U 24 zagrebačka hipermarketa prošle godine ostvareno je 2,3 milijardi kuna prometa od ukupno 5,6 milijardi
Grad Zagreb najbolja je “meka” za trgovce u Hrvatskoj. Prema podacima iz istraživanja Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja o stanju u maloprodaji u Hrvatskoj prošle godine trgovci na malo u Zagrebu su ostvarili više od 5,6 milijardi kuna prometa odnosno 20 posto od ukupno 28,3 milijarde kuna koje su ukupno uprihodovane u maloprodaji.
Lokalni vladari
Od toga je najviše išlo Konzumu koji u Zagrebu, ali i u 10 drugih županija u Hrvatskoj ima najveći tržišni udjel koji u Zagrebu te u Ličko-senjskoj, Krapinsko-zagorskoj i Šibensko-kninskoj županiji ima udjel između 45 i 50 posto, dok se u Zagrebačkoj, Dubrovačko-neretvanskoj, Varaždinskoj, Primorsko-goranskoj, Osječko-baranjskoj te Istarskoj županiji Konzumov udjel kreće između 25 i 40 posto.
Međutim, u Splitsko-dalmatinskoj županiji, koja je po udjelu u ukupnom prihodu hrvatske maloprodaje druga po snazi i nosi 12,5 posto prihoda, lidersku poziciju čvrsto drži Tommy. Konzum je tamo na drugom mjestu, a Kerum na trećem.
Jedine četiri hrvatske županije u kojima Konzuma uopće nema među prva tri trgovca po snazi su Sisačko-moslavačka, Karlovačka, Koprivničko-križevačka i Međimurska županija. Tamo trgovačkim vrhom vladaju “lokalni” trgovci poput K.T.C.-a iz Križevaca, TP Varaždina, Lonije iz Kutine, Sloge Podravske iz Đurđevca, Sonika iz Zadra, Biljemerkanta iz Osijeka…
Istraživanje AZTN-a pokazalo je također da je čak dvije trećine prihoda u maloprodaji, odnosno 66 posto ostvareno prodajom u velikim formatima, odnosno u supermarketima i hipermarketima.
No, analiza istodobno pokazuje da je u razdoblju od tri godine (2007.-2009.) struktura prihoda ostvarenog prema tipu prodajnog mjesta promijenjena, odnosno da pada prihod ostvaren u hipermarketima, a raste prihod u supermarketima.
Tako je u hipermarketima u 2007. ostvareno 30 posto prometa, a u 2009. 23 posto, dok je u supermarketima u 2007. realizirano 36 posto ukupnog prometa, a u 2009. 43 posto.
Međutim, više od jedne trećine prometa u svim velikim formatima u Hrvatskoj prošle godine je ostvarno u četiri velika grada – Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku.
Pritom Zagreb s udjelom od 35 posto u prodaji, primjerice, hipermarketa daleko prednjači ispred drugih gradova, jer Rijeka, recimo, nosi tek 10 posto, Osijek 8 posto, a Split svega četiri posto prometa u ovom formatu.
Ostalo drže svi drugi gradovi zajedno. Tako je u Zagrebu u 2009. u 24 hipermarketa ostvareno 2,3 milijarde kuna prometa.
Pad prihoda
No, kako je taj promet godinu ranije (2008.) u 22 hipermarketa u Zagrebu bio 2,6 milijardi, vidljiv je trend disperzije prodajnih mjesta velikih formata i prema drugim mjestima u Hrvatskoj.
To potvrđuje i podatak da je u 2008. promet u hipermarketima u četiri velika grada činio 65 posto ukupnih prihoda ovoga formata u Hrvatskoj, dok je u 2009. taj prihod pao na 57 posto. (pd)
