiva i prema tradicionalnim recepturama. Ono što ih karakterizira jest usporen proces proizvodnje, više faza odmaranja tijesta, pun okus i dugotrajnija svježina.
Seljački kruh, domaća pogača, težački kukuruzni kruh i craft kruh samo su neki od njih koji su oduševili naše kupce. Iskustvo prikupljamo suradnjom s proizvođačima iz različitih europskih zemalja te ga prilagođavamo našem tržištu uz pomoć lokalnih dobavljača. Prošle smo godine izvezli domaće pekarske proizvode u 12 zemalja. Lidl Hrvatska je i prvi trgovački lanac na domaćem tržištu koji je smanjio udio soli u dijelu pekarskog asortimana, a sve u sklopu svog društveno-odgovornog djelovanja te s ciljem očuvanja zdravlja potrošača.
Žitozajednica – Nada Barišić, direktorica
Domaća pekarska industrija prati zahtjeve kupaca, kako asortimanom, tako i ulaganjem u podizanju kvalitete proizvodnje i prodaje, a zahvaljujući velikoj konkurenciji pomno se prate i trendovi, što svakako rezultira boljom ponudom za potrošače. Ukupno 914 poduzetnika iz ovog sektora ostvarilo je u 2020. poslovne prihode u iznosu od 4,396 milijardi kuna, što je za 4 posto manje u odnosu na godinu prije. Sektor je ujedno ostvario konsolidiranu dobit u prošloj godini od 96 milijuna kuna, što predstavlja pad od 44 posto u odnosu na godinu ranije. Pad je ponajprije uzrokovan koronakrizom i promjenama navika potrošača.
Aktualno poskupljenje pekarskih proizvoda posljedica je rasta cijena sirovina, ambalaže, energenata te transporta. Rast cijena prisutan je kod niza prehrambenih i ostalih proizvoda te je vrlo nezahvalno prognozirati daljnja kretanja. Tim više što se cijene žitarica nalaze na povijesno visokim razinama zbog velike potražnje uzrokovane dijelom koronakrizom, ali i klimatskim promjenama zbog slabijeg uroda žitarica na svjetskoj razini.
